Seniko studio
Broj 4-5/2005
Izdvajamo iz broja:
Broj 4-5/2005 - Ante Gavranović
E - commerce - dr. sc. Zvonimir Pavlek
Nešto više o ambalaži i pakovinama - dr.sc. Danko Matasović
IMAGINE – Zamisli bolju budućnost – globalni odgovor sindikata - Ana Knežević
Povijest oglašivačkog strukovnog udruživanja u nas - Josip Šintić
Pogled iz drugog ugla ili: ima li mjesta za euforiju?
prof.dr.sc. Nikola Knego
UMJESTO UVODA
Svjedoci smo niza objavljenih članaka o učincima turističke sezone 2005. godine u različitim tiskovinama, nešto manje razgovora u različitim radijskim i još manje televizijskim emisijama u kojima se ističe rekordnost turističke sezone u odnosu na ranije godine. Ključni parametri prema kojima se utvrđuje rekordnost sezone su kvantitativne naravi poput broja inozemnih dolazaka i broja ostvarenih inozemnih noćenja. Rekordnost se potencira, u većini napisanih tekstova, podacima o sedam posto više gostiju koji su boravili u prvih osam mjeseci na Jadranu i ostvarili 43,5 milijuna noćenja ili osam posto više u odnosu na isti period prošle godine.

Slično je i u radijskim emisijama. Svojevremeno sam vozeći se slušao razgovor s direktorom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Glavnina toga razgovora se odnosila na fizičke pokazatelje kakvi su turistički dolasci i ostvarena noćenja i njihova usporedba s istim periodom godinu dana prije. Priznajem da je pristup bio izuzetno analitičan jer smo mogli saznati kako je to za Hrvatsku u cjelini, kako je to za njezin jadranski dio, a kako kada je riječ o jadranskom djelu plus grad Zagreb te kako je to po pojedinim jadranskim županijama. Rekordnost u odnosu na što ili koji vremenski period? Rekordnost ostvarenih kvantitativnih pokazatelja u odnosu na niz godina unutar samostalne Republike Hrvatske. Hrvatski turizam ostvaruje kontinuirani rast fizičkih pokazatelja kakvi su turistički dolasci i ostvarena turistička noćenja u vremenskom intervalu 1999-2005.godina. O financijskim učincima turističke sezone 2005. godine niti riječi.

Radijska novinarka s puno oduševljenja (osjetite to po boji glasa i njegovom posebnom treperenju) konstatira da je riječ sve o samim rekordima. Sva po hrvatsku interesantna emitivna turistička tržišta imaju ostvarenje porasta spomenutih fizičkih pokazatelja s izuzetkom tržišta Republike Češke. To je jedino emitivno turističko tržište s kojega je u Republiku Hrvatsku, u prvih osam mjeseci 2005.godine, stiglo manje turista koji su istovremeno ostvarili manje turističkih noćenja u usporedbi s istim periodom prošle godine. O financijskim efektima turističke sezone 2005. godine opet ni riječi.
ZAŠTO SE ODRICATI?
Zašto se odricati činjenice da hrvatski turizam pamti daleko uspješnije turističke godine u kojima je realizirao skoro 60 milijuna inozemnih turističkih noćenja. Vidjeti rezultate prijeratnih turističkih godina kakve su bile 1986. i 1987. godina ili prosječno godišnje u intervalu 1985-89. godina nešto više od 58 milijuna inozemnih noćenja. Detaljnije pogledati podatke sadržane u tablici 1.

Nastavljen je porast broja turističkih dolazaka i ostvarenih turističkih noćenja u turističkoj 2004. godini. Broj turističkih dolazaka porastao za 6%, a broj turističkih noćenja za 2%. Tako je 9,4 milijuna turista realiziralo 47,8 milijuna noćenja ili prosječno po turisti 5,08 dana boravka. Međunarodni turizam je, prema podacima Hrvatske narodne banke, pridonio ostvarenju 6,972 milijarde USA $ prihoda.
Daleko smo mi od onoga što pamti i što bi uz drugačije materijalno-tehničke pretpostavke mogao ostvariti hrvatski turizam na planu fizičkog pokazatelja kakav je pokazatelj ostvarenog broja inozemnih noćenja. Ako bi pošli od pretpostavke da će prosječni godišnji porast inozemnih noćenja rasti po stopi od 4% ostvarena noćenja na razini prosjeka (1985-89) bi bila dostignuta tek u turističkoj sezoni 2014.godine. Spomenuto samo potvrđuje da nema mjesta nikakvoj euforiji. Navedena procjena ima jednu manjkavost. Ona se odnosi na mogućnosti porasta smještajnih turističkih kapaciteta prvenstveno onih koji čine kategoriju osnovnih smještajnih kapaciteta (hoteli i hotelska naselja). Takvi smještajni kapaciteti čine "usko grlo" hrvatske turističke ponude. Hrvatska u odnosu na svoju tradicionalnu mediteransku konkurenciju (Španjolska, Italija, Grčka) ima u strukturi smještajnih kapaciteta naglašeniju komponentu komplementarnog smještajnog kapaciteta.

Svakako da kvantitativni pokazatelji uspješnosti turističke sezone, kakvi su pokazatelji broja inozemnih turističkih dolazaka i ostvarenih inozemnih noćenja, nisu zanemarivi. Ono što izostaje je financijski efekt turističke sezone. Kakav financijski rezultat ostvaruje hrvatski turizam? Koliki je njegov ukupni prihod odnosno koliki je njegov neto efekt? Takve tekstove, radijske i televizijske emisije izuzetno rijetko čitamo, slušamo ili gledamo.
FINANCIJSKI EFEKTI
Poznate su različite metodologije za procjenu turističke potrošnje. Može se raspravljati o realnosti svake od njih. Spomenuli smo da je Hrvatska narodna banka procijenila ukupni prihod od inozemnog turizma u iznosu od 6,972 milijarde USA $ u 2004.godini. To je u prosjeku oko 164 USA $ po ostvarenom inozemnom noćenju. Spomenuta procjena bi mogla biti upitna po nizu osnova:

a) Ankete koje se rade o prosječnoj turističkoj potrošnji u mjestu boravka istu procjenjuju značajno niže. Može se postaviti pitanje iz čega proizlazi tako drastična razlika?

b) Struktura inozemnih turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja pojačava sumnju u takvu procjenu. O čemu se radi? Napravili smo obračun realizacije inozemnih turističkih noćenja na razini 25 članica Europske unije (EU-25) i njihovog značaja za hrvatski turizam u razdoblju 1985.-2003. godine. Njihov značaj za hrvatski turizam, uz određene oscilacije, postaje sve naglašeniji. Riječ je o izrazitoj regionalnoj usmjerenosti hrvatskog turizma uz istovremeni porast stupnja njegove tržišne koncentracije. Spomenuta grupacija zemalja je povećala udio u realizaciji inozemnih noćenja hrvatskog turizma sa 76-77% u početnim godinama navedenog razdoblja na preko 90% ( od 1993. godine do danas). Istovremeno udio zemalja tzv. "Nove Europe" (EU-10) pokazuje tendenciju njihovog ubrzanog porasta doprinosa ostvarenim noćenjima na hrvatskom turističkom tržištu. Njihov udio je u pojedinim godinama (1999-2003) u ukupno ostvarenim noćenjima EU-25 prelazio 40%. To nije nebitno jer se u pravilu radi o zemljama koje imaju nominalno manje plaće zaposlenika, istina s većom realnom kupovnoj moći na njihovim tržištima. Spomenuto djeluje ograničavajuće kada se takve plaće koriste za potrošnju na hrvatskom tržištu;

c) Struktura smještajnog kapaciteta limitira potrošnju. U općim naznakama je moguće istaknuti dominantnost komplementarnog kapaciteta u ukupnom smještajnom kapacitetu. Nije to hrvatska specifičnost, ali je taj udio naglašeniji nego kod zemalja koje su tradicionalno hrvatskom turizmu mediteranska konkurencija. Nije zanemariva niti struktura hotelskih kapaciteta. Dominiraju hotelski kapaciteti do tri zvjezdice. To je povezano s lepezom usluga koje takvi objekti nude, ali i s mogućnošću potrošnje turista;

d) Nepovoljan odnos u strukturi potrošnje turista u mjestu njihovog boravka kada je riječ o dopunskim uslugama. Izrazito je skromna dopunska potrošnja. Primjer toga je potrošnja turista namijenjena kupovanju u trgovinskim kapacitetima. Svojevremeno je to bilo 1,80$ prosječno po noćenju;
e) Deficitarnost ponude domaćeg proizvoda. Pretjerana zastupljenost inozemnih proizvoda u pružanju kompletne turističke usluge. U tom smislu se mogu relativizirati podaci o procijenjenom prihodu od inozemnog turizma. Podatak o neto financijskom efektu inozemnog turizma za Hrvatsku bi bio puno važniji. Udruga hrvatskih restoratera i hotelijera je svojevremeno procjenjivala udio inozemne komponente u turističkoj usluzi na oko 70%;

f) Konstataciju pod (e) možemo dijelom potkrijepiti podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
g) Kolika bi procjena ostvarenog prihoda po osnovu inozemnog turizma bila na razini 60-tak milijuna ostvarenih noćenja? Oko desetak milijardi USA dolara;

h) Naša analiza prosječnog trajanja boravka inozemnih turista pokazuje da se prosječni boravak značajno skratio. Prosječni boravak je skraćen za nešto više od 1/5. Mnogi će to relativizirati obrazlažući da je opći trend skraćivanja odmora i korištenje odmora u više odvojenih vremenskih intervala. Nije moguće zanemariti ni utjecaj kvalitete turističke ponude na prosječnu dužinu turističkog boravka. Spomenut ćemo kao primjer izrazito kišno ljeto koje je u nedostatku kvalitetne turističke ponude koja bi mogla supstituirati nemogućnost kupanja i sunčanja prisilila mnoge turiste (primarno one koji su koristili komplementarne smještajne kapacitete tipa kampova i kućne radinosti) na raniji odlazak.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Radujemo se porastu broja inozemnih dolazaka i ostvarenih noćenja u hrvatskom turizmu u turističkoj sezoni koja je iza nas. Teško se oteti dojmu da u izboru između kvantiteta i kvaliteta uvijek kada izostaje ovo drugo (kvaliteta) svu pažnju usmjeravamo na kvantitetu. Vjerojatno zato mnogi zaboravljaju išta kazati o financijskom aspektu turističke sezone. Prosječna potrošnja po noćenju je po mnogo čemu skromna, a rezultat je to izrazito skromne turističke ponude. Nema mjesta bilo kakvom samozadovoljstvu i euforiji i to posebice ne onima koji profesionalno moraju osmisliti kako da hrvatski turizam u neto financijskom efektu bude značajno učinkovitiji nego što je to danas.

Izdvajamo iz broja:
Broj 4-5/2005
E - commerce
Nešto više o ambalaži i pakovinama
IMAGINE – Zamisli bolju budućnost – globalni odgovor sindikata
Povijest oglašivačkog strukovnog udruživanja u nas
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa