25.07.2006. (Ljubinka Marković )
Prodavači rade za 1800 do 3000 kuna
U Hrvatskoj ima previše trgovina, pa se konkurencija vodi neplaćanjem prekovremenih sati. Štedi se na radnicima, a oni su, u strahu od otkaza, prisiljeni pristati na sve, kaže Ana Knežević
Mizerne plaće prodavača od 1800 do 3000 kuna, neplaćanje prekovremenih sati i rad najčešće na određeno vrijeme sumorna su slika surovog tržišta rada u djelatnosti trgovine. »U Hrvatskoj ima previše trgovina, pa se konkurencija vodi neplaćanjem prekovremenog, rada nedjeljom i blagdanom. Svi štede na radnicima, a oni su, u strahu od otkaza, prisiljeni pristati na sve uvjete«, kaže Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske i odnedavno v.d. predsjednica SSSH.
Koliki je razmjer neplaćenog raubanja ljudi, ali i raširenog rada na crno, pokazuje podatak da je u 45.000 prodavaonica zaposleno samo 70.000 radnika. Problem je što se ne vodi evidencija odrađenih sati, nego poslodavci 40-satni tjedan podijele na šest dana, odnosno šest sati i 45 minuta dnevno. »Jedan je radnik u Pevecu za 340 sati rada u mjesecu dobio golih - 3000 kuna!«, priča Knežević.
»Ako državi nije stalo do radnika, onda bi joj trebalo biti bar do prihoda, jer se na svaki prekovremeni sat trebaju platiti porezi i doprinosi«, ističe Knežević. Prema obećanju glavnog inspektora, priprema se zakon o evidenciji radnih sati po uzoru na austrijski model. Obvezu evidencije imali bi i poslodavac i radnik, a u slučaju neusklađenosti sud bi priznao radnikovu.
HSLS-ov prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) da se rad nedjeljom i blagdanom regulira kolektivnim ugovorima Sindikat trgovine smatra neprihvatljivim. »Ne može zakon naređivati sklapanje kolektivnih ugovora. Prijedlog je u koliziji i sa ZOR-om u kojemu je nedjelja dan odmora, te s prijedlogom Zakona o trgovini po kojemu bi nedjelje i blagdani u pravilu bili neradni uz definirane iznimke«, ističe Knežević.
»ZOR će se morati izmijeniti kako bi se uskladio s EU-ovim standardima. No, neozbiljno je da se mijenja kako se koji zastupnik ujutro probudi pa mu nešto padne na pamet, a on kao pojedinac ima pravo predlagati izmjene. I tako dva po dva člana i promijenit će se cijeli ZOR a da sindikate nitko ništa ne pita. Ako mi ne znamo koji su problemi, onda sigurno Đurđa Adlešić ne zna bolje od nas«, kaže Knežević. Zato SSSH traži od Sabora da svi zakoni koji se moraju uskladiti ne mogu u proceduru dok se ne postigne suglasje socijalnih partnera.
»Što se tiče plaća i prekovremenih isplata, najbolji poslodavci su u Metrou, Mercatoru, Billi i Bauhausu. U Mercatoru i Billi plaće su od 2500 do 3000 kuna, u Metrou svi prodavači imaju više od 3000 kuna, a u Bauhausu i do 4000 kune. Najslabije su plaće u Unionu - 1800 kuna«, kaže Knežević. U većini stranih lanaca radnici su sindikalno organizirani, dok u Getrou, Pevecu i Kerumu Sindikat trgovine ima tajne članove.
|
Za razliku od Konzuma, koji uz plaćene prekovremene radnicima daje uskrsnicu, božićnicu i uplaćuje privatno zdravstveno osiguranje, ili Getroa koji radnicima plaća prekovremene, rad nedjeljom i noću, Pevec ne plaća ništa, osim oko 3000 kuna plaće.
»Kerum je ono što mu je ostalo od jahte podijelio radnicima i nedavno im povećao plaće za 500 kuna, pa su sada od 2000 do 2500 kuna. Kerum je jedinstven jer tamo nema nesreće na radu. Kad se radnica posiječe na mesoreznici, ide kući i mora reći da se porezala dok je kuhala ručak«, tvrdi Knežević.
U trgovini je velik problem i rad na određeno vrijeme. Malo koji poslodavac, poput Konzuma ili Bille, sklapa trajne ugovore. Već se 85 posto novih radnika prima na određeno, koji po ZOR-u može trajati tri godine.
»Taj institut nije potaknuo novo zapošljavanje, nego ga poslodavci zloupotrebljavaju. Imamo radnicu koja je dobila otkaz nakon čak 6,5 godina rada na određeno. Zato ćemo u sklopu izmjena ZOR-a tražiti da se rad na određeno opet ograniči na najviše godinu dana«, najavljuje Knežević.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
 |
|