|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Izašla knjiga našeg kolumniste Ante Gavranovića
Uredništvo
|
|
|
|
|
Svaka promocija knjiga iz oblasti medija i novinstva poseban je događaj za hrvatsku publicistiku kojoj još uvijek manjkaju izdanja poput ovoga, autora Ante Gavranovića, novinara, urednika, izdavača, medijskog analitičara i vrijednog kroničara mijenja koje se događaju u novinstvu i suvremenim medijima. Otuda je i nedavno predstavljanje knjige Medijska obratnica bitan doprinos pojašnjenju što se dogodilo, i što se trenutno događa na svjetskoj pozornici novinstva. Gdje je Hrvatska u svemu tome?! Kasnimo li, i koliko pratimo svjetske trendove?
Citat koji Gavranović preuzima iz New York Timesa „Inovacije se neodoljivo nameću. Progres se ne može zaustaviti. Otpor je uzaludan“, mogao bi biti i moto autorova stava o promjenama s kojima se sučeljava moderno novinarstvo. Začaran krug: vijest – oglašivači – profit = komercijalnost, zabava i svakodnevni izazov za što bolji plasman i potvrđivanje na tržištu.
„Novine su“, piše Gavranović „izložene mnogim pritiscima: novi format, novi cjenovni modeli, novi čitatelji i, konačno, nova tržišta. U isto vrijeme Internet i bežične komunikacije postaju profitabilni sastavni dijelovi uspješnih inovativnih kompanija“ u kojem novinski izdavači traže svoje mjesto pod suncem.“
Na dvjestotinjak stranica jasnog, čitkog i zanimljivog štiva, autor pruža čitav niz stavova o gotovo svim fenomenima novinske industrije, dokumentirajući ih s pregršt recentnih, široj publici, manje poznatih podataka. Mnoge od ovih tema Gavranović je već otvorio u svojim istupima i sudjelovanjima na stručnim i znanstvenim skupovima posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj i Europi. Sakupljene i dorađene na ovaj način, sustavan su prilog za buduća praćenja promjena u novinstvu koja će očito tek uslijediti.
|
Jedan od recenzenata knjige Medijska obratnica, prof. dr. Thomas Bauer s Bečkog sveučilišta, kaže:
«Kritički promatrati trendove kako bi se iz njih izvukle pouke za budućnost mogu samo oni stručnjaci čiji sustav vrijednosti sadrži i tradiciju i perspektive. Ante Gavranović zbog svog osobnog profesionalnog iskustva, zbog brojnih funkcija koje je obnašao i obnaša u novinarstvu i zbog svoje uloge u razvoju medija u Hrvatskoj posjeduje onu tradiciju znanja te domaćih i međunarodnih, uvijek kritički popraćenih, iskustava koja mu daje legitimnost i otvara potrebne perspektive i horizonte za mjerodavnu analizu trendova u novinarstvu. Njegova analiza ne skicira, ne obrazlaže i ne reflektira samo postojeća stanja već i perspektive. Tako će ova knjiga naći svoje trajno mjesto u novinarskom i medijskom životu Hrvatske».
Drugi recenzent, dr. Danko Plevnik, pak kaže: «Vodeći hrvatski novinski analitičar Ante Gavranović napisao je studiju koja precizno i profetski objašnjava trendove u novinskoj industriji, zapanjujućim poznavanjem ideja i ostvarenja vodećih protagonista, bez obzira dolazili oni iz novina ili novinskih udruženja, radi li se o vlasnicima medija ili medijskim znanstvenicima. Gavranović približava suvremeni svjetski diskurs o ovoj tematici u prvom redu izdavačima, vlasnicima i urednicima novina, ali njegovi savjeti mogu pomoći i novinarskoj populaciji da se snađe u novim uvjetima pravljenja i prodaje tiskanih medija, koji su također pod udarom globalizacije, rezanja troškova, ekonomije pažnje i kreativnog gospodarstva.
|
|
Na osnovi ovih glavnih teza vidi se sva složenost suvremenog položaja novinstva i novinarstva za koje Gavranović na vrijeme pronalazi lijeka, napisavši uputu za preživljavanje svih aktera na sutrašnjoj medijskoj sceni. Zbog toga će ovo djelo biti od jednake važnosti i medijskim poslenicima i studentima, jer su na jednom mjestu fokusirani svi novi globalni problemi izdavaštva i prijedlozi za njihovo rješavanje. Ova njegova suma journalistica važan je stručni doprinos modernom promišljanju uloge novina u globalnom društvu. Riječ je o knjizi velikog provokatora. Naime, dok većina istraživača njegove dobi redovito bježi u izvjesnost prošlosti, ovaj bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva trči u neizvjesnost budućnosti».
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|