19.07.2006. (Bernard Ivezić)
Dvornik: Dozvole za DTK neće izdavati gradovi i T-HT već HAT
Vlada je ovlastila HAT da novim telekomima izdaje privremena pravna rješenja o korištenju DTK koja vrijede bez obzira na prijetnje T-HT-a, s jedne, i lokalne samouprave, s druge strane
Vlada je riješila dva najveća problema na domaćem telekomunikacijskom (TK) tržištu. Kako doznaje Poslovni dnevnik, novi telekomi do kraja ovog ljeta dobit će službene dokumente koji će im omogućiti da koriste DTK bez straha od T-HT-a, s jedne, i lokalnih samouprava, s druge strane. Nadalje, u idućih mjesec dana novi telekomi dobit će pristup T-HT-ovim telefonskim centralama, te će korisnicima napokon moći ponuditi vlastiti ADSL. Dio je to iz niza konkretnih mjera kojima Banski dvori žele povećati povjerenje investitora u hrvatsko TK tržište uljuljano slučajem Iskon. Sve je počelo prije tjedan dana kad je u prijedlogu Strategije širokopojasnog Interneta Vlada oštro izmijenila retoriku prema stanju na TK tržištu, identificirala probleme na koje su ukazivali novi telekomi i opomenula Hrvatsku agenciju za telekomunikacije (HAT) zbog neučinkovitosti. O Vladinim planovima razgovarali smo s Darkom Dvornikom, pomoćnikom ministra za TK i poštu.
Smiju li operateri koristiti DTK dok se ne utvrdi u čijem je vlasništvu? Koje je rješenje tom problemu?
Svi operateri u Hrvatskoj imaju jednako i legitimno pravo koristiti postojeću DTK infrastrukturu prema Zakonu o TK. Poznavajući situaciju na domaćem tržištu, ova je Vlada lani dopunila taj Zakon odredbama po kojima HAT može operaterima izdavati privremena rješenja o korištenju DTK u slučajevima kada je vlasnik te infrastrukture nepoznat, kao što je to sada.
Dakle, u oba slučaja, kada je vlasnik DTK poznat i kad je nepoznat, ta je infrastruktura dostupna svim operaterima na transparentnoj i nediskriminirajućoj osnovi. Ne znam zašto to nije činio do sada, ali uvjeren sam da će HAT brzo početi s provedbom tih odredbi zakona.
Kako će se riješiti pitanje visine naknada za korištenje DTK i kome će se plaćati?
Prihodi od prava služnosti nedvojbeno pripadaju lokalnoj samoupravi. No ne smije se dozvoliti situacija da jedna lokalna samouprava postavlja desetak puta veću cijenu za pravo služnosti od susjedne. To bi destimuliralo razvoj nacionalnih TK mreža, a te dodatne troškove na kraju bi platili građani. Zato cijene prava služnosti moraju biti ujednačene, transparentne i nediskriminirajuće, te realno opravdane. Te cijene treba regulirati HAT.
Hoće li to utjecati na rješenje pitanja vlasništva nad DTK o čemu je Vlada zajedno s Deutsche telekomom potražila neovisno mišljenje?
Vlasništvo nad DTK-om je otvoreno pitanje između Vlade i DT-a. Očekujemo da će odvjetnički ured Clifford & Chance u idućih nekoliko mjeseci dati jasan odgovor na pitanje je li DTK privatizirana, odnosno čija je i kako u praksi regulirati njezin status.
|
Također, ako se utvrdi da su dijelovi DTK privatizirani tada bi trebali dobiti pojašnjenje koji su to dijelovi i na temelju čega su privatizirani. Vlada čvrsto stoji pri stavu da DTK nije privatiziran, osim ako netko ne dokaže suprotno. Želimo to konačno dovesti na čistac, jednom za svagda.
Iz prijedloga Strategije širokopojasnog Interneta vidljiv je zaokret u politici Vlade prema TK tržištu, a time i T-HT-u. Kako je došlo do tog zaokreta?
Ta strategija ne spominje niti jednu tvrtku poimence već govori o nacionalnom tržištu širokopojasnog Interneta. S tim u vidu mislim da smo izradili vrlo dobar dokument koji se zasniva na objektivnoj i realnoj analizi stanja i čvrsto zacrtanim ciljevima. U idućih godinu i pol dana želimo upeterostručiti broj širokopojasnih priključaka i tako se tehnološki približiti prosjeku zemalja EU-a. Kako je Vlada i prethodne dvije godine snažno podupirala razvoj širokopojasnog Interneta kroz projekt e-Hrvatska, ne vidim u čemu je zaokret u našoj politici prema tom tržištu. Riječ o dosljednosti politike liberalizacije i poticanja konkurencije na tržištu. Ovom Strategijom ta ćemo nastojanja dodatno proširiti. S jedne strane Vlada planira direktno poticati ujednačen regionalni razvoj, odnosno povećanje broja širokopojasnih priključaka na područjima koja nisu komercijalno interesantna. Za to smo predvidjeli porezne olakšice, te financijska sredstva koja će se dodjeljivati preko javnog natječaja. Primjerice, za razvoj DSL ponude u Lici ili na otocima. S druge strane, Vlada očekuje da javna poduzeća ponude višak kapaciteta svoje optičke infrastrukture na tržištu i to pod komercijalnim uvjetima. Procjenjujemo da to mogu učiniti barem HEP, HŽ i HAC. Njima je to dodatan prihod, a TK tržištu dobrodošla konkurencija koja snižava cijene.
Hoće li Vlada kod poticanja širokopojasnog Interneta preferirati DSL?
Širokopojasni je iznimno brz pristup Internetu preko kojeg se mogu pružati mnogobrojne usluge, videopoziva, televizije, govora, multimedije i slično. DSL je pak samo jedna tehnologija širokopojasnog pristupa. Tu su još kabelski pristup Internetu, optičke veze, UMTS, Wimax i druge tehnologije. Ukratko, Vlada će podupirati razvoj širokopojasnog Interneta neovisno o tehnologiji. I EU je po tom pitanju tehnološki neutralna, a i mi dijelimo isti pristup.
Kako ste zadovoljni radom HAT-a budući da novi fiksni telekomi upozoravaju kako nemaju uvjete da bi ostvarili pozitivnu bilancu?
HAT odgovara Saboru pa je on formalno nadležan za takve ocjene. Budući da je Sabor nedavno prihvatio godišnje izvješće HAT-a za 2005. godinu, mogu zaključiti da je zadovoljan njegovim radom. No treba uzeti u obzir da HAT postoji tek nešto manje od dvije godine, a da je regulacija tržišta iznimno složen mehanizam koji se na Zapadu razvija desetljećima. Za pozitivnu bilancu novim telekomima ključna je visina veleprodajnih cijena koje plaćaju T-HT-u za korištenje njegove mreže.
|
HAT je već nekoliko puta snižavao te naknade, a vjerujem da će po potrebi to nastaviti činiti.
Usprkos tome, u Strategiji širokopojasnog Interneta obrecnuli ste se na HAT. Zašto?
HAT ima ključnu ulogu u daljnjem napretku TK tržišta jer se ono može razvijati jedino ako je HAT učinkovit. U tom je smislu Vlada podcrtala ulogu i važnost HAT-a kao neovisnog regulatornog tijela. Ne smatram da smo se pri tome negativno obrecnuli na HAT, već, dapače, pozitivno. Dali smo mu do znanja da je vrlo važan čimbenik u razvoju TK tržišta i da mnogo očekujemo od njegova rada.
Izdvajanje lokalne petlje za mjesec dana
Da bi ostvarili pozitivnu bilancu i mogli ponuditi vlastiti ADSL, novim telekomima treba pristup izdvojenoj lokalnoj petlji. Kada će ga dobiti?
Prema mojim informacijama, polovicom kolovoza bit će spremne prve lokacije za izdvojenu lokalnu petlju. Do sada su novi telekomi zatražili tu uslugu na sto lokacija od čega je za njih oko 80 potpisan ugovor. To znači da će za mjesec dana operatori koji su zatražili izdvajanje lokalne petlje moći ući u iznajmljene prostore u 80 T-HT-ovih telefonskih centrala. Do tih prostora imaju osiguran pristup, a unutra mogu postaviti svoju opremu i direktno pristupiti žicama do krajnjih korisnika. Na taj način novi telekomi moći će građanima i tvrtkama ponuditi vlastiti ADSL i bilo koje druge TK usluge.
Vlada štiti građane, a ne T-HT
Do kraja godine očekuje se 3. faza privatizacije T-HT-a. Štiti li Vlada T-HT budući da je suvlasnica te tvrtke?
Vlada štiti građane i tržište, a ne pojedine kompanije poput T-HT-a. To smo pokazali i u praksi. Ova je Vlada prva odlučno i dosljedno započela liberalizaciju TK tržišta. Sudionici te liberalizacije mogu tvrditi da bi ona mogla biti brža i da postoje problemi koje treba riješiti, ali činjenica je da T-HT više nije sam ni na jednom dijelu TK tržišta. Nadalje, tek je za mandata ove Vlade u cijelosti dovršen zakonski okvir za područje TK. To znači da su doneseni svi propisi nužni za normalno funkcioniranje tog tržišta što su potvrdili i investitori. Zakonski okvir će najkasnije do 2008. biti potpuno usklađen s EU regulativom. No najvažnije je da on već sada niti u jednom svojem dijelu ne predstavlja prepreku tržišnom natjecanju. Osim toga, osnovali smo HAT. Problemi s kojima se susreću novi telekomi pitanja su u nadležnosti tog neovisnog regulatora TK tržišta. HAT odgovora Saboru, te čak i izbor čelnih ljudi HAT-a obavlja Sabor, a ne Vlada ili predsjednik kao u većini članica EU. Konačno, osnovali smo Vijeće korisnika TK usluga koje štiti interese građana. Iako je to moguće već sedam godina, ova je Vlada to prva učinila. Ukratko, niti jedan od tih Vladinih poteza nije pomogao T-HT-u da očuva monopol, upravo suprotno.
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|