05.10.2007.
Stambene štedionice predlažu “slobodnija” ulaganja
Gubitak stambenih štedionica u prvom polugodištu 2007. godine, prema podacima HNB-a, 21,68 mil. kuna
Pri Hrvatskoj udruzi banaka osnovan je Odbor za stambenu štednju čije su članice sve stambene štedionice u Hrvatskoj, njih pet. S obzirom na to da će se Odbor baviti problematikom vezanom uz stambenu štednju i kreditiranje za očekivati je da će na taj način štedionice zajedno predložiti zakonske izmjene koje bi se, među ostalim, odnosile i na pravila ulaganja.
Neki od predstavnika stambenih štedionica napominju kako bi izmjene zakona trebale ići u smjeru usklađivanja s regulativom na području EU – gdje je pod određenim uvjetima dopušteno ulaganje u više vrsta dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira, odnosno u derivate te u stanogradnju, piše u novom broju Banke.
“Svrha ulaganja nije špekuliranje na financijskom tržištu nego ponajprije osiguranje likvidnosti”, kaže Snježana Herceg, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice.
I u Raiffeisen stambenoj štedionici očekuju “slobodnija” ulaganja kako bi se omogućio daljnji razvoj sustava stambene štednje. “Predlažemo da se omogući ulaganja u spektru koji imaju mirovinski fondovi”, kaže Frano Franjić, član Uprave RSŠ.
Stambene su štedionice, kažu u Wϋstenrotu, i te kako zainteresirane za promjenu regulative s obzirom na mogućnosti ulaganja, no očito moramo čekati razdoblje nakon izbora.
Mogućnosti ulaganja kao i pad zanimanja građana za stambenu štednju nakon smanjenja stope državnih poticajnih sredstava još 2005. godine odražavaju se na rezultate poslovanja štedionica. Gubitak su, prema podacima HNB-a, krajem 2006. u ukupnom iznosu od 67,1 mil. kuna iskazale RSŠ, Wϋstenrot i HPB, a dobit PSŠ i PBZ stambena štedionica u iznosu 12,6 mil. kuna.
Stambene su štedionice, objašnjava HNB, imale i visok neto gubitak temeljem imovine koja nosi nekamatne prihode i troškove – manji dio gubitka uzrokovao je nekamatni porast troškova, a najveći, usklađivanje vrijednosti imovine kojom se aktivno ne trguje te od aktivnosti trgovanja vrijednosnim papirima. Preciznije, zarade stambenih štedionica računovodstveno su osjetljive na cijene državnih obveznica koje predstavljaju veliki dio njihove imovine, a čije su tržišne vrijednosti pale u 2006. godini.
U prvom polugodištu 2007. stambene su štedionice kao sektor zabilježile gubitak u iznosu od 21,6 mil. kuna, a u tom je razdoblju pozitivno poslovala samo PBZ stambena štedionica uz dobit od 570 tisuća kuna.
Analiza o stambenoj štednji u novom broju Banke potvrdila je usporavanje rasta depozita stanovništva u štedionicama (na 5,2% nakon rasta od 16,6% u 2005.), te smanjenje udjela štedionica u ukupnoj imovini financijskog sektora. (Bankamagazin)
|
|
 |
|