02.10.2007. (Goran Pavlović)
HR+ Forum: Potreban ravnomjerniji gospodarski razvoj Hrvatske
Čak 15% jedinica lokalne samouprave ne može financirati tekuće rashode
Neravnomjeran gospodarski razvoj regija u Hrvatskoj doveo je do dramatičnih razlika, što u konačnici ima za posljedicu da je per capita najsiromašnijih općina gotovo stotinu puta manji od onih najbogatijih, čulo se na današnjem forumu održanom u Zagrebu u organizaciji udruge Napredna Hrvatska HR+.
Odgovornost struke i politike, javna potrošnja te regionalni razvoj Hrvatske bile su glavne teme stručnog skupa.
Dinamika rasta bruto društvenog proizvoda u tekućoj je godini iznimno dobra, ali je napredak zasnovan na pregrijanoj konjukturi što će rezultirati trendovima opadajućeg rasta u idućim godinama, istaknuo je predsjednik Udruge Mato Crkvenac, dodavši kako « Hrvatska svoj gospodarski rast plaća vrlo skupo – zaduživanjem i pregrijanom osobnom potrošnjom, pri čemu se sadašnja pozitivna kretanja ne koriste za provedbu reformi koje su nužne za vrijeme koje dolazi».
Istaknuta je potreba da se u većoj mjeri stimulira štednja građana, a istovremeno smanji udio kreditima generirane osobne potrošnje u BDP-u, iz koje se ostvaruje preko 80 posto poreznih prihoda.
Nezavisni ekonomski analitičar, Guste Santini, navodi kako je 1994. godine zabilježen suficit platne bilance od 6,4%, dok je prošle godine ostvaren deficit u iznosu 7,9%. «Samo za servisiranje vanjskog zaduženja Hrvatskoj je potreban realan godišnji rast BDP-a od 4,84%», naglasio je Santini.
Regionalna politika u posljednjem je desetljeću dovela do nesrazmjernog razvoja pojedinih regija, gradova i općina, koje imaju izuzetno loš fiskalni kapacitet. Istraživanja pokazuju kako čak 15% jedinica lokalne samouprave ne može financirati tekuće rashode.
Reforma sadašnjeg regionalnog ustroja države, iz tih razloga, istaknuta je kao neophodnost, a ništa manje i zbog sustava europskih potpora za razvoj lokalnih gospodarstava, koje bi mogle dosegnuti i do šest posto BDP-a.
«Trebalo bi donijeti novi zakon o regionalnom ustroju, koji se treba prilagoditi europskim strukturalnim fondovima. Restrukuriranje razvojnih ciljeva treba ići u smjeru smanjivanja investicija u infrastrukturu te implementirati europski model ravnomjernih ulaganja u infrastrukturu, konkurentnost lokalnog gospodarstva i ljudske resurse», kazao je Branko Grčić, profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Promjena sustava fiskaliteta, decentralizacija upravljanja i transparentniji sustav potpora jedinicama lokalne samouprave trebali bi omogućiti ravnomjerniji razvoj hrvatskih regija, zaključeno je.
Na kraju je spomenuta i ideja o stvaranju jake financijske institucije spajanjem FINA-e, HBOR-a i Hrvatske poštanske banke, čime bi se u domaće vlasništvo vratilo oko 35% financijskog tržišta.
|
|
 |
|