|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
Tema mjeseca
|
|
|
Zahtjev sindikata trgovine hrvatske - radno vrijeme u trgovini regulirati posebnim zakonom
Ana Knežević
|
|
|
|
|
Krajem prošle godine ponovo su započele rasprave o regulaciji radnog vremena u trgovini. Naime, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pripremilo je Nact Prijedloga Zakona o trgovini u kojem se nekoliko članaka odnosilo i na regulaciju radnog vremena. Sindikat trgovine nije se složio s time iz razloga,što je po predloženim odredbama bilo previše izuzetaka, pa bi bilo više onih koji mogu nedjeljom raditi,od onih koji bi trebali biti zatvoreni.Nakon ovoga Ministarstvo gospodarstva je predložilo da se radno vrijeme u trgovini regulira Uredbom Vlade, što Sindikat opet nije mogao prihvatiti,jer Uredba ne može sadržavati odredbe o nadzoru io kaznama za prekršitelje, što je kod ovog pitanja i najveći problem.
Trebamo se ukratko podsjetiti da je od 1. siječnja 2004. na snazi bio izmijenjeni Zakon o trgovini,koji je u jednom članku određivao da nedjeljom mogu biti otvorene samo prodavaonice, koje su veličine do 200 četvornih metara prodajne površine i koje prodaju pretežito prehranu. Ustavni sud je ukinuo navedeni zakon i od onda je ponovo u primjeni Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica, po kojem odluke o radnom vremenu donose općinska i gradska poglavarstva.
Po tim odlukama velika većina prodavaonica je nedjeljom otvorena i ponovo eskalira problem neplaćanja nedjeljnog rada i problem korištenja dana tjednog odmora za radnike koji rade nedjeljom.
Tijekom 2003. godine Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira pokrenuli su akciju potpisivanja peticije protiv rada nedjeljom,koju je potpisalo više od 300 000 građana RH, a akcija je rezultirala donošenjem izmjena Zakona o trgovini,po kojima je rad nedjeljom bio ograničen.Sama kampanja izazvala je različite reakcije, jer su mediji vodili uglavnom negativnu kampanju na način da su uvijek pisali o navikama,željama i potrebama potrošača, zanemarujući glavni sindikalni zahtjev za poštivanjem prava radnika koji nedjeljom rade.
Sindikat trgovine je godinama upozoravao da se prava radnika sve više krše i da od rada nedjeljom koristi imaju samo poslodavci,koji ne plaćaju radnike za nedjeljni rad, a koristi nema država, budući da taj rad nije plaćen.Od cca 65 000 radnika koji rade u hrvatskoj maloprodaji 40 000 njih mora raditi sve ili gotovo sve nedjelje, a za taj rad nisu odgovarajuće plaćeni i uskraćuje im se pravo na dan tjednog odmora.
Osim nedjeljom prodavači moraju raditi i većinu blagdana, kojih u Hrvatskoj ima ukupno 13 i na koje svi ostali zaposleni ne rade. Unatoč svim našim upozorenjima svim predsjednicima Sabora do sada kako se ovaj zakon u trgovini ne poštuje,ništa se nije promijenilo i moram na žalost reći da je od svih tranzicijskih zemalja Hrvatska po tom pitanju najgora, jer čak se i u zemljama sa liberalnijim propisima o radnom vremenu u dane blagdana ne radi.
|
Nakon što je Ustavni sud ukinuo Izmjene i dopune zakona o trgovini Vlada RH je u svibnju mjesecu 2004. g. donijela zaključak da će se radno vrijeme u trgovini regulirati posebnim zakonom, a koji će biti sačinjen po uzoru na austrijski i njemački zakon.Kako smo već gore naveli Ministarstvo gospodarstva nije poštivalo taj zaključak, već je ponudilo nešto sasvim drugo.Stoga smo mi u Sindikatu trgovine odlučili pripremiti Prijedlog Zakona o radnom vremenu prodajnih mjesta, kojeg smo radili po uzoru na njemački zakon, koji je tamo u primjeni još od 1956. i po kojem rad prodavaonica nedjeljom nije moguć.
Prijedlogom Zakona se predlaže da prodajna mjesta mogu prvih šest dana u tjednu raditi od 6,00 do 20,00 sati, a prodajna mjesta koja prodaju isključivo pekarske artikle mogu započeti s radom u 5,30 sati. Na Badnjak(25.12.) i na Staru godinu(31.12.) prodajna mjesta se trebaju zatvoriti u 15 sati, a ako ti dani padaju u nedjelju onda prodajna mjesta mogu biti otvorena do 13 ,00 sati.
Nedjeljom i blagdanima prodajna mjesta ne mogu biti otvorena, a izuzetno na blagdan Svih svetih mogu biti otvorena prodajna mjesta koja prodaju isključivo svijeće ili grobno cvijeće.
Nedjeljom će moći biti otvoreni kiosci za prodaju novina i časopisa u vremenu od 8,00-11,00 sati i ne mogu prodavati ništa drugo osim navedenog asortimana. Nedjeljom će moći raditi i prodajna mjesta u sklopu putničkih kolodvora i luka i moći će prodavati samo putne potrepštine kao što su novine,karte i planovi gradova, putna literatura, duhanski proizvodi, cvijeće, voda, sokovi, sendviči i sl.
Benzinske postaje mogu raditi sve dane u godini i osim goriva i rezervnih dijelova mogu još prodavati putne potrepštine.
Ljekarne radnim danom rade kao i sva ostala prodajna mjesta,a nedjeljom i blagdanima mogu raditi samo dežurne ljekarne. Odluku o dežurnim ljekarnama donose općinska i gradska poglavarstva. Za vrijeme dežurstva ljekarne mogu prodavati samo lijekove i sredstva za njegu bolesnika,hranu i sredstva za njegu dojenčadi,te higijenska i dezinfekcijska sredstva.
Prodajna mjesta u sklopu svetišta, lječilišta, toplica, bolnica, sajmova, kina, spotskih, koncertnih i muzejskih objekata mogu biti otvorena i u vrijeme kad su druga prodajna mjesta zatvorena, a rade sukladno radnom vremenu objekta u sklopu kojeg se nalaze
Prodajna mjesta u sklopu tržnica ne mogu biti nedjeljom otvorena.
Za vrijeme trajanja turističke sezone (od 01.06.-01.09.) prodajna mjesta u turističkim područjima mogu biti otvorena sve nedjelje od 8,00-13,00 sati i to mogu raditi samo oni koji prodaju prehrambene artikle, turističke potrepštine, suvenire, novine i časopise.
|
Radnici koji rade u prodajnim mjestima koja mogu biti otvorena nedjeljom mogu raditi najviše 12 nedjelja u godini, ne mogu, a tamo gdje se smije raditi blagdanom radno vrijeme pojedinog radnika ne smije prelaziti 8 sati. Poslodavac je dužan voditi urednu evidenciju radnog vremena svakog radnika, koju trebaju supotpisati i radnik i njegov rukovoditelj.
Nadzor nad primjenom ovog zakona trebale bi provoditi inspekcijske službe, a za one poslodavce koji namjerno ili iz nehaja prekrše bilo koju odredbu zakona predviđa se kazna od 180 dnevnih prometa. Novčana kazna može se izreći samo dva puta,a u slučaju trećeg kršenja zakona prodajno mjesto će se trajno zatvoriti i zabraniti djelatnost tom poslodavcu.
Sindikat trgovine je predložio Ministarstvu gospodarstva da se na tripartitnom sastanku (ministarstvo, sindikati, poslodavci) raspravi ovaj prijedlog i ako se usuglase stavovi da Vlada kao predlagač uputi Zakon u saborsku proceduru. Ukoliko Ministarstvo gospodarstva ne prihvati ovakav prijedlog Sindikat će obratiti drugim subjektima koji mogu biti predlagači zakona(klubovi zastupnika,saborski odbori i zastupnici pojedinci) sa ciljem da se zakon do kraja godine donese i počne primjenjivati od 1. siječnja iduće godine.
Kratkotrajna primjena izmijenjenog Zakona o trgovini pokazala je da je nakon početnog nesnalaženja kod kupaca, pa i kod trgovaca kupovanje tokom tjedna postalo mnogo ozbiljnije i odgovornije i da nije utjecalo na pad prometa,niti je stvorilo višak radnika. Na povećanje kupnje može utjecati samo porast kupovne moći, a ne nedjeljom otvorene prodavaonice, a u Hrvatskoj na žalost kupovna moć ne raste.
Rad nedjeljom je zapravo grubo kršenje prava radnika na dan tjednog odmora i isto tako je grubo izrabljivanje radnika, jer za taj rad nisu adekvatno plaćeni.Zagovornici rad nedjeljom potpuno ignoriraju neke činjenice kao što su:
- pravo na dan tjednog odmora zajamčeno je svakom zaposlenom najvišim zakonom u našoj državi Ustavom
|
- Konvencija 106. o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine koje je stranom i Republika Hrvatska određuje da se razdoblje tjednog odmora mora, kada je to moguće podudarati sa danom u tjednu koji je prema tradiciji, kulturi i vjeri određen kao dan odmora
- Zakonom o radu je određeno da je u Hrvatskoj nedjelja dan tjednog odmora,a ako postoji prijeka potreba da radnik radi u nedjelju,mora mu se u narednom tjednu dati jedan dan slobodan na ime tjednog odmora
- rad u maloprodaji nedjeljom nije nikakva prijeka potreba,jer sve što se kupuje u nedjelju može se kupiti u šest radnih dana
Do sada se hrvatska država nije pokazala sposobnom osigurati primjenu ovih odredbi Ustava,Konvencije i Zakona u praksi, već se rad nedjeljom pokazao kao totalna anarhija i put u takvo potrošačko društvo u kojem se sve stavlja u funkciju konzumerizma,uključujući i ne poštivanje ljudskih prava. Tu je čak zakazao i Ustavni sud, jer je ukinuo Izmjene Zakona o trgovini s obrazloženjem da Zakon ometa poduzetničke slobode. Istovremeno je o istom pitanju raspravljao i njemački Ustavni sud i za razliku od našega donio odluku da trgovine nedjeljom ne mogu biti otvorene, jer se moraju poštivati odredbe zakona o slobodnoj nedjelji i jer su prava radnika važnija od poduzetničkih sloboda.
Osim ovog nepoštivanja pozitivnog zakonodavstva kod rada nedjeljom valja voditi računa i o tome da su većina tih koje moraju nedjeljom raditi žene,koje imaju svoje obitelji i svoje obaveze kao supruge i majke. Velika većina vrtića ne radi subotom, a nedjeljom niti jedan ,pa se postavlja pitanje brige o djeci predškolske dobi,dok majke rade. Zaboravlja se da je nedjelja jedini dan kad cijela obitelj može biti na okupu, jer djeca ne idu u školu, bračni drug ne radi i taj se dan se ne može nadoknaditi niti jednim drugim danom u tjednu.
Sindikat trgovine se ponovo obratio i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji sa zamolbom da podrži prijedlog zakona i da u okviru socijalnog nauka crkve borba za poštivanje ljudskih prava bude stalna aktivnost crkve. Crkva je već istaknula da nepoštivanje prava na slobodu nedjelje i nastojanje da se nedjelja iskoristi u komercijalne svrhe ukazuju kako hrvatsko društvo u središte svoga zanimanja ne stavlja čovjeka i njegovu slobodu, već isključivo materijalnu dobit. Čovjek se ne poima kao osoba,već kao kotačić u procesu tjedne proizvodnje i nedjeljne potrošnje. Svijest čovjeka nastoji se suziti na ekonomske interese. Čovjeku se uskraćuje vrijeme i prostor za druge sadržaje, kao što su kultura, obitelj, politika.
|
Novi papa Benedikt XVI pozvao je na štovanje nedjelje ukazavši da potrošačko društvo sada priječi obilježavanje nedjelje kao božjeg blagdana. U Europi vlada tisućljetna tradicija nedjelje kao dana tjednog odmora.Nije svejedno odmara li se čovjek nedjeljom ili radnim danom,odnosno odmara li se kada se i drugi odmaraju ili onda kada drugi rade.To nije svejedno ni za pojedinca, ni za obitelj, ali niti za društvo koje se želi razvijati, ne samo u svojim gospodarskim,već i u kulturnim dimenzijama.Stoga,kao što se institucionalno štiti pravo na rad, tako treba institucionalno štititi i pravo čovjeka na odmor u dane kada se odmara većina,a to je u europskom civilizacijskom krugu nedjelja.
Budući da se prilikom potpisivanja peticije protiv rada trgovina nedjeljom javno spočitavalo i Crkvi i Sindikatu da bore samo za prava prodavača, a da i ostale profesije rade nedjeljom,Sindikat trgovine predlaže svim crkvenim organizacijama i svim sindikalnim udrugama da potpišu izjavu o osnivanju Saveza za slobodnu nedjelju.Ovaj Savez osnovao bi se po uzoru na slični savez u Austriji,koji tamo djeluje od 2000.godine,a osnovna mu je zadaća raditi na tome da nedjelja bude neradni dan za najveći dio onih koji rade,kako bi taj dan posvetili sebi, svojoj obitelji, kulturnim, sportskim, vjerskim i inim sadržajima.Nedjeljom trebaju raditi samo oni radnici čiji se posao ne smije prekidati i čiji poslovi su nužan preduvjet funkcioniranja svekolikog društvenog života(bolnice, policija, saobraćaj i sl.), ali ti radnici za svoj nedjeljni rad moraju biti pravedno plaćeni i moraju imati u narednom tjednu dan odmora.
Sindikat trgovine Hrvatske,zajedno sa šest sindikata susjednih zemalja Slovenija, Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka i Njemačka) sudjeluje u projektu „Sindikati bez granica, putem kojeg se nastoji ujednačiti regulativa radnog vremena i izboriti pravo na slobodnu nedjelju i zatvorene trgovine. Isto tako zajedničkim snagama radimo na tome da u cijeloj Europi bude ujednačeno zakonodavstvo, odnosno da Europska unija donese regulativu koja osigurati jednako postupanje u svim zemljama.Prethodni Papa Ivan Pavao II se zalagao za to da u odredbe europskog ustava uđu odredbe o nedjelji kao slobodnom danu u duhu katoličke tradicije, pa vjerujemo s obzirom na sva zbivanja oko Ustava EU i na izjašnjavanje novoga Pape oko slobodne nedjelje da će u konačnici te odredbe i biti satavni dio Ustava EU.
Isto tako očekujemo da je i u strukturama i zakonodavne i izvršne vlasti sazrela svijest o tome da pitanje radnog vremena u trgovini treba jedinstveno regulirati na nacionalnom nivou zakonom stavljajući sve u jednak položaj i da treba osigurati efikasne instrumente pravne države u primjeni tog zakona.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|