15.07.2006. (Mirela Lilek )
Većina bira fakultete koji ne jamče posao!
Dok za novinarstvo većina zna što je, zanimljivo je da dio studenata politologije niti nakon druge godine studija ne zna sa sigurnošću objasniti što je politologija, gdje je i kako iskoristiva te kakva je zaposlivost diplomiranih politologa
Upisi na fakultete neke su ovih dana podsjetili na priču o čovjeku koji je tvrdoglavo odlučio sjediti pred vratima dok mu gorostas čuvar ne dopusti prolaz. Čovjek je sjedio, stario i sijedio, dok pri svom posljednjem dahu nije ugledao čuvara kako napušta mjesto pred vratima. »Kamo ćeš ti sada?«, upitao ga je starac kojemu čitav život nije bio dovoljan da shvati kako možda sjedi pred pogrešnim vratima.
Nije rijetkost, naime, da mladi iz godine u godinu stoje ispred istog fakulteta u redu za prijemni ispit koji nikako da polože i upišu fakultet. Za to, naravno, okrivljuju fakultet jer prima premalo kandidata.
»Nije svaki fakultet za svakoga. Mladi bi morali studirati ono što žele, ali i mogu. Danas među mladima vlada tendencija da svi moraju dobiti baš ono što misle da žele, ne pitajući se mogu li i je li to za njih pravi izbor, pa poput onog čovjeka iz priče čekaju pred pogrešnim vratima«, smatra profesorica s Filozofskog fakulteta u Osijeku Sanja Nikčević. Prema njezinu mišljenju, najvažnije je znanje koje ne mora odgovarati ocjenama iz srednje škole, a moguće ga je provjeriti dobrim prijemnim ispitom. No, kaže Nikčević, prijemni ispit morao bi biti prilagođen upravo znanju koje se traži na određenom fakultetu, a ne pitanjima iz politike i medija. »Opća pitanja trebaju otkrivati sposobnost i talente tih ljudi, a ne detektirati njihovo znanje iz pročitanih novina«, komentira profesorica Nikčević.
Na pet sveučilišta u Hrvatskoj ovih dana do indeksa pokušavaju doći deseci tisuća kandidata. Iako je mjesta na fakultetima i akademijama podjednako kao i onih koji ih žele zauzeti, nažalost ne postoji ravnomjernost upisa i na trenutke se čini da svi žele na iste fakultete. Zbog toga na pojedinim fakultetima imaju problema čak i s organizacijom prijemnih ispita: svi im kandidati ne stanu u isto vrijeme u prostorije kojima fakultet raspolaže pa valja posuditi prostor susjednog fakulteta, a potom im se događa da im ni u dvije smjene i nastavu vikendom u predavaonici ne sjedi (po Bolonji) dovoljno malen broj studenata. Ukratko, prenapućeni su, a osim prostora nedostaje im i kadar.
Jedan od fakulteta za koji posljednjih godina vlada poveliki interes je zagrebački Fakultet političkih znanosti sa smjerovima novinarstvo i politologija. Dok za novinarstvo većina zna što je, zanimljivo je da dio studenata politologije niti nakon druge godine studija ne zna sa sigurnošću objasniti što je politologija, gdje je i kako iskoristiva te kakva je zaposlivost diplomiranih politologa. »Znadete li za one štandove preko puta«, aludirao je svojedobno jedan od dekana Fakulteta političkih znanosti na Branimirovu tržnicu.
|
»E, pa tamo ćete se zaposliti bude li sreće«, toplo je otkrivao stvarnost brucošima na uvodnom predavanju.
Dekanica Političkih znanosti Smiljana Leinert Novosel danas kaže kako se mladima sviđa studij novinarstva jer im pruža mogućnost da za kratko vrijeme postanu slavni i financijski stabilni.
»To, dakako, može biti zamka za prosječne, ali i dobar mamac za one koji brzo svladavaju gradivo, poznaju strane jezike i vješti su«, kaže Leinert, uvjerena da je visokoobrazovani kadar FPZ-a široko upotrebljiv jer daje široko znanje.
Opsjedaju se, naravno, i ekonomski fakulteti. Taj interes mnoge čudi, s obzirom na to da je riječ o struci koju je nemoguće zaobići na burzi.
»Želim studirati na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu jer tu mogu naučiti kako brzo doći do novca i postati bogat«, pun uvjerenja objasnio nam je mladi Zagrepčanin, čekajući zajedno sa 3500 kolega na prijemni ispit.
Pitanje je zašto se mladi odlučuju na fakultete koji im daju teško zaposlive diplome i zbog čega se ne raspitaju kakav posao (i koliku plaću) uopće mogu dobiti s pojedinim fakultetom? Je li riječ o prolaznom trendu? Ili je samo bitno reći kako se ima završen fakultet? Studira li većina zbog diplome ili radi znanja?
Mnogi se slažu da bi sveučilišta dobivala daleko motiviranije studente (a tim i poslodavci kvalitetniju radnu snagu) da upis na visoka učilišta nije selektivan i ograničen već da je upisna politika usklađena s potrebama gospodarstva.
»Upisna politika nije usklađena sa stanjem nezaposlenosti u pojedinim profesijama, kao ni s potrebama gospodarstva. No to nije pitanje koje će razmatrati same visokoobrazovne institucije«, kaže prorektor Zagrebačkog sveučilišta Vjekoslav Jerolimov.
On, kao i naša sugovornica s početka teksta, slažu se da je idealna varijanta slobodan upis na fakultete kakav, primjerice, ima Austrija. »Idealno bi bilo«, kaže Sanja Nikčević, »dopustiti svima koji žele da upišu fakultet za koji imaju motivaciju. Nakon upisa studente već na prvoj godini čeka rigorozna selekcija«. Takav princip upisa, nažalost, za naše je prilike utopija. Barem dok sveučilišta ne riješe problem studenata bez stolaca i ne promjene omjer studenata i profesora koji je ponegdje 80:1.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
 |
|