13.07.2006. (Marinko Petković)
Seoskom turizmu nedostaje domaće hrane
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je cilj standardizacija seoskih domaćinstava
ZAGREB - Samo u unutrašnjosti Istre ima 250 registriranih agroturističkih domaćinstava, koja se bave seoskim turizmom, a koja bi sukladno smjernicama ruralnog razvitka u Europskoj uniji treba dobiti novi »štih«, u prvom redu što se tiče proizvođača hrane i pića na agroturističkim imanjima.
Naime, agroturizam su u unutrašnjosti Istre, gdje je najrazvijeniji u Hrvatskoj, uz rijetke iznimke, preuzeli ugostitelji s obale. U domaćoj turističkoj ponudi, koja vapi za dodatnim sadržajima tijekom cijele godine ionako malo autohtonih, domaćih proizvoda, odnosno sve je više unificirane brze hrane.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kažu da je cilj standardizacija seoskih domaćinstava da bi se ona mogla uključiti u ruralni turizam, a zatim i brendiranje seoskog turizma.
Uz to, EU norme su vrlo stroge što se tiče proizvodnje hrane za javnu uporabu, što će iziskivati mnogo edukacije proizvođača.
A prema istraživanjima turističkih navika u Hrvatskoj, najviše se troši na hranu i piće. Riječ je o iznosu od oko 30 eura dnevno, što je više nego dvostruko nego na različite dodatne sadržaje: izlete, rekreaciju, zabavu, kulturu...
S druge strane, raste interes za seoskim turizmom izvan glavne turističke sezone, što je intencija cjelokupnog ruralnog razvitka, pa tako i agroturizma. Već sada ima dosta objekata u Istri koji su godišnje popunjeni i dulje od šest mjeseci, a koji nude smještaj putem Interneta tijekom cijele godine.
No, razvoj agroturizma zasad rijetko prati veća ponuda autohtonih domaćih prehrambenih proizvoda. U Hrvatskoj je zasad registrirano tek devet autohtonih proizvoda, ali se i oni sukladno EU standardima moraju preregistrirati do kraja ove godine, kako bi mogli dobiti prepoznatljive markice oznaka zemljopisnog podrijetla hrane.
Riječ je sedam prehrambenih proizvoda. To su kulen-kulin, istarski i dalmatinski pršut, paški baškotin (dvopek), paški i cetinski sir, te maslinovo ulje-torkul.
Nadalje, autohtona pića kao što su Dingač i slavonska rakija-šljivovica također se moraju preregistrirati.
Cilj je, kažu u Ministarstvu, da imamo do 50 zaštićenih autohtonih proizvoda, odnosno onih sa zemljopisnim podrijetlom, koji bi imali i dodatnu vrijednost, odnosno veću cijenu u sklopu bogatije agroturističke ponude.
Na agroturističkim gospodarstvima zasad se ne moraju prodavati isključivo domaći proizvodi iz vlastite proizvodnje.
Izvor: vjesnik.hr
|
|
 |
|