27.03.2007. (Davorka Zmijarević)
Javne usluge u konkurentskom polju
Što hrvatska javna poduzeća, sada mahom u državnom vlasništvu, očekuje u Europskoj uniji? Na to se pokušalo odgovoriti na seminaru održanom u utorak u Zagrebu, u organizaciji CEEP-a, europske udruge javnih poduzeća i poduzeća od općeg ekonomskog interesa, Zaklade za promicanje gospodarskih interesa, Internacionalnog centra za profesionalnu edukaciju i poslovnog tjednika Lidera
Ukratko, s približavanjem EU hrvatska poduzeća koja pružaju javne usluge ili usluge od općeg interesa ulaze u novo i komplicirano polje djelovanja na kojem moraju udovoljiti dvama temeljnim zahtjevima: pružiti, na nediskriminirajući način, svim postojećim i potencijalnim korisnicima usluge koje se smatraju javnim uslugama ili uslugama od općeg društvenog i gospodarskog interesa i pritom postići ekonomsku učinkovitost.
Naime, te usluge, u koje se ubrajaju energetske, usluge javnog prijevoza i komunikacija, komunalne usluge kao i obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge, dio su europskoga socijalnog modela. Jedan od tri stupa tog modela počiva upravo na tome da usluge koje se smatraju određenim civilizacijskim standardom moraju ravnopravno biti dostupne svakom korisniku.
Tu novu situaciju hrvatskim su slušateljima potanko opisali predstavnici CEEP-a, predočivši i neke dvojbe koje prate primjenu toga kompleksnog i zahtjevnog modela koji uključuje mnoštvo sudionika i interesa. Prije početaka restrukturiranje i privatizacije javnog sektora te su usluge bile isključivo pod kontrolom i ingerencijom država, ali je stvaranje otvorenog tržišta promijenilo vlasničku sliku tog sektora.
- Ne uvijek nabolje - kazao je Caspar Einem, predsjednik CEEP-a, ali to pred sudionike tog sektora stavlja zadatak da pronađu optimalan omjer vlasničkih formi u pojedinačnim vrstama usluga, jer ono što funkcionira, na primjer, u uslugama opsrkbe plinom, ne mora funkcionirati i u području električne energije.
Pred Hrvatskom je izazov da odgovori tim zahtjevima i u tome ne bi trebala biti u težem položaju od ostalih 'reformskih' zemalja jer nije posve raspustila javni sektor naslijeđen od prethodnog sustava kao što je to, primjerice, napravila Poljska, koja je morala početi od nule.
- Hrvatska može graditi na prednostima postojećeg sustava - istaknula je Martina Dalić, državna tajnica za razvoj, govoreći upravo o vlasničkom pitanju javnog sektora te dodala da će u procesu prilagodbe novom ambijentu u kojem će javne usluge morati funkcionirati država još dugo biti prisutna u raznim djelatnostima javnog sektora.
|
To, pak, pred državu stavlja velik zadatak, kao što je napomenuo Dubravko Radošević, ekonomski savjetnik predsjednika Republike, jer mora konačno formulirati industrijsku politiku, definirati strateške interese u tom sektoru te zadržati bar 25 posto vlasništva u poduzećima od javnog interesa. Prema njegovom mišljenju, to bi mogao biti recept za istodobno povećanje konkurentnosti javnog sektora i ispunjenje njegove društvene uloge da svima potrebne ususluge busu svima dostupne i fizički i ekonomski.
Izvor: Liderpress.hr
|
|
 |
|