|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
mr.sc. Kate Bagović
|
|
|
|
|
Promet ribe i drugih morskih organizama prema novom Pravilniku o uvjetima i nainu stavljanja u promet riba i drugih morskih organizama
Uvodno
Morsko ribarstvo u Republici Hrvatskoj se odvija na preko 34.000 km2 teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Na ovaj dio Jadranskog mora naslanjuju se tzv. međunarodne vode koje iskorištavaju ribolovne flote drugih zemalja. Pod ribolovnim morem Republike Hrvatske podrazumijeva se morski prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenost, odnosno suverena prava i jurisdikciju u skladu s međunarodnim pravom, a sastoji se od unutrašnjega ribolovnog mora i vanjskog ribolovnog mora koje obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske. Morsko ribarstvo u smislu Zakona o morskom ribarstvu (“Narodne novine” broj 74/94, 57/96, 46/97 – pročišćeni tekst, 76/99 i 48/05) jest gospodarenje obnovljivim biološkim bogatstvima mora, a obuhvaća zaštitu, ribolov i uzgoj riba i drugih morskih organizama. Ribolov se dijeli na gospodarski ribolov, mali ribolov, športski ribolov i rekreacijski ribolov. Predmet ovog članka je promet ribe i drugih morskih organizmama koji potječu iz gospodarskog ribolova.
Stavljanje ribe u promet prema Pravilniku o uvjetima i načinu stavljanja u promet ribe i drugih morskih organizama
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je u prosincu 2006. Pravilnik o uvjetima i načinu stavljanja u promet ribe i drugih morskih organizama. Donošenje ovog Pravilnika predstavlja još jedan korak u usavršavanju zakonske regulative u upravnom području ribarstva i prilagođavanje s regulativom europske zajednice. Njegovim donošenjem otvaraju se mogućnosti sustavnog nadzora i kontrole ribolova i stvaraju uvjeti provođenja mjera razumnog i dugoročno održivog ribolova.
Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stavljanja u promet ribe i drugih morskih organizama (“Narodne novine” broj, 135/06), ribe su stavljene u promet kad ih proizvođač stavi na raspolaganje ili ih isporuči. Ribe mogu biti stavljene u promet ukoliko udovoljavaju propisima o kakvoći, deklariranju i označavanju hrane, te veterinarsko-zdravstvenoj ispravnosti. Ribari smiju stavljati ribu u prvu prodaju samo na za to određenim mjestima ili mjestu prve prodaje, osim u slučaju prodaje poznatom prvom kupcu definiranome odredbama Pravilnika.
Poznati prvi kupac je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost veleprodaje, maloprodaje, prerade i/ili skladištenje ribe a s kojom proizvođač ima unaprijed dogovorenu prodaju ribe izvan mjesta prve prodaje. Prvi kupac smije u daljnju prodaju, potrošnju, skladištenje ili preradu staviti samo onu ribu koja potječe s mjesta prve prodaje, izravno od proizvođača ili iz uvoza.
|
Pravilnik definira mjesto prve prodaje kao odobreni objekt, na kojem se obavlja prva prodaja ribe prvom kupcu na veliko (sabirni centar za ribu, otkupna stanica ribe, veletržnica ribom – s dražbom ili bez nje i slično). Na mjestima prve prodaje u promet mogu staviti ribu samo proizvođači i veletrgovci ribom iz uvoza.
Odredbe ovog članka Pravilnika koje se odnosi na stavljanje ribe u promet na mjestu prve prodaje primjenjuju se od 1. siječnja 2008. godine. Navedena mjesta moraju ispunjavati uvjete za promet ribom u skladu s posebnim propisima. Pod prvom prodajom ne smatra se prodaja na malo krajnjim potrošačima od strane samih ribara na za to predviđenim mjestima (tržnice, ribarnice i slično).
Ukoliko ove odredbe Pravilnika budu dosljedno provođene to bi značilo sužavanje mogućnosti ribarima da prodaju ribu izvan mjesta Pravilnikom određene prve prodaje.
Promet ribom se do sada najčešće obavljao tako da su ribari sami prodavali svoj ulov, s velikim troškovima prijevoza i u neprimjerenim uvjetima transporta i skladištenja. Većina ribara koji imaju skromne ribolovne alate i time osrednji ulov ribe, sami ili putem članova svoje obitelji prodaju ribu na tržnicima na malo.
Neujednačen hod između zakonodavne regulative i potrebe za usklađenjem s propisima Europske unije, s jedne strane i razvoja gospodarske infrastrukture, materijalnog čimbenika procesa razvoja djelatnosti, s druge strane, ponovno se pokazuje u svom svjetlu ukazujući na tako znanu životnu situaciju stvaranja uvjeta rada u granicama sive ekonomije.
Naime, sitni ribari su primorani i dalje prodavati ribu koju su ulovili, bilo prvom ili nekom drugom kupcu, iz razloga nepostojanja dostatnog broja otkupnih stanica i veletržnica ribe. U cijeloj Hrvatskoj posluju ukupno 54 okupne stanice, veletržnica u Rijeci i Poreču je u izgradnji i trebat će vremena dok se uhoda postupak otkupa ulovljene ribe te bude objedinjena ponuda i potražnja ribom na jednom mjestu. U nastavku je prikazan obrazac propisan Pravilnikom, u kojeg će ribari morati unositi podatke prilikom prodaje ribe.
|
Osobe ovlaštene za obavljanje djelatnosti gospodarskog ribolova
Proizvođač ribe, prema Pravilniku je ovlaštenik Povlastice za gospodarski ribolov na moru ili Povlastice za uzgoj ribe i drugih morskih organizama. Povlašteni obrt je temeljem članka 3. Zakona o obrtu (“Narodne novine” broj, 49/2003), obrt koji obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti obrta. Pravilnikom o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim povlasticama (“Narodne novine” broj, 155/05), propisani su kriteriji i postupak izdavanja povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, postupak revizije povlastica te oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim povlasticama za obavljanje gospodarskog ribolova na moru.
Povlastice za gospodarski ribolov izdaju područne jedinice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava ribarstva.
Povlastica se može izdati fizičkoj osobi koja ima upisanu djelatnost gospodarski ribolov u obrtni registar ili pravnoj osobi upisanoj u sudski registar Trgovačkog suda. U povlasticu se upisuju podaci o plovilu za koje se izdaje povlastica i podaci o vrstama i količinama ribolovnih alata i opreme, pomoćnim plovilima te o ribolovnim zonama na kojima ovlaštenik povlastice smije obavljati ribolov.
U slučaju kad je ograničen broj povlastica uz uporabu određene vrste ribolovnog alata na određenu ribolovnom području ili zoni, a broj zainteresiranih kandidata za obavljanje takovoga ribolova je veći od broja slobodnih povlastica, odabir osoba koje će dobiti povlasticu obavlja se ždrijebom koji se oglašava u sredstvima javnoga priopćavanja. Uredbom o ribolovnim područjima propisuju se mjere zaštite u cilju održivosti ribolova, prilagodbe ribolovnih kapaciteta te uvođenja sustava nadzora i kontrole.
Povlastica podliježe postupku revizije radi utvrđivanja da li je došlo do promjene podataka upisanih u povlasticu odnosno u registar flote, a postupku revizije podliježe svake tri godine. Zakonskim odredbama postavljena je referentna vrijednost flote kroz tonažu i porivnu snagu broda te način obnove flote u okvirima referenci.
Tako je moguće kupiti i registrirati ribarski brod samo ako se iz uporabe povuče stariji brod iste snage i tonaže. Najveći dio ribarske flote RH čine brodice kraće od 12 metara, prosječne starosti 23 – 29 godina.
|
Veterinarsko-zdravstveni uvjeti koje moraju ispunjavati objekti za proizvodnju i stavljanje ribe i drugih morskih organizama u promet
Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i stavljanje u promet riba i proizvoda od riba te rakova i proizvoda od rakova (“Narodne novine” broj, 148/99), određeni su veterinarsko-zdravstveni uvjeti koje moraju ispunjavati objekti za proizvodnju i stavljanje u promet proizvoda ulova i akvakulture. Pravilnik obuhvaća:
• ambulantnu prodaju proizvoda ulova i akvakulture te proizvoda proizvedenih od njih;
• trgovinu na veliko proizvodima ulova i akvakulture: veletržnice i aukcijske tržnice (burze);
• uzgajališta;
• brodove tvornice;
• objekte za uskladištenje, obradu i preradu proizvoda ulova i akvakulture.
Zahtjev za odobrenje objekata podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo. Objekti namijenjeni izvozu, moraju imati program određivanja vlastitih kritičnih točaka zagađenja i program edukacije djelatnika.
Opći uvjeti za stavljanje u promet ribe i proizvoda akvakulture
Ribe ulovljene u njihovom prirodnom okolišu, moraju se na ribarskom plovilu nakon ulova šokirati, sortirati, polediti i uskladištiti na temperaturi od 0°C do +4°C. Ulov ribe na brodovima tvornicama mora se obraditi u smislu iskrvarenja, odsijecanja glava i peraja, vađenja utrobe, te ohladiti ili zamrznuti.
Stavljanje u promet živih školjaka također podliježe uvjetima propisanim Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i stavljanje u promet živih školjaka. Proizvodi akvakulture i ulova koji se živi stavljaju u promet, moraju se stalno držati u uvjetima koji su najprikladniji za njihovo održavanje na životu.
Svako uzgajalište ribe mora imati osigurane prostorije za odlaganje uginule ribe, opremljene rashladnim uređajima. Samo uzgajališta koja u svojem sastavu imaju prostorije za sortiranje i uskladištenje mogu biti registrirana za izvoz.
|
Opći uvjeti propisani za obavljanje prometa u objektima na kopnu
Objekti za stavljanje u promet proizvoda ulova i uzgoja ribe moraju biti izgrađeni na području na kojem nisu ugroženi niti ugrožavaju, industrijske, stambene i druge objekte u okolini te moraju biti izgrađeni na kompaktnom i ocjedilnom tlu s niskom razinom podzemnih voda, izvan područja ugroženog poplavama i klizanjem terena.
Objekti moraju imati čvrstu konstrukciju, čvrstu podnu površinu koja se lako čisti, pere i dezinficira, s nagibom za odvod vode u kanalizaciju, dostatan radni prostor, zidove koji se lako čiste, peru i dezinficiraju, osigurano osvjetljenje tijekom rada jačine 550 lx, osigurano osvjetljenje u komorama za uskladištenje od 110 lx, opremu i pribor izrađene od nehrđajućeg materijala, garderobne i sanitarne prostorije za muške i ženske djelatnike.
Na svim vanjskim vratima objekata treba postaviti električnu zračnu zavjesu s automatskim uključivačem - dostatne jačine da spriječi ulazak insekata u objekt. Objekti moraju imati osigurano prirodno ili umjetno prozračivanje, posebne vodootporne i nekorozivne spremnike za riblje proizvode neprikladne za ljudsku prehranu, uređaje za dostatnu opskrbu pitkom vodom, odnosno čistom morskom vodom pod tlakom i higijenski sustav za sakupljanje otpadnih voda.
Poleđeni i neupakirani proiz-vodi moraju se polediti i uskladištiti neposredno nakon dopreme u objekt. Upakirani proizvodi moraju se skladištiti u komori na temperaturi od 0°C do +4°C. Zaposleni djelatnici u ovim objektima moraju biti obučeni za posao koji obavljaju.
Posebni veterinarsko zdravstveni uvjeti koje moraju ispunjavati veletržnice i aukcijske tržnice (burze)
Dijelovi aukcijskih tržnica (burzi) i veletržnica na kojima se izlažu proizvodi ulova i akvakulture te proiz-vodi proizvedeni od njih radi prodaje, moraju biti natkriveni. Aukcijske tržnice (burze) i veletržnice u kojima se proizvodi uskladištavaju prije ili nakon prodaje, moraju imati dostatno velike komore za njihovo uskladištenje na temperaturi od 0°C do +4°C. Aukcijske tržnice (burze) i veletržnice moraju imati prostoriju opremljenu za potrebe inspekcije.
Posebni veterinarsko-zdravstveni uvjeti koje moraju ispunjavati vozila za ambulantnu prodaju proizvoda ulova i akvakulture te proizvoda proizvedenih od njih
Ambulantna prodaja proizvoda ulova i akvakulture je prodaja koja se obavlja iz vozila i predstavlja obavljanje djelatnosti trgovine na otvorenom. Namjensko vozilo mora biti pogodno za pranje, čišćenje i dezinfekciju te mora imati:
- rashladnu vitrinu koja održava propisanu temperaturu proizvoda, s prozirnom stijenkom okrenutom prema kupcu, a po potrebi i dostatnu količinu leda;
- dostatnu količinu vode za održavanje higijene pribora i osoblja;
- uređaj za ozračivanje (aeraciju) vode, ako se prodaje živa riba;
- poseban ispust s donje strane i spremnik za skupljanje otpadnih voda.
|
Ovakav vid prodaje, prema članku 72. stavka 2. Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (“Narodne novine”, broj 37/98, 73/02, 153/02 i 12/06), pokretni prodavač može obavljati samo na mjestima koje svojim propisom odredi nadležno tijelo lokalne samouprave.
Pakiranje i označavanje pošiljaka
Kada je ulovljena riba iskrcana na brod, ribari je razvrstavaju po vrstama u sanduke, važu napunjene sanduke, posipaju ledom i odlažu u skladišni brodski prostor. Ukoliko je moguće, ribari do dolaska u polazišnu luku rade na gruboj obradi lovine, koja uključuje rezanje glava i vađenje škrgi i utrobe te pranje od mulja, pijeska i trave. Opremljeniji brodovi omogućuju filetiranje (rezanje) ribe u mesne odreske i eventualno pakiranje. Pakiranje ribe se mora obavljati u higijenskim uvjetima radi sprječavanja kontaminacije.
Materijal koji se koristi za pakiranje ne smije biti takav da mijenja organoleptička svojstva, ne smije na proizvode prenositi tvari štetne po ljudsko zdravlje, mora biti dostatno čvrst da spriječi oštećenje proizvoda, prije uporabe mora biti pohranjen u zasebnoj prostoriji i zaštićen od prašine i kontaminacije a iz popratne dokumentacije i oznaka na pakovini mora biti vidljivo iz kojeg je objekta pošiljka otpremljena.
Skladištenje i prijevoz
Proizvodi ulova i akvakulture se prilikom skladištenja moraju pohraniti na propisanim temperaturama, i to:
- svježi ili odmrznuti proizvodi te kuhani i ohlađeni rakovi i školjke: od 0°C do +4°C.
- zamrznuti proizvodi, osim ribe zamrznute u salamuri i namijenjene konzerviranju: do -18°C
- prerađeni proizvodi: na temperaturama navedenim u proizvođačkoj specifikaciji;
- sušeni proizvodi: od 0°C do +15°C, u prostorijama u kojima je osigurano pojačano prozračivanje.
Proizvodi se ne smiju skladištiti i prevoziti s drugim proizvodima koji bi ih mogli kontaminirati ili utjecati na promjenu njihovih organoleptičkih svojstava. Vozila u kojima se obavlja prijevoz proizvoda moraju biti posebno prilagođena, opremljena uređajem koji osigurava održavanje propisane temperature, sa stranicama koje se mogu lako čistiti, prati i dezinficirati.
|
Dokumentacija koja prati utovar, pretovar i istovar proizvoda ulova i akvakulture
Utovar, pretovar i istovar pošiljaka ribe koje se otpremaju prijevoznim sredstvom, podliježu sukladno Zakonu o veterinarstvu (“Narodne novine”, br0j, 70/97, 105/01 i 172/03), obveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu.
Za prijevoz ribe iz odobrenih ribnjaka i uzgajališta ne izdaje se veterinarsko-zdravstvena potvrda, već se na svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla potvrđuje da je pri utovaru izvršen obvezni veterinarsko-zdravstveni pregled. Svjedodžba je javna isprava koja sadrži podatke o posjedniku te identitetu, (obveznoj oznaci), podrijetlu i zdravstvenom stanju životinje. Svjedodžbom se potvrđuje da u mjestu podrijetla ili boravka životinja nije utvrđeno postojanje zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti pošiljkom.
Postupak kontrole kvalitete ribe
Proizvodi ulova i akvakulture koji se stavljaju u promet ne smiju u svojim jestivim dijelovima sadržavati zagađivače koji su prisutni u vodenom okolišu, kao što su teški metali i organoklorirane tvari, u količinama većim od maksimalno dozvoljenih. Prije stavljanja u promet riba i proiz-voda od riba mora se provesti ispitivanje na:
a) TVB-N (Total Volatile Basic Nitrogen - ukupni isparivi bazni dušik),
b) TMA-N (Trimethylamine NitrogSen),
c) Histamin.
U slučaju ispitivanja na histamin, uzima se devet uzoraka od svake proizvodne serije ribe ili proizvoda od riba. Srednja vrijednost količine histamina u pretraženih devet uzoraka ne smije biti veća od 100 ppm. Samo dva od pretraženih devet uzoraka mogu sadržavati histamin u količini od 100 do 200 ppm, ali nijedan uzorak ne smije sadržavati više od 200 ppm histamina.
Navedeni limiti isključivo se primjenjuju na porodice skuša i srdele, osim ako su ribe iz navedenih porodica podvrgnute postupku enzimatskog zrenja u salamuri, u kojem slučaju mogu imati višu razinu histamina, ali ne dvostruko veću od spomenutih vrijednosti.
|
Uvoz
Proizvodi ulova ribe i akvakulture mogu se uvoziti iz objekata koji su na listi odobrenih objekata zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz u Republiku Hrvatsku. Uvoznik mora ishodovati rješenje Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, kojim se utvrđuje da ne postoje veterinarsko-zdravstvene smetnje za uvoz kao i prethodnu suglasnost Uprave za ribarstvo istog Ministarstva. U slučaju uvoza živih riba ili mlađa radi daljnjeg uzgoja, mora se obaviti karantena.
Ako se radi o proizvodima iz neposrednog ulova, ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom i namjerava iskrcati ulov ribe u Republici Hrvatskoj, mora o tome, sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu stavljanja u promet ribe i drugih morskih organizama, obavijestiti resorno Ministarstvo najkasnije 72 sata prije predviđenog dolaska u luku iskrcaja.
Prethodno treba dobiti odobrenje za ulazak u teritorijalno more i unutrašnje morske vode Republike Hrvatske od strane nadležnog ministarstva. Ribarsko plovilo koje plovi pod stranom zastavom, ulov može iskrcati samo u lukama koje su otvorene za međunarodni promet, na dijelu obale koji ispunjava uvjete za prihvat ulova.
Zaključno
Obveza usklađenja propisa kojima se uređuje promet ribe i morskih organizama sa zakonodavstvom Europske unije, na način da je propisana transparentnija i učinkovitija organizacija prodaje i kupnje, utjecati će na uređenje odnosa na tržištu ribe i proizvoda od ribe.
Intencija zakonodavstva je smanjenje monopola u prometu ribom, smanjenje trgovanja na crno i visine posredničkih marži, onemogućavanje neprijavljenog i nezakonitog ribolova, sigurnija i brža naplata te ispunjavanje viših higijensko-sanitarnih standarda u prometu ribom, počevši od izlovljavanja i pratećih radnji do stavljanja u prodaju.
Realizacija planiranih promjena biti će moguća tek kad se ispune preduvjeti u smislu osiguranja kopnene infrastrukture, tržnica i luka kao i modernizacija ribarske flote. Razvojem tehnologije mijenjati će se i odnos između ribolova i uzgoja ribe i drugih morskih organizama, pri čemu će uzgojena riba imati sve veći udio na tržištu, u skladu s mjerama obnove i zaštite ribljih resursa.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|