|
|
 |
|
|
 |
14.03.2007. (Sanja Smoljak i Stankica Berić)
ILO seminar
Predstavnica HUP-a sudjelovala je na ILO seminaru zahvaljujući HUP-ovom servisu članstvu - odnosno mogućnosti BESPLATNOG usavršavanja i obrazovanja u inozemstvu koji su rezultat postignuća HUP-a na području međunarodne suradnje i uspostavljenim kvalitetnim odnosima na razini ILO-HUP
Cilj seminara
U sjedištu Međunarodne organizacije rada u Ženevi održan je tripartitni sastanak od 18.-20. rujna 2006.g. s ciljem da socijalni partneri - predstavnici Vlada, predstavnici Sindikata, te predstavnici Poslodavaca, razmotre izvješća o pojačanoj upotrebi naprednih maloprodajnih tehnologija, te pokušaju usvojiti zajedničke zaključke i utvrditi buduće aktivnosti i preporuke.
|
O sudionicima
Sastanku su nazočili predstavnici značajnijih poduzetnika iz domene trgovine na malo, kao što su Mr. Willem Kruger menager u Južnoafričkoj tvrtki SPOORNET, Dr. Jurgen Pfister, METRO, Njemačka; Mr. Patrick McKendry, predstavnik Australske nacionalne udruge retailera; Mr. Jan Delfosse iz Belgijske udruge distributera; Mr. Peter Woolford, podpredsjednik Kanadskog vijeća za maloprodaju; Mme. Christiane Quinio, iz Gabona; Mr. Issa Balde, iz Gvineje, federcija za trgovinu i distribuciju; Mr. Yoshio Miyauchi, glavni direktor Takashimaya Co. Iz Japana; Mr. Martin de Gannes, iz Trinidada i Tobaga; Mr. Ramez Bou Nader, iz Libanona.
Osim predstavnika poslodavaca u radnoj grupi koja predstavlja interese radnika sudjelovale su sve značajnije europske i svjetske asocijacije radnika, pa je tako i gđa. Ana Knežević predstavljala Hrvatski savez samostalnih sindikata. Interese vladinog sektora uglavnom su predstavljali ministri ili pomoćnici ministara.
O predavačima
Kako se radilo o radnom sastanku kojem je svrha uskladiti stavove triju različitih interesnih grupacija to nije bilo klasičnih predavača, nego su na odvojenim sastancima radne grupe raspravljale pojedine teze i zaključke iz radnih materijala, pri čemu je moderator za grupu poslodavaca bio dr. Pfister iz METRO-a koji je i za lokalne medije objasnio osnovne stavove poslodavaca.
Zadovoljstvo nam je reći i da je grupi predstavnika radničkih asocijacija predsjedavala gđa. Ana Knežević, te vrlo uspješno objašnjavala moguće posljedice na ukupnu zaposlenost.
Novosti
Iako se u maloprodaju uvode različite nove tehnologije poglavito za nadzor kretanja roba, najveću pažnju svih nazočnih plijenilo je uvođenje Radio frekvencijske identifikacijske tehnologije (RFID), što zapravo znači označavanje proizvoda radio signalom već u trenutku proizvodnje, praćenje proizvoda kroz distribuciju, sve do skladišta u prodavaonici, izlaza robe na police prodavaonice, te skeniranja na blagajni.
Takav način unapređuje nadzor nad ukupnim lancem opskrbe, u bitnom reducira mogučnosti greške izazvane ljudskim radom, i unapređuje inventarizaciju. Ta tehnologija omogučuje kvalitetnije naručivanje robe od proizvođača ili distributera.
Druga je strana tehnološkog napretka činjenica da u večini razvijenih zemlja stanovništvo stari, da trgovci svoje kompetitivne strategije baziraju poglavito na cijeni (smanjenje marži), te da prostor za svoju dobit vide isključivo na smanjenju troškova za što su potrebne nove tehnologije.
|
Nove tehnologije se poglavito uvode u “back office“, nisu transparentne za kupca, ali značajno smanjuju troškove. Jedna od tih tehnologija je i tehnologija Self-scan check-out sistem (kupac sam skenira robu na blagajni i plaća ju karticom, bilo da pojedine artikle očitava skenerom ili u tehnološki narednijem slučaju, ako su artikli označeni RFID sve na način da kroz odgovarajuči “čitač“ proveze kolica s robom).
Poznavetelji kažu da je RFID tehnoligija za sada u upotrebi u Njemačkoj i SAd , ali se koristi pretežno za zahtjevnije tehničke proizvode budući da je cijena označavanja cca 10 centi po artiklu. Dodatno ta tehnologija omogućuje ralikovanje neovlažtenih kopija od izvornog roizvoda pa tako štit i intelektualno vlasništvo, obnosno brandove od “fake” proizvoda.
U sljedećih nekoliko godina doći će do značajnije promjene ponašanja kupaca, odnosno kupac će sve manje trebati prisustvo prodavača ili blagajnika u prodavaonici, tim više što bi se i plaćanje gotovim novcem u cijelosti moglo ukinuti. Neminovan je i transfer tih tehnologija u manje razvijena tržišta, tim više što će transfer te tehnologije imati i sve nižu cijenu. S druge strane prodaja pojedinih vrsta luksuznije robe ići će u drugom smjeru, na način da će intenzivirati prisustvo ljudskog rada kroz uvođenje osobnih prodajnih asistenata.
Suradnja predstavnika poslodavaca i sindikata na međunarodnoj razini
I poslodavci i radnici zainteresirani su za stabilnost tržišta rada, da imaju profesionalne i produktivne zaposlenike, ali prije svega da tržište rada bude fleksibilno na način da raste zapošljivost radnika kroz kontinuiranu edukaciju. Poslodavci mogu ponuditi odgovarajuće treninge kako bi svojim zaposlenicima pomogli da prihvate promjene u tehnologiji, dok bi bilo kakvo smanjenje broja zaposlenih trebalo biti samo krajnja mjera, pri čemu se svi moraju obvezati na socijalnu pravičnost.
Zakljuci seminara
Zaključak je da je informatička pismenost (i opismenjavanje ) nužan preduvjet za sve zaposlene u maloprodaji, a države imaju značajnu ulogu da sadašnjoj školskoj populaciji omoguće kvalitetnu informatičku naobrazbu.
Poseban je problem velika prisutnost žena u maloprodaji, kojima treba pomoći da uz svoje ostale obveze, uz dodatno školovanje, usvoje nove tehnologije.
Sve tri strane koje su sudjelovale u ovom tripartitnom sastanku zaključile su da predstavnici poslodavaca i radnika trebaju pažljivo razmotriti sve implikacije uvođenja novih tehnologija prije nego što ih primjene, te planirati sredstva za reedukaciju i treninge.
|
Međunarodna organizacija rada će pomoći svim socijalnim partnerima da razviju kvalitetan dijalog, te će pomoći sve inicijative koje mogu rezultirati novim inovativnim rješenjima ovih problema. Posebno je zanimljiv bio primjer jedne Južnoameričke države koja je u cilju da sačuva radna mjesta na pet godina zabranila uvođenje “samoposluge“ na benzinskim postajama.
Naravno da ovaj primjer nije pozdravljen od strane nazočnih, no pokazao je da se ponekad vlade moraju poslužiti i takvim mjerama kako bi sačuvale radna mjesta ili odgodile moguće uvođenje novih tehnologija.
Zaključno, iako su sudionici ovog sastanka bili na različitom stupnju tržišne razvijenosti nedvojbeno je da je maloprodaja težak kompetitivan i odgovoran posao, u kojem je teško zaraditi (it’s taff to make a buck) , a vode ga pametni ljudi koji su bezkompromisni u nastojanju da dobiju vrijednost za svoj novac – teškoća je što su ti ljudi naši kupci.
Svi sudionici bezkompromisni su u nastojanju da se pri uvođenju novih tehnologija zaštiti privatnost zaposlenih i kupaca.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|