05.11.2016.
Neto dobit Erste Groupa porasla na 1,18 milijardi eura u prvih 9 mjeseci 2016.
|
Poboljšana kvaliteta imovine – operativni prihodi odražavaju kamatno okruženje
|
"Naši su poslovni rezultati nastavili odražavati trendove koji su bili vidljivi već početkom godine: kvaliteta imovine nastavila se poboljšavati, zbog čega su se i rezervacije dodatno smanjile, operativni prihodi lagano su se smanjili uslijed pritiska niskog kamatnog okruženja, dok su se operativni troškovi povećali kao posljedica ulaganja u razvijanje informacijsko-tehnoloških i podatkovnih kapaciteta. Dok je rast kredita bio pristojan, s više od četiri milijarde eura novih kredita odobrenih u prvih devet mjeseci ove godine, u istom su se razdoblju depoziti klijenata povećali za više od šest milijardi eura. Po našem mišljenju, to sugerira da su štediše odlučile izbalansirati situaciju u kojoj prevladavaju niske kamate tako što će štedjeti još više."
Budući da regija SIE nastavlja rasti većom stopom od prosječnog rasta eurozone, sve su naše podružnice ostvarile dobre rezultate te pridonijele snažnoj neto dobiti Erste Groupa koja je u prvih devet mjeseci 2016. iznosila gotovo 1,2 milijarde eura. Zahvaljujući tome, od početka globalne financijske krize uspjeli smo utrostručiti svoju kapitalnu bazu, jačajući stopu osnovnog redovnog kapitala na 13,2% u trećem tromjesečju.
Sveukupno, naša trenutna situacija pruža snažan temelj za pouzdanu buduću profitabilnost u kontinuirano teškom okruženju," rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.
Izdvajamo
U izvještaju za međurazdoblje, financijski rezultati za razdoblje od siječnja do rujna 2016. uspoređeni su s rezultatima za razdoblje od siječnja do rujna 2015. a stanje bilance na dan 30. rujna 2016. uspoređeno je sa stanjem bilance na dan 31. prosinca 2015.
Neto prihodi od kamata smanjili su se na 3.267,5 milijuna eura (-1,7%; 3.324,3 milijuna eura), što je uglavnom posljedica tržišnog okruženja karakteriziranog kontinuirano niskim kamatnim stopama te činjenice da rast kreditiranja nije potpuno kompenzirao nastavljenu prodaju nenaplativih kredita. Neto prihodi od naknada i provizija smanjili su se na 1.319,8 milijuna eura (-3,8%; 1.372,6 milijuna eura), prvenstveno uslijed nižih prihoda od poslovanja s vrijednosnim papirima i platnih usluga. Neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti se lagano smanjio na 191,6 milijuna eura (-0.7%; 193,0 milijuna eura). Kao rezultat toga, operativni prihodi pali su na 4.959,7 milijuna eura (-2,6%; 5.909,9 milijuna eura). Opći administrativni troškovi povećali su se na 2.963,0 milijuna eura (+3,9%; 2.852,4 milijuna eura), što je uglavnom posljedica viših troškova IT-a i troškova rada u iznosu od 1.724,7 milijuna eura (+3,4%; 1.667,5 milijuna eura). To je za posljedicu imalo pad operativnog rezultata koji se smanjio na 1.996,6 milijuna eura (-10,8%; 2.238,5 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda iznosio je 59,7% (56,0%).
|
Dobici po osnovi financijske imovine i obveza koje se ne mjere fer vrijednošću kroz dobit ili gubitak (neto) uključuju dobitak, zabilježen u drugom tromjesečju, od prodaje dionica tvrtke VISA Europe u iznosu od 138,7 milijuna eura.
Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne mjeri fer vrijednošću kroz dobit ili gubitak značajno se smanjio na 63,2 milijuna eura ili za šest baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijenata (-87,8%; 518,4 milijuna eura ili 53 bazna boda) što je posljedica znatnog pada nenaplativih kredita i povećanja prihoda od oporavka već otpisanih kredita u Rumunjskoj i Mađarskoj. Udio nenaplativih kredita dodatno se poboljšao na 5,5% (7,1%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama iznosila je 67,7% (64,5%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -252,4 milijuna eura (-377,4 milijuna eura), što uključuje troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 64,6 milijuna eura (56,2 milijuna eura). Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije smanjili su se na 151,7 milijuna eura (187,7 milijuna eura), što se može pripisati značajnom smanjenju mađarskih bankarskih poreza na 47,4 milijuna eura (74,6 milijuna eura). U Austriji, bankarski porezi su se lagano smanjili na 85,6 milijuna eura (95,6 milijuna eura) dok su u Slovačkoj iznosili 18,6 milijuna eura (17,5 milijuna eura).
Budući da su doprinosi od prihoda štedionica pokrivenih sustavom među-jamstava pali s povijesno vrlo visokih razina, manjinski interes pao je na 245,6 milijuna eura (275,0 milijuna eura). Neto rezultat pripisiv vlasnicima matične tvrtke porastao je na 1.179,2 milijuna eura (764,2 milijuna eura).
Ukupni kapital porastao je na 16,5 milijardi eura (14,8 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) porastao je na 13,3 milijardi eura (12,1 milijarda eura); ukupna prihvatljiva vlastita sredstva (Basel 3 postupan) iznosila su 18,5 milijardi eura (17,6 milijardi eura). Premda je polugodišnja dobit uključena u gore navedene iznose, dobit ostvarena u trećem tromjesečju nije uključena; troškovi rizika u trećem tromjesečju su odbijeni. Ukupni rizik, odnosno, rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (Basel 3 postupan) porastao je na 100,7 milijardi eura (98,3 milijardi eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3 postupan) iznosila je 13,2% (12,3%), dok je stopa regulatornog kapitala (Basel 3 postupan) iznosila 18,4% (17,9%).
Ukupna imovina porasla je na 206,8 milijardi eura (199,7 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) umjereno su porasli na 129,0 milijardi eura (+2,4; 125,9 milijardi eura). Vrijednosnice u posjedu radi trgovanja porasle su na 9,7 milijardi eura (8,7 milijardi eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 15,2 milijarde eura (14,2 milijarde eura) a depoziti klijenata porasli su na 134,0 milijarde eura (+4,7%; 127,9 milijarde eura).
|
Dužnički vrijednosni papiri, mahom obveznice i hipotekarne obveznice, pali su na 27,3 milijarde eura (-7,9%; 29,7 milijarde eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 96,2% (98.4%).
IZGLEDI ZA 2016. I 2017.
Očekuje se operativno okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju. Premda se u 2016. očekuje realni rast BDP-a između 1,3% i 4,5% na svim glavnim tržištima regije SIE, uključujući Austriju, u 2017. godini očekuje se rast od 2-3% u regiji SIE te oko 1,6% u Austriji. Očekuje se da će realni rast BDP-a biti potaknut snažnom domaćom potražnjom, pri čemu će realni rast plaća i pad nezaposlenosti podržavati ekonomsku aktivnost u regiji SIE. Očekuje se da će prevladati čvrste javne financije diljem regije SIE.
Očekivanja vezano uz povrat na materijalni kapital (ROTE). Potvrđena stopa viša od 12% u 2016. (na temelju prosječnog materijalnog kapitala u 2016.); vjerojatna dividenda od 1 euro po dionici (+100% u odnosu na 2015.), što odgovara prinosu od dividendi od 3,5%. Ciljani povrat na materijalni kapital u 2017. iznosi 10% (na temelju prosječnog materijalnog kapitala u 2017.), na temelju slijedećih pretpostavki: do jednokratne naplate bankarskog poreza u Austriji doći će već u 2016., a u 2017. će prihodi u najboljem slučaju ostati nepromijenjeni (pod pretpostavkom da neto rast kredita bude viši od 5%); inflacija troškova za 1-2% uslijed digitalizacije; povećanje troškova rizika, premda ostaju na povijesno niskim razinama; pozitivne promjene kod drugog operativnog rezultata uslijed nižeg bankarskog poreza u Austriji.
Potencijalni rizici. Učinak ekspanzivnih monetarnih politika središnjih banaka, uključujući negativne kamatne stope; politički rizici kao što je pravovremena provedba smanjenja bankarskog poreza u Austriji; geopolitički rizici i globalni ekonomski rizici; inicijative zaštite potrošača.
|
|
 |
|