27.07.2016.
PwC analiza potencijalnih ekonomskih učinaka Brexita
Prema revidiranim PwC-ovim predviđanjima sporiji rast realnog BDP-a u UK-u
Očekuje se da će se gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva nakon izglasavanja izlaska iz EU-a suočiti s mnogobrojnim izazovima u kratkom roku, a visoke razine nesigurnosti dovest će do usporavanja poslovnih ulaganja i sporijeg rasta BDP-a.
Stoga je PwC u svom glavnom scenariju za 2016. i 2017. godinu smanjio predviđeni godišnji rast realnog BDP-a za UK s 1,9 % (u 2016.) i 2,3 % (u 2017.) na 1,6 % (u 2016.) i 0,6 % (u 2017.).
Kvartalni rast mogao bi pasti na nulu u posljednjem tromjesečju ove godine i prvom tromjesečju 2017. godine, no Ujedinjeno Kraljevstvo bi za dlaku izbjeglo recesiju. Rast bi se tada polako počeo oporavljati od 2017. godine nadalje.
|
Richard Boxshall, viši ekonomist, PwC, rekao je: „U našim se predviđanjima pretpostavlja da će središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, Bank of England, ovo ljeto olabaviti svoju monetarnu politiku. Vrlo je vjerojatno daljnje smanjenje kamate, no s obzirom na to da je već blizu nuli, to bi moglo biti popraćeno proširenjem programa kvantitativnog popuštanja koji uključuje kupnju državnih i korporativnih obveznica. Također bi se mogle uvesti mjere kvalitativnog popuštanja, primjerice širenje opsega programa financiranja zajmova središnje banke UK-a, uz već najavljene rezove u protucikličkim rezervama kapitala u bankama u UK-u. Također očekujemo da će se dopustiti rast javnog zaduživanja kao odgovor na sporiji gospodarski rast.”
Britansko izglasavanje izlaska iz EU-a dovelo je London, kao vodeće međunarodno financijsko središte, u središte pozornosti. Da bi procijenio potencijalni učinak koji bi Brexit mogao imati na London kao financijsko središte, PwC je razvio pokazatelja privlačnosti financijskih usluga.
Ova analiza pokazuje da se London nalazi na vrhu europskog popisa uz značajno bolji rezultat od Dublina i Luxembourga koji se nalaze na 2. i 3. mjestu.
Međutim, pokazateljem se ne mogu obuhvatiti sve varijable, primjerice privlačnost različitih gradova i regija kao mjesta za život, što također može pridonijeti privlačnosti financijskog središta.
Jedan od važnih čimbenika koji pridonose uspjehu Londona kao međunarodnog financijskog središta jest njegov pristup jedinstvenom tržištu kroz mogućnosti pružanja prekograničnih financijskih usluga (tzv. passporting).
To se odnosi na EU, Norvešku, Island i Lihtenštajn te pruža financijskim institucijama sa sjedištem u UK-u nesmetan pristup ostatku jedinstvenog tržišta.
U ovom se trenutku čini da bi jedini način na koji bi London mogao nastaviti žeti koristi od passportinga bilo priključivanje Ujedinjenog Kraljevstva Europskom gospodarskom prostoru (EGP-u) nakon izlaska iz EU-a.
|
No, budući da bi u takvom scenariju i dalje postojalo slobodno kretanje rada, UK bi trebao izdvajati sredstva za proračun EU-a, a propisi EU-a i dalje bi se primjenjivali u UK-u, to je teško ostvarivo s političkog stajališta. Što bi (djelomični) gubitak pristupa jedinstvenom tržištu značio za London?
PwC-ova analiza pokazuje da bi, pod uvjetom da se ništa drugo ne promijeni, gubitak passportinga značio za London i gubitak statusa najjačeg financijskog središta u EU-u jer bi pao na 2. mjesto odmah iza Dublina. Njegova prednost pred Luxembourgom, Parizom i drugim gradovima u EU-u značajno bi se smanjila.
No jedno od drugih financijskih središta koje je PwC naveo u svojoj analizi moglo bi se izdići kao vodeće zahvaljujući čimbenicima kao što su promjene u državnim politikama, opseg rezervnog kapaciteta koji bi mogao podržati dotok aktivnosti na području financijskih usluga ili prisutnost tijela kao što su Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) u Parizu ili Europska središnja banka u Frankfurtu.
Richard Boxshall rekao je: „Položaj Londona kao međunarodnog financijskog središta nipošto ne ovisi samo o passportingu u EU-u. Drugi čimbenici kao što su pristup znanjima te jak i stabilan pravni sustav trebali bi očuvati njegov položaj vodećeg globalnog financijskog središta u nadolazećim godinama. No potencijalni gubitak pristupa tržištu EU-a predstavlja izazov za mnoga poduzeća koja se bave financijskim uslugama. Poslovni lideri sa sjedištem u Londonu trebali bi se usredotočiti na lobiranje vlade UK-a i političare EU-a da se zadrži što veći pristup EU-u, uključujući zadržavanje prava passportinga u EU-u.”
Najveći izvor nesigurnosti nakon referenduma jest budući trgovački odnos UK-a i EU-a. Glavni razlog za tu nesigurnost jest nepostojanje presedana. Primjerice, ne zna se hoće li UK i dalje imati pristup jedinstvenom tržištu kao do sada ili će morati sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini ili će čak morati trgovati s državama članicama EU-a pod uvjetima WTO-a.
PwC-ova analiza prepoznala je 10 država EU-a koje najviše izvoze u UK u odnosu na veličinu njihova gospodarstva. Irska (19,9 %) i Cipar (9,5 %) na samom su vrhu tog popisa. Od većih europskih gospodarstava Njemačka najviše izvozi u UK u odnosu na veličinu svog gospodarstva (3,7 %). Francuska (2,5 %) i Italija (1,7 %) ne nalaze se među prvih 10 zemalja na tom popisu.
Te se brojke čine relativno umjerenima na makroekonomskoj razini, no mogle bi biti značajne za neke sektore, što znači da bi pogođena poduzeća u tim gospodarstvima trebala biti spremna za drugačije trgovačke uvjete u budućnosti.
|
Richard Boxshall rekao je: „Sporazumi o trgovini složeni su, a pregovori u pravilu traju nekoliko godina, no s obzirom na visoku razinu integracije UK-a na tržištima EU-a, malo je vjerojatno da će se dopustiti njegovo potpuno napuštanje tih tržišta. Poduzeća bi trebala apelirati na vlade da u ranoj fazi ostvare napredak u uspostavljanju takvih trgovačkih dogovora od kojih imaju korist i poduzeća u UK-u i poduzeća u drugim državama EU-a. No u međuvremenu moraju pripremiti krizne planove za veliki spektar različitih ishoda.”
|
|
 |
|