Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
12.07.2016. Novi izazovi u kontekstu usvajanja Plana gospodarenja otpadom 2016.-2022.
Dinamična rasprava preko stotinu sudionika
Plan gospodarenja otpadom 2016.-2022. koji se kratko našao na javnoj raspravi izazvao je u proteklih mjesec dana burne i intenzivne reakcije stručne javnosti. Stoga se očekivala vrlo polemična razmjena stajališta preko stotinu prisutnih na okruglom stolu koji se u petak održao u Zagrebu u organizaciji časopisa Komunal i Centra za razvoj i marketing.

Problem gospodarenja otpadom je inače prilično kompleksan, ne samo na razini RH, već se i na razini EU kao i na nivou pojedinih država članica vode žustre rasprave o smjerovima i politikama koje će uređivati buduća pitanja postupanja s otpadom. Najnovijim paketom kružne ekonomije EU daje snažan okvir za daljnja unaprjeđenja i poboljšanja sustava gospodarenja otpadom.

Okrugli stol okupio je vrlo heterogen sastav sudionika, pa su se na jednoj strani našli predstavnici Ministarstva zaštite okoliša ojačani dijelom struke i civilnim udrugama koje podržavanju donošenje Plana, a na drugoj strani dio stručne javnosti koji je iznio dvojbe oko utemeljenosti i procedura donošenja Plana kao i upozorenja na neke moguće sadržajne manjkavosti.

Predstavnici dvije vodeće političke stranke nisu se odazvali pozivu, što pred sam proces usvajanja Plana u narednom razdoblju stavlja nove izazove, iako Ministarstvo ističe da će se sve stranke u Vladi usuglasiti jer se radi o prevažnom razvojnom pitanju.
Runko Luttenberger: Koncept koji predlažemo nema alternativu
Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode dr.sc. Lidija Runko Luttenberger izjavila je kako očekuje da će Vlada relativno brzo usvojiti plan gospodarenja otpadom, koji potom ide na ocjenu Europske komisije. Do kraja ove godine Hrvatska bi na raspolaganju trebala imati i 475 mil. EUR iz EU fondova, jer je usvajanje plana preduvjet za povlačenje tih sredstava. Hrvatska je već nekoliko puta opomenuta zbog nedonošenja plana, stoga ovaj problem treba riješiti do kraja godine.

Koncept koji mi predlažemo i koji zapravo ni nema alternativu je odvajanje otpada i put ka cirkularnoj (kružnoj) ekonomiji, kako bismo zadovoljili sve one obveze koje imamo temeljem važećih propisa, rekla je Runko Luttenberger novinarima i sudionicima te nadodala kako se ni jedno ministarstvo nije negativno očitovalo na Plan, koji naglasak stavlja na sortirnice, reciklažu i zagovara "zero waste" koncept, uz preinaku postojećih i planiranih Centara za gospodarenje otpadom, nastavila je.

Također, napomenula je da je Ministarstvo ponosno što kao saveznike ima ekološke udruge, ali i brojna komunalna poduzeća i JLS koje se sve više javljaju s idejama izgradnje manjih centara i sortirnica koje bi mogle trajno riješiti njihov problem s otpadom. Kritičari nažalost nisu niti pročitali tekst Plana, nego su protiv po inerciji suprotstavljenih interesa.

Odgovarajući na prigovore predstavnika regionalnih centara za gospodarenje otpadom, koji su istaknuli da su postojeći centri službeni model zbrinjavanja otpada utemeljen na zakonu, zbog čega se u proteklom desetljeću u centre ulagalo puno novca, a s novim konceptom Ministrastva za njih neće biti posla, Runko Luttenberger ističe kako je problem što je cijeli taj proces uhodavanja predugo trajao, nije se pokazao učinkovitim, ali misli “da niti jedna država, pa tako ni Hrvatska nije toliko bogata da može graditi nove Obrovce”.

Škrlec: Izgubili smo vrijeme, moramo se prilagoditi kružnoj ekonomiji
Prof.dr. Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane izjavio je da su poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom, uvođenje integriranog sustava prema načelima kružne ekonomije, veći postotak razdvajanja na kućnom pragu i uključivanje građana najvažniji elementi za uspješnu provedbu plana koji nas, s obzirom na obaveze ispunjavanja ciljeva EU-a, neće dovesti u neugodnu situaciju plaćanja penala.

Imamo problem s nezaposlenošću, novim sustavom gospodarenja otpadom možemo otvoriti nova radna mjesta i izvoziti poluproizvode, rekao je Škrlec. Napomenuo je da europska politika radi na ostvarenju energetske unije, koju pokreće tržište sekundarnih sirovina, što Hrvatska do sad nije prepoznala.
Katalinić: Most snažno podupire plan gospodarenja otpadom
Mostov saborski zastupnik Josip Katalinić rekao je kako njegova stranka snažno podupire plan gospodarenja otpadom, ustvrdivši da je gospodarenje otpadom veliki biznis. Naglasio je da se iz rada CGO Marišćina pokazalo da je takav sustav skuplji i neekonomičan jer podrazumijeva dopremu otpada i iz 150 km udaljenih općina, a krajnji trošak zbrinjavanja tone otpada u njemu raste, zato što uopće nije uzeto u obzir da cementarama treba platiti da zbrinu gorivo iz otpada (RDF) koje je nusproizvod takvog rada.

Đuro Horvat: Trebaju nam projekti gdje ćemo zaposliti ljude i koristiti domaće tehnologije
Otpad je velika prilika za Hrvatsku. Mi smo u Tehnixu razvili nove tehnologije za potpunu reciklažu miješanog komunalnog otpada.

Radimo tvornice po Europi, imamo interese iz cijeloga svijeta, dnevno šaljemo ponude, primamo poslovne partnere, biznismene koji žele našu ekološku tehnologiju, međutim nisam zadovoljan pozicijom na hrvatskom tržištu. Mi uvozimo tehnologije koje nisu dobre, koje ne daju rezultate u reciklaži koja se mora ostvarivati prema direktivama EU i naravno prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom RH.

Imamo određene primjedbe i na natječajne procedure, jer se natječaji u RH raspisuju na osnovu krive ili nepotpune dokumentacije. Do sada je bilo važno da su projekti što skuplji i da se povuče neki novac iz EU. Nas domaće proizvođače se u startu eliminiralo zbog raznih kriterija, npr. ukupnog prihoda, a ne kvalitete tehnologije.

Strašno je da smo uložili milijarde kuna u velike projekte centara koji dobro ne funkcioniraju. Nije novost da nas EU upozorava da za otpad moramo napraviti reviziju postojećih projekata i postojeće strategije u gospodarenju komunalnim otpadom. Trebamo se više osloniti na domaću pamet i domaće ljude.

Sandra Tucak Zorić, direktorica zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom
Grad Zagreb i nadležne institucije imaju primjedbe na proceduru usvajanja Plana. Tucak Zorić se usprotivila činjenici da se ne poštuju postojeći pravni akti u području otpada, a predmetni Plan je bio na javnoj raspravi samo šest radnih dana.

Resorno Ministarstvo nikada nije objavilo rezultate javne rasprave. U Planu nedostaje analiza postojećeg stanja, a kao glavni nedostatak Tucak Zorić izdvojila je nedostatak informacije o završnom tijeku otpada.
Ostali panelisti: Iznijeta različita stajališta oko Plana!
Danko Fundurulja iz Udruge za gospodarenje otpadom istaknuo je kako Plan nije usklađen sa Strategijom, jer je prvo trebalo mijenjati stretegiju, a zatim donositi ovakav ambiciozan plan. Uz to nedostaju projekcije nastanka otpada kao i to što učiniti s opasnim otpadom, a brojke koje se navode variraju od dokumenta do dokumenta.

Prof. dr. Stanko Uršić, eminentni stručnjak za okoliš je kazao kako je "zero-waste koncept" rezultat stručnog i znanstvenog rada. Svi koji žele razumjeti kako treba dobro raditi trebaju otići na otok Krk i upoznati se s modelom koji je danas iznad europskih zahtjeva.

Dr.sc. Viktor Simončič, okolišni konzultant istaknuo je da se ne može prihvatiti Plan u kojem nije izraženo koliko će takav drugačiji koncept koštati te da će se Hrvatska zbog svog nerada sigurno suočiti s financijskim sankcijama. Otpad je puno više od same ekologije.

Vesna Dukić iz CGO Kaštijun referirala se na dugogodišnje iskustvo u poslovima s otpadom i istaknula kako se zadnjih mjeseci griješi kada se Centri poistuvjećuju s ukupnom strategijom gospodarenja otpadom, a oni su samo jedan dio te politike. Kaštijun je izgrađen na temelju detaljnih analiza i usporedbi s inozemnim primjerima. Moramo biti svjesni da nakon 2018. godine nećemo biti u mogućnosti odlagati neobrađeni otpad. U CGO računamo s 35 % reciklaže, dok Plan ne daje rješenje što s onim što ostane, rekla je Dukić.

Mladen Jozinović, direktor RCGO Piškornica, kritičarima koncepta regionalnih centara odgovora kako papir, plastika, metal i slično uopće nisu u nadležnosti centara te će samo dio otpada završiti u centrima, a 50 % će se zbrinjavati na drugi način. Piškornica je projekt četiri županije i mi ćemo se boriti da se ovaj projekt u potpunosti realizira, neovisno od novih politika gospodarenja otpadom.

Dr. sc. Guste Santini, ekonomski stručnjak smatra da je otpad više od sirovine, jer je ekološka pozadina poslovanja pitanje suvereniteta neke države. Ekologija nije jeftin business i mi smo ostali duboko u socijalizmu po nekim percepcijama budućih razvojnih paradigmi, jer otpad nam nije balast nego razvojna šansa za RH.

Helena Vučić iz Holcim Hrvatska ističe da su cementare zainteresirane za daljnju suradnju s centrima za otpad te da oni ne uvjetuju sastav RDF posebnim, povišenim udjelima pojedinih materijala poput papira ili plastike.
Marko Košak iz Zelene akcije rekao je kako Zelena akcija i više od 60 udruga zaštite okoliša iz cijele Hrvatske smatraju da prijedlog plana gospodarenja otpadom donosi niz kvalitetnih mjera odvajanja, recikliranja i kompostiranja i predstavlja korak naprijed u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj koji je godinama među najgorim sustavima u Europi zbog toga što se godinama pokušava progurati sustav velikih regionalnih centara. Hrvatska odvaja samo 17 posto otpada, a cilj koji propisuje EU je do 2020. odvojiti 50 posto otpada. Nadovezao se i Ratko Bedeković iz Udruge za zaštitu okoliša Jakuševac podsjetivši da se na Jakuševcu sada nalazi 50 mil. tona otpada a da su mnogi stanovnici izloženi različitim zdrastvenim rizicima.

Na skupu je sudjelovao i Jože Leskovar iz komunalne tvrtke Kostak iz Krškog koja već godinama provodi model odvajanja i recikliranja otpada. Godine 2002. imali smo 12.000 t na odlagalištu, a ove godine ćemo odložiti 500 tona ili samo 17 kg po stanovniku.

U tom smjeru biste i vi u Hrvatskoj trebali ići i razvijati modele koji će voditi računa o svim kategorijama korisnika, od najmanjih općina do milijunaskog grada Zagreba. Rješenje je u kombinaciji i modelu koji uzima u obzir sve posebnosti. Europski novac nije poklon, nego obveza koju eventualno treba i vratiti.

Ekologija nema političku boju a njezina rješenja moraju imati ekonomsku, ekološku i socijalnu komponentu bez koje ne može ništa funkcionirati. Strategije, oparativne planove i slične dokumente moraju najprije pisati stručnjaci, a finiširati ih političari, zaključio je Leskovar.

Povezani članci
12.08.15 Vijesti
Domaća proizvodnja industrijske plastike od 2006. narasla 39 posto
18.03.15 DOP
Gospodarenje otpadom može biti jak generator gospodarskog rasta
03.07.13 Ekologija
Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada rijetko viđena slika u Hrvatskoj
03.01.13 Ekologija
Količina bio otpada koji se odlaže na odlagališta u 2013. se mora smanjiti, nema više izgovora
03.10.12 Ekologija
Zmajlović: Do 2018. integrirani sustav gospodarenja otpadom
04.06.12 Ekologija
Plastične vrećice - tek vrh "otpadnog" brijega
29.05.12 Financije i gospodarstvo
Odgađa se uvođenje nameta na plastične vrećice
17.01.12 Financije i gospodarstvo
Ministarstvo financija: Ugovor o zajmu za tri projekta gospodarenja otpadom
18.06.11 Seminari, konferencije
Savjetovanje: Upravljanje svim vrstama otpada i ISO 14001
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa