07.03.2007.
Okrugli stol: čija je DTK mreža?
Je li DTK mreža u vlasništvu T-Hrvatskog telekoma ili je ona javno dobro, kako sporovi oko vlasništva utječu na razvoj telekomunikacijskog tržišta i gdje je rješenje koje bi zadovoljilo interese T-HT-a, alternativnih operatora, države i jedinica lokalne samouprave, bile su teme okruglog stola o DTK mreži održanog u sklopu konferencije SEE Telecom Arena
Spor oko vlasništva nad DTK-om (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) ograničava razvoj informacijskog društva, usporava liberalizaciju telekom sektora i opći privredni razvoj, a pogoduje samo nastavku T-HT-ova povlaštena položaja. To smatra predsjednica zagrebačke Gradske skupštine i bivša čelnica Vipneta Tatjana Holjevac koja je začetnica inicijative 22 grada, koji žele vlasništvo nad DTK-om.
Prema njezinom mišljenju, temelj za vlasništvo gradova i jedinica lokalne samouprave (JLS) nad telekomunikacijskom kanalizacijom je činjenica da su oni gradili, razvijali i održavali tu infrastrukturu.
DTK se, kaže Holjevac, nalazi ispod javnih površina koje nisu u vlasništvu T-HT-a, a T-HT nikad nije putem zemljišnih knjiga dokazao vlasništvo nad DTK-om.
Telekomunikacijsku kanalizaciju trebalo bi, kaže ona, smatrati komunalnom infrastrukturom, a gradovi i JLS-i bi trebali ubirati pristojbe od njezina korištenja te pritom osigurati ravnopravni tretman svih potencijalnih korisnika.
Grad Zagreb, kako je izvijestila, donio je odluku da u svim rekonstrukcijama javnih cesta i drugih površina te gradnji novih objekata, gradi novu DTK i drugu infrastrukturu, kako bi izbjegao sporove oko vlasništva.
Drukčije misli Siniša Đuranović, pravnik T-HT-a, koji ističe da je ta tvrtka i njezini pravni prednici, gradila i održavala infrastrukturu, a ona je i sastavni dio T-HT-ove bilance. Đuranović također smatra da pitanje liberalizacije nije pitanje vlasništva nad infrastrukturom, jer da je tako, kaže, liberalizacija ne bi bila provedena diljem Europe, gdje su u većini slučajeva bivši državni monopolisti vlasnici infrastrukture.
Saborski zastupnik Tonči Tadić mišljenja je da bi DTK trebala biti u vlasništvu države ili institucije koja će njome upravljati u njezino ime. Sadašnje stanje komentirao je tvrdnjom da T-HT pokušava višegodišnje korištenje pretvoriti u posjed, a posjed u vlasništvo, što je, prema njegovoj ocjeni, nategnuti pravni manevar.
Većina predstavnika alternativnih operatora u raspravi je istaknula da ne mogu čekati rješavanje pitanja vlasništva, a pogotovo njihovi korisnici, te istaknula zahtjev za donošenjem barem privremene jasne regulative koja će omogućiti razvoj tržišta.
Na marginama rasprave mogao se čuti i stav da će rješavanje pitanja DTK infrastrukture biti presedan za infrastrukturu HEP-a HŽ-a i drugih javnih poduzeća, gdje će se također otvoriti pitanje pristupa i komercijalne upotrebe od strane drugih tvrtki. (H)
|
|
 |
|