04.05.2016.
Erste Group u prvom tromjesečju 2016. iskazala neto dobit od 274,7 milijuna eura unatoč knjiženju rezervacija bankarskih nameta i regulatornih troškova; izgledi potvrđeni
„Erste Group snažno je započela 2016.; ostvarena je neto dobit od 274,7 milijuna eura, odnosno povrat na opipljivi kapital (ROTE- Return on tangible equity) od 11,3 posto i povrat na kapital od oko 10 posto. Za ovakve rezultate uglavnom su zaslužni vanredno niski troškovi rizika, dok su bankarski porezi i plaćanje godišnjih regulatornih doprinosa unaprijed opteretili ostali rezultat i operativne troškove.
Posebno nas ohrabruje činjenica da se kvaliteta imovine ponovno popravila, dosegnuvši razine kakve smo posljednji put zabilježili krajem 2009. godine. Nastavio se rast kreditiranja klijenata, međutim, ovaj rast tek je djelomično uspio ublažiti pad neto prihoda od kamata, na koji su utjecale negativne stope. Naša kapitalizacija nastavila se popravljati i viša je od regulatornih očekivanja, pri čemu stopa osnovnog redovnog kapitala uz potpunu primjenu Basela III iznosi 12,3 posto.
S obzirom na dobre dosadašnje rezultate i povoljno makroekonomsko okruženje u srednjoj i istočnoj Europi, gdje očekujemo prosječan rast BDP-a od 3 posto, potvrđujemo izglede za 2016. godinu“, komentirao je rezultate za prvo tromjesečje 2016. Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.
Izdvajamo
Usporedba razdoblja od siječnja do ožujka 2016. s razdobljem od siječnja do ožujka 2015.; usporedba stanja na dan 31. ožujka 2016. sa stanjem na dan 31. prosinca 2015.
Neto prihodi od kamata umjereno su pali na 1.092,2 milijuna eura (1.098,5 milijuna eura) u izazovnom okruženju kojeg karakteriziraju trajno niske kamatne stope. Neto prihodi od naknada i provizija pali su na 443,1 milijuna eura (461,0 milijuna eura), što je uglavnom posljedica nižih prihoda od poslovanja s vrijednosnim papirima i platnih usluga. Uslijed neponavljanja jednokratnih učinaka, neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti pao je na 43,5 milijuna eura (72,4 milijuna eura). Operativni prihodi pali su na 1.629,3 milijuna eura (-3,5%; 1.689,1 milijuna eura). Opći administrativni troškovi porasli su na 1.008,8 milijuna eura (+6,4%; EUR 948,1 milijuna eura), što je uglavnom posljedica knjiženja većine očekivanih doprinosa u 2016. u sheme za osiguranje uloga u ukupnom iznosu od 71,7 milijuna eura (19,2 milijuna eura) unaprijed. To je rezultiralo padom operativnog rezultata na 620,5 milijuna eura (-16,3%; EUR 741,0 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda iznosio je 61,9% (56,1%).
Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne mjeri fer vrijednošću kroz dobit ili gubitak pao je na 56,4 milijuna eura ili za 17 baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijenata (-69,2%; 183,1 milijuna eura ili 57 baznih bodova), što je prvenstveno posljedica znatnog pada nenaplativih kredita i povećanja prihoda od oporavka već otpisanih kredita. Udio nenaplativih kredita dodatno se popravio na 6,7% (7,1%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama iznosila je 66,5% (64,5%).
|
Ostali operativni rezultat iznosio je -139,5 milijuna eura (-153,5 milijuna eura), što uključuje i očekivane troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 64,7 milijuna eura (EUR 54,9 milijuna eura). Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije iznosili su 62,8 milijuna eura (91,8 milijuna eura) i smanjeni su u odnosu na prošlu godinu, što se može pripisati znatnom smanjenju mađarskih bankarskih poreza na 27,1 milijuna eura (56,5 milijuna eura). Bankarski porezi zadržali su se na visokoj razini u Austriji, gdje su iznosili 29,5 milijuna eura (29,5 milijuna eura), te u Slovačkoj, gdje su iznosili 6,2 milijuna eura (5,8 milijuna eura).
Uslijed niže profitabilnosti štedionica, manjinski interes pao je na 47,8 milijuna eura (70,8 milijuna eura). Neto rezultat pripisiv vlasnicima matične tvrtke porastao je na 274,7 milijuna eura (225,8 milijuna eura).
Ukupni kapital porastao je na 15,2 milijarde eura (14,8 milijarde eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) porastao je na 12,2 milijarde eura (12,1 milijarde eura), a ukupna prihvatljiva vlastita sredstva (Basel 3 postupan) iznosila su 17,7 milijarde eura (17,6 milijarde eura). Iako obračun ne uključuje polugodišnju dobit, troškovi rizika izvještajnog razdoblja su odbijeni. Ukupni rizik, tj. rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (Basel 3 postupan) porastao je na 100,5 milijarde eura (98,3 milijarde eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3 postupan) iznosila je 12,1% (12,3%), a stopa regulatornog kapitala (Basel 3 postupan) iznosila je 17,6% (17,9%).
Ukupna imovina porasla je na 206,4 milijarde eura (199,7 milijarde eura), uglavnom zahvaljujući rastu gotovine i gotovinskih salda, posebno depozita kod središnjih banaka, na 14,6 milijarde eura (12,4 milijarde eura) i kredita i potraživanja od kreditnih institucija na 6,7 milijarde eura (4,8 milijarde eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) umjereno su rasla na 126,7 milijarde eura (125,9 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 17,3 milijarde eura (14,2 milijarde eura) a depoziti klijenata blago su porasli na 128,6 milijarde eura (127,9 milijarde eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 98,5% (98,4%).
|
Izgledi
Očekuje se operativno okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju. Na svim većim tržištima u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i Austriju, u 2016. očekuje se realni rast BDP-a između 1,5 i 4,1 posto zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji.
U 2016. se očekuje se povrat na materijalni kapital (ROTE) od oko 10-11% koji će poduprijeti kontinuiranu isplatu dividende. Faktori potpore uključuju nastavak rasta kreditiranja, daljnje poboljšanje kvalitete imovine u benignom okruženju rizika te pozitivni jednokratni učinak prodaje udjela u VISA-i u iznosu od 127 milijuna eura prije odbitka poreza.
Od negativnih utjecaja prisutno je okruženje kontinuirano niskih kamata, koje utječe na operativni prihod grupe, prvenstveno neto prihod od kamata, kao i niži operativni rezultat u Mađarskoj (niži volumeni) i Rumunjskoj (nakon ponovnog vrednovanja imovine).
Bankarski nameti (koji se sastoje od bankarskih poreza, poreza na financijske transakcije, sanacijskih fondova i doprinosa u fondove za osiguranje uloga) imat će negativan učinak prije odbitka poreza od oko 360 milijuna eura u 2016.
|
|
|
|