Trgovina
Seniko studio
Turizam
17.03.2016. Valamar Riviera je spremna postati regionalni igrač
Član uprave najveće turističke kompanije u Hrvatskoj, kojeg su Banka i Deloitte proglasili CFO-om godine, objašnjava zašto je 2015. bila prelomna za Valamar Rivieru, kako su ostvarili spektakularan rast operativne dobiti, zašto će investirati još 260 milijuna kuna te kako se pripremaju za potencijalne akvizicije u Italiji, Sloveniji i Austriji

Marko Čižmek prvi je dobitnik nagrade za CFO-a godine koju dodijeljuju Banka i Deloitte. Karijeru je počeo 1996. u HNB-u, nekoliko je godina proveo radeći na poslovima korporativnih financija u Investmentbank Austria i ICF-u.

Od 2001. do 2004. godine bio je član je uprave EURO Investa, a u okviru grupacije Valamar obnašao je brojne vodeće funkcije u kompanijama koje su kasnije pripojene današnjoj Valamar Rivieri: bio je član uprava kompanije Rabac, Dubrovnik-Babin kuka i Valamar Adria holdinga. Danas je jedan od dva člana Uprave Valamar Riviere, zadužen za financije.

Kako se postaje uspješan CFO?

Prvo pa najteže pitanje… Iz obrazovnog sustava treba izvući maksimum, a to je iz hrvatskog školstva zaista i moguće jer znanje postoji, vjerojatno je tehnološkim razvojem dostupnije nego ikad.

Primjećujem da se sve više studenata ili mladih na tržištu rada odlučuje i na dodatno usavršavanje, nastavak stručnog obrazovanja. Ne ulazeći u druge predispozicije, kao što je marljivost, bitni su kvalitetno mentorstvo i širina pogleda.

Dobro su došli mobilnost i iskustvo rada u nekoliko firmi, ali to ne znači nužno da se netko mora seliti pod svaku cijenu.

Dapače, ukoliko je okruženje ili firma takva da se brzo mijenja, onda ćete i s istim poslodavcem moći ostvariti jako mnogo u razvoju i rastu. To se upravo i meni dogodilo.

S dobrim dijelom ključnih ljudi družim se i surađujem još od 1998., ali sam pod „kišobranom“ iste grupacije promijenio nekoliko pozicija. Moja se okolina toliko brzo mijenjala, bilo je toliko različitih izazova da osjećam kao da sam promijenio nebrojeno puno branši.

Već sam istaknuo i važnost mentorstva – oduvijek sam imao divne, posebne mentore, od fakulteta, prvog pretpostavljenog pa sve do današnjih dana. Često se uhvatim razmišljajući kako je zapravo svaki moj suradnik svojevrstan mentor, svi znaju nešto što ja ne znam.

Spremnost na dijeljenje znanja i suradnju čini ih dobrim mentorima. Trudim se jednakom mjerom uzvratiti. I tako nastaje dobar i uspješan tim, važnije nego uspješan pojedinac.

Financijaši nisu samo evidentičari prometa, nisu samo računovođe, nisu samo pribavitelji ili ulagatelji kapitala. Primijetite da sve velike i uspješne, a poglavito burzovno prisutne kompanije u Hrvatskoj, u sastavu uprava imaju člana zaduženog za financije.
Moja je uloga da odluke o razvoju i turističkom poslovanju prevodim na univerzalno razumljiv jezik, jezik brojki. Da nastavim u istom tonu: pored prijevoda, uspješan CFO bavi se i autorskim radom. Kvantitativna uloga je jako velika i u uslužnoj djelatnosti kao što je turizam.

I na kraju: voljeti ono što radiš. Zaista uživam biti CFO u turizmu. Prvu sam polovicu svoje, sada već dvadesetogodišnje karijere proveo promatrajući i aktivno sudjelujući u razvoju domaćeg tržišta kapitala. Drugu polovicu provodim kao jedan od sudionika frapantne transformacije hrvatskog turizma u profitabilnog nositelja razvoja domaćeg gospodarstva.

Eto, kao financijski sam direktor naglasio riječ profitabilnog. Imao sam i puno sreće, za oba sam razdoblja karijere imao pogled na utakmicu iz prvog reda, ili još bolje – s terena. Ne iz vlasničke lože. Užitak mi je bio veći.

Valamar Riviera je u 2015. ostvarila 1,29 mlrd kuna ukupnih prihoda, što je 18 posto više u odnosu na 2014. Operativna dobit prije kamata i amortizacije (EBITDA) je porasla 49 posto. Kako ste u jednoj godini uspjeli toliko povećati dobitak?

Prošla nam je godina zaista donijela preokret u poslovanju u pozitivnom smislu. Nakon niza godina tijekom kojih je Valamar grupacija bila posvećena povećanju prihoda, 2015. smo se intenzivno posvetili i neto rezultatu te EBITDA-i.

To jest posljedica uvrštenja dionica Valamar Riviere na Zagrebačku burzu koncem 2014. godine, kada smo preuzeli veliku odgovornost prema široj investicijskoj javnosti.

Objedinjavanjem kompanija u jednu došli smo u situaciju da je finalna kompanija, Valamar Riviera, primjenom odredbi Zakona o poticanju ulaganja koji regulira i plaćanje poreza na dobit u srednjoročnom razdoblju sa sebe skinula teret poreza na dobit.

Uz porezne olakšice ostvarene temeljem poduzetih investicija, povećala se i neto dobit društva. Porezne smo uštede zajedno sa operativnim novčanim tokom i kreditnim sredstvima uložili u daljnji razvoj. Značajan investicijski ciklus od gotovo 100 milijuna eura u zadnje dvije godine produljio je ekonomski vijek efektuiranja imovine, ali i njenu tržišnu valorizaciju kroz poboljšane prodajne rezultate.

Rast EBITDA –e proizašao je i iz značajnog porasta operativne i troškovne efikasnosti poslovanja, posljedično sinergijama iz provedenih pripajanja unutar grupacije. Akvizicija Hotela Baška dodatno je osnažila rezultate, sredinom prošle godine stekli smo dodatnih 10% kapaciteta.

Hotele Baška ste kupili za 24 milijuna eura. Osim što ste tim potezom vratili poziciju najveće turističke kompanije u Hrvatskoj, koji su vas ostali razlozi motivirali na tu akviziciju? Koje efekte očekujete od te akvizicije?
Baška je i prije našeg preuzimanja bila jako dobro vođena kompanija, u troškovnom dijelu odlično pozicionirana. Dopala nam se jer je dominantan nositelj turističkog poslovanja i razvoja u svojoj destinaciji.

Ono što Valamar interesira uvijek su volumen, efikasnost i liderska pozicija u destinacijama u kojima poslujemo, kao i odličan odnos s lokalnom zajednicom. Sve to pronašli smo u Baškoj.

Biti dominantan u nekoj destinaciji znači imati puno uvažavanje i podršku lokalnih vlasti na pozitivan način, jer ona puno izravnije određuje razvojni smjer nego državni aparat.

Državni aparat će propisati stopu PDV-a, neke povlastice, dat će generalni okvir, ali lokalna je samouprava ta koja donosi urbanističke planove, koja određuje duljinu radnog vremena, izdaje građevinske dozvole, aktivno surađuje, itd.

Zatim, riječ je o marketinško vrlo prepoznaljivoj mikro lokaciji, baščanska plaža je jedna od ljepših na Jadranu, idealna za graditi budući razvoj.

Dodatni motiv je bila naša već postojeća pristunost na otoku Krku na kojem imamo riješenu logistiku, ne samo nabave i prodaje, nego i ljudi koji tamo rade, poznajemo lokalni menadžment. To nam se pokazalo kao puno manje rizičan pothvat nego kupnja dominantnog hotelijera u nekoj od regija u kojima trenutno nismo prisutni.

Istina, u portfelju nam nedostaje destinacija koja bi bila spona između Istre i Kvarnera te Dubrovnika, rado bismo preuzeli neku od potencijalnih meta s toga područja koje pruža visoke stope rasta.

I ključni motiv akvizicije, barem iz perspektive CFO-a, jest taj smo Bašku kupili po odnosu EV/EBITDA oko 10, što je prosjek koji se drži za transakcije u sezonskom hotelskom biznisu kao što je hrvatski. Cijena koju smo postigli za Bašku nalazi se u prosjeku recentnih transakcija, što daje potvrdu da se radi o fer cijeni kako iz pozicije kupca, tako i prodavatelja.

Za kraj ožujka planiramo pravno pripajanje Hotela Baška, a ono će nam donijeti dodatne poslovne sinergije.
Proteklih ste godina imali visoke troškove spajanja, odnosno reorganizacije društva. Koji su planirani ishodi tih procesa u ovoj i idućih godina?

Ukupni konsolidirani poslovni prihodi u 2015. iznosili su 1,294 milijardi kuna što je za 18 posto, odnosno 197 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ostvarena je i operativna dobit prije kamata i amortizacije (EBITDA) u iznosu od 423 milijuna kuna, odnosno 49 posto ili 139 milijuna kuna više nego 2014. godine.

Također, u prošloj godini Valamar je ostvario 11 posto više noćenja, što je zajedno s porastom prosječne cijene od sedam posto dovelo do rasta prihoda pansiona od 1,043 milijarde kuna, odnosno 147 milijuna kuna više u odnosu na 2014. godinu.

Veliki dio povećanja operativne efikasnosti već je ostvaren u 2015., ali ćemo našu potragu za daljnjim poboljšanjem rezultata poslovanja nastaviti tražiti i kroz 2016. godinu. Prilično je jasno da ne možemo očekivati nastavak ostvarivanja stopa rasta kakve su u dijelu EBITDA-e zabilježene u 2015.

Naš porast EBITDA od gotovo 50 posto je iznimno dobar i sigurno ne mogu svojim dioničarima obećati da ćemo nastaviti rasti po tako visokim stopama.

Prihodovna strana hrvatskog turizma iznova je izazov, iz sezone u sezonu. Imamo veliki udjel individualnih gostiju koji su najlukrativnija kategorija, no svake su godine izloženi rastućoj ponudi potpuno novih ili obnovljenih turističkih proizvoda. Bitku sa on line traveling agencijama jako je teško dobiti jer su njihovi marketinški budžeti izuzetno veliki.

Znači li to da vam rastu ulaganja u marketing?

Iako smo prvenstveno „asset-heavy“ kompanija, sve se više okrećemo digitalnoj transformaciji. Ulaganja u marketing rastu, iako ih se trudimo držati pod kontrolom. Dakako, ne samo kvantitativno, već prvenstveno mjerenjem efikasnosti. Stara uzrečica kaže da se od svakog dolara uloženog u marketing, 50 centi se višestruko isplati, a 50 je bačeno u vjetar. Nažalost, teško je unaprijed znati kojih su to 50 centi.

Suvremeni alati nam omogućuju da bolje upoznamo svoje goste: sretan sam što je svaki peti gost u Valamar povratnik i to je tip biznisa na kojem želimo graditi svoj dugoročno održivi rast.
U 2015. Valamar je također realizirao značajan investicijski ciklus u vrijednosti 358 milijuna kuna. Kakvu su vam investicijski planovi za ovu i sljedeće godine?

Valamar Riviera je jedan od najvećih investitora u hrvatskom turizmu s više od 2,6 milijardi kuna uloženih u obnovu objekata i usluge u posljednjih 12 godina.

Kontinuirana ulaganja u povećanje konkurentnosti turističkih proizvoda, inovacije i kvalitetu jedan su od ključnih čimbenika uspješnog i održivog poslovanja u turizmu.

Zbog toga i u narednom razdoblju nastavljamo s investicijskim ciklusom vrijednim oko 260 milijuna, posebice u razvoj smještaja, usluga i sadržaja u kampovima.

Tako će Kamp Krk u koji smo i ove godine usmjerili značajne investicije u 2016. postati prvi kamp s pet zvjezdica na našoj obali.

Izgradnja i podizanje turističkih kapaciteta na više kategorije značajno doprinosi boljim turističkim rezultatima, povećava potrošnju, stvara prostor za inovacije i nove atrakcije te tako podiže konkurentnost turizma.

Za rast u turizmu najvažnije su investicije, a za snažnije poticanje investicijskih ciklusa potrebno je smanjiti međustopu PDV-a za turizam i ugostiteljstvo na konkurentnu razinu mediteranskih zemalja te riješiti status turističkog zemljišta. Ovo često ističemo.

Kada je PDV na turističke usluge bio smanjen na 10 posto, velike su hotelske kompanije znatna sredstva usmjerile u investicije, što se lako vidi iz investicijskih ciklusa.

Poticaj koji se dobiva kroz smanjenje stope PDV-a, sve će velike kompanije uložiti, ne zato što su same po sebi dobre, nego zato što su doslovno prisiljene ulagati zbog konkurencije i to ne samo domaće. Mediteranski bazen je vrlo konkurentan, a Hrvatska je i s ovih 10 posto najskuplja, cjenovno smo već udarili u plafon.

Prema analizama Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, smanjenje stope PDV-a na pet posto omogućilo bi u petogodišnjem razdoblju 15 milijardi kuna dodatnih investicija u turizam, 10 milijardi kuna veći prihod smještaja i 11.000 novih radnih mjesta, odnosno 8 milijardi kuna za plaće novozaposlenih u građevinarstvu i hotelijerstvu.
Kako planirate financirati buduće investicije? Hoće li investicije ići iz internih izvora poput zadržane dobiti ili ćete ići na vanjsko financiranje?

Budući da imamo snažan operativni novčani tok, dio narednih investicijskih ciklusa svakako planiramo financirati iz internih izvora, ali kao i dosada u kombinaciji s eksternim izvorima sredstava, primarno kroz bankarsko financiranje.

Za ovogodišnji investicijski ciklus, 183 milijuna kuna je već osigurano putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Istaknuo bih višegodišnju uspješnu suradnju s ovom razvojnom financijskom institucijom, koja nas podupire s kreditima na rok od 17 godina, uz četiri godine počeka i po kamatnoj stopi od dva ili tri posto.

Okolnosti se brzo mijenjaju, možda je ovo financiranje trenutno skuplje od komercijalnih kredita u banci, barem za moju kompaniju, ali takve financijske aranžmane definitivno ocjenjujem potezom desetljeća.

Ponekad u šali kažem da je upravo Valamar Riviera pravi „maneken“ za projekte obnove i razvoja (u našoj branši: smještajnih kapaciteta), uspješno to radimo preko desetljeća, vučemo naprijed brojne domaće partnere i cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Ipak, granice efikasnog zaduživanja postoje, nekad su to bilančni omjeri, pokazatelji pokrića kamata i otplata duga, ponekad je to preostali hipotekarni potencijal.

Rastuće hrvatske kompanije koje ulažu znatna kreditna sredstva u investicije, a ovdje ubrajam i svoje poduzeće, svakako će se suočiti s tim granicama. Izlaza iz te situacije ima: burzovno financiranje.

I stoga valja biti burzovno prisutan, transparentan i snažan: iz takvih se dioničkih društava regrutiraju budući uspješni subjekti dokapitalizacija, privatnih ili javnih.

Dugo sam bio uvjerenja da su nas strani investitori prepoznavali prije nego domaći, drago mi je da se situacija mijenja, mirovinski fondovi primjerice postaju sve aktivniji ulagatelji u domaće izdavatelje.

Valamar Riviera u kratkoročnom razdoblju ne predviđa prikupljanje kapitala na burzi jer za naš investicijski ciklus još uvijek imamo dovoljno snažan i rastući operativni novčani tok, u kombinaciji s eksternim zaduženjem.

U srednjoročnom razdoblju izgledni smo i potentni kandidat za burzovno financiranje. Također, buduće se akvizicije umjesto novcem mogu financirati i emisijom dionica. Ne nagovještavam pritom zaista ništa, samo ukazujem na brojne prednosti koje uživaju listane i burzovnim prometom likvidne kompanije s transparentnim određenjem cijene dionice.
Skupštinu dioničara još ste lani izvijestili o brojnim sastancima s investitorima i kazali da bi Valamar, prema vašem sudu, trebao biti prvi izbor za ulaganje u hrvatski turizam. Čime opravdavate tvrdnju o prvom izboru? Tko su potencijalni investitori i koliko su odmakli ti razgovori?

Kontinuirano razgovaramo s institucionalnim investitorima s ciljem da ih motiviramo da ulažu ne samo u Valamar nego da općenito prepoznaju hrvatski turizam kao priliku za sigurna ulaganja s odličnom perspektivom rasta.

Svi razgovori trenutno se prvenstveno odnose na stvaranje dodatne likvidnosti, povećanje vrijednosti dionice i uključivanje investitora koji mogu doprinijeti daljnjem rastu vrijednosti Valamara.

Zašto prvi izbor? Najveća smo turistička kompanija, prvi smo domaći hotelski brand u Hrvatskoj, držimo 10 posto kategoriziranog hotelskog i kamping kapaciteta, što je statistički gledano reprezentativni uzorak.

Sve ono dobro ili loše što će se dogoditi hrvatskom turizmu, na početku ili naposlijetku dogodit će se i Valamer Rivieri. Ako se netko misli izložiti hrvatskom turizmu, Valamar Riviera mu je logičan izbor. Radimo biznis u dvije turistički najrazvijenije regije u Hrvatskoj koje se lijepo nadopunjuju strukturom gostiju. Imamo rastuću profitabilnost i potencijal daljnjeg rasta i razvoja. Još uvijek imamo oko 14 posto kapaciteta s jednom ili dvije zvijezdice koji su potencijal za daljnje investiranje.

Zatim, za prvi izbor je izuzetno bitna likvidnost, a free float moje dionice je preko 50 posto, što nema ni jedna druga; uobičajeno smo među tri prve kompanije na Zagrebačkoj burzi po prometu i za 2015. smo dobili nagradu za dionicu s najvećim porastom prometa. Imamo potencijal za isplatu održive dividende. Dovoljno, zar ne?
U sastavu grupe su 30 hotela i 13 ljetovališta i kampova. S obzirom na ulaganja, ostvarene prihode, strukturu gostiju, kako izgleda poslovanje svakog od tih segmenta?

Najjači rast prihoda kroz rast noćenja, rast prosječne cijene i povećanje broja jedinica prošle smo godine zabilježili u objektima kategorije četiri i pet zvijezdica u koje smo značajno investirali.

Najveća prošlogodišnja investicija, Valamar Isabella Island Resort na otoku Sv. Nikola preko puta Poreča vrijedna preko 280 milijuna kuna ostvarila je odlične rezultate već u prvoj sezoni poslovanja i napravila iskorak prema tržišnom segmentu više platežne moći i doživljajnom turizmu koji želimo dodatno razvijati. Dugoročni nam je cilj veći dio portfelja podignuti na razinu četiri zvjezdice.

Ako pogledate naše stope rasta, vidjet ćete da su one u Dubrovnik bile osam posto, što je značajno bolje od prosjeka kompanije. U Dubrovnik smo usmjerili gotovo 50 posto našeg ukupnog ulaganja u zadnjih desetak godina, iako se trudimo ravnomjerno razvijati sve naše destinacije.

Kampovi rastu sedam posto, dijelom i zbog konverzija iz nudističkog u tekstilne kampove, ali i uvođena novih smještajnih ponuda poput mobilnih kućica i glamping šatora. Cilj nam je raditi na njihovom daljnjem repozicioniranju prema višim kategorijama čime možemo podići razinu visoke konkurentnosti u odnosnu na najbolja kamping ljetovališta u Europi.

Oko petine prihoda ostvarujemo u kampovima, profitabilnost kampinga je veća, u idealnom slučaju bi bila i 50 posto veća u odnosu na profitabilnost prosječnog čvrstog objekta.

Na Istru samo jako ponosni, ima rast od sedam posto iako je zasićeno tržište, što je dobrim dijelom posljedica investicije u Sv. Nikolu. Ispod prosječne stope rasta imaju hoteli s dvije i tri zvjezdice.
Valamar i sam želi pojačati prisutnost u regiji Alpe-Adria, tražite potencijalne mete u Sloveniji, sjevernoj Italiji i Austriji, prije svega ski odmarališta. Jeste li bili uspješni u tim potragama? Možete li otkriti koliko ste odmakli u tom procesu, što će biti prva akvizicija izvan Hrvatske?

Pratimo prilike, tek razmatramo. Želimo postati regionalni igrač, proširiti prepoznatljivost Valamar brenda na susjednim tržištima s kojih dolazi veliki dio naših lojalnih gostiju.

Ono što je izazov jest taj da je u Austriji i Italiji hotelsko tržište jako fragmentirano: u Italiji nećete naći kompaniju veličine Valamara, a u Austriji dominira obiteljsko hotelijerstvo. Veličina potencijalne akvizicije dosta nam je bitna. S druge strane, prvi je korak na strano tržište uvijek najveći izazov, ma kako malen bio.

Vaše okretanje toj regiji upućuje na odluku da mijenjate i sezonalnost, strukturu gostiju. Sada ste isključivo ljetna destinacija.

Točno, kontraciklinčni pristup nam je interesantan, on se može dobiti kroz skijališta i spa / wellness hotele. Zanimljivo je kako su se mali austrijski skijališni hoteli orijentirali na cjelogodišnje poslovanje. Kontrasezonalnost je definitivno izazov.

I ono što može biti jako interesantno i za radnike jest mobilnost radne snage i prilika da se lakše ostvari željena cjelogodišnja zaposlenost. Turistički radnici iz Istre pravo su bogatstvo znanjem jezika, svojom osposobljenošću i mobilnošću, ne čudi što često čine znatan dio radne snage u sjevernoj Italiji i u južnoj Austriji.
Lani vam je EBITDA marža od 29 posto bila ispod prosjeka branše u Hrvatskoj. Kakva je sada? Kako ćete raspodijeliti dobit? Ispunjava li takva raspodjela očekivanja malih dioničara?

S trenutačnom razinom marže smo uhvatili prosjek, a za liderstvo smo se spremni itekako izboriti. Na glavnoj skupštini društva u 2014. proklamirali smo politiku održive dividende, koju smo po prvi puta te godine i isplatili u visini od 0,50 kuna po dionici. Prijedlog za 2016. godinu je 0,60 kuna.

Na pitanje o očekivanjima malih dioničara nemam jednoznačan odgovor. U dijelu dividendne politike česta su suprotstavljena očekivanja između zagovornika reinvestiranja koje donosi buduće stope rasta i onih koji preferiraju tekuću likvidnost kroz isplatu dividende.

To je vječna dilema, dobro je da postoji. Znajući da hrvatski turizam čeka vrlo izazovna akvizicijska sezona i razdoblje konsolidacije, prateći državne planove o daljnjem tijeku privatizacije skloniji sam tome da budemo spremni na te izazove. S druge strane, bilo bi grijeh propustiti investicijski ciklus u postojeće objekte u vlasništvu u uvjetima niskih kamatnih stopa i rastuće tržišne potražnje za kvalitetnijim smještajem.

U vlasničkoj strukturi mali dioničari sudjeluju s 40,46 posto, dok pojedinačno najveći udjel (43,06 posto) ima austrijski Epic. Kako ocjenjujete odnos Uprave i malih dioničara, odnosno Epica, s obzirom na (različita) očekivanja?
Epic je kroz gotovo dva desetljeća prevalio veliki put od financijskog ka strateškom ulagaču, iako ih mnogi još uvijek percipiraju kao financijskog ulagatelja. Njihova snaga je bila ključna u objedinjavanju kompanija, počevši od 2011. godine.

Kulminaciju politike sređivanja portfelja doživjeli smo krajem 2014. godine, a njihova očekivanja kao kontrolnog dioničara su bila vrlo jasna – isporučite burzovnu, listanu, likvidnu, transparentnu kompaniju u što je mogućem kraćem roku. Sada Epic u NO ima dva od sedam članova. Primjećujem da se iznimno trude oko razvoja Valamara i općenito oko hrvatskog turizma.

Valamar Riviera ima i Udrugu malih dioničara koja okuplja oko sedam posto dioničkog kapitala. Fascinantan je trud kojeg ulažu u edukaciju svojih članova, ali i šireg tržišta kapitala. Kompanija se mora razvijati u interesu svih dioničara na podjednak način.

Od trenutka relistanja kompanije u prosincu 2014. na službenom tržištu Zagrebačke burze, primjećujem da interesi dioničara značajno konvergiraju. Uvijek će tu biti rasprava da li dividenda ili ulaganje u razvoj odnosno u kojem omjeru, ali to su pozitivne rasprave.

Svoju ulogu vidim u transparentnom odnosu sa svim dioničarima– četiri puta godišnje izlazimo s vrlo jasnim porukama i, kako nam kažu, odličnom raščlambom rezultata poslovanja. Surađujemo s vodećim analitičarskim timovima na financijskom tržištu, na kraju dana cijenu dionice nam određuje tržište odnosno dioničari, bili veliki ili mali: oni koji kupuju i oni koji prodaju.

Među malobrojnim smo domaćim kompanijama koje tijekom godine izlaze s procjenom rezultata, a spremamo se napraviti i sljedeći korak: naše godišnje izvješće će biti među prvima napravljenim po G4 smjernicama. Naglasak se sve više stavlja na društveno odgovorno poslovanje, gdje Valamar Riviera ima što za reći. (banka.hr)

Povezani članci
07.09.16 Turizam
Hotel Valamar Riviera i Valamar ClubTamaris dobitnici turističkih „Oscara“
17.08.16 Financije i gospodarstvo
Alkaloid AD Skoplje pozitivno poslovao u razdoblju od siječnja do lipnja 2016. godine
17.08.16 Turizam
Valamar ulaže 500 milijuna kuna u dva luksuzna ljetovališta u Rapcu
10.03.16 Financije i gospodarstvo
Dogus grupa u Hrvatskoj povećava ulaganja i očekuje uspješnu sezonu
09.03.16 Turizam
ITB Berlin: 50 godina velikog utjecaja na svjetski turizam
24.02.16 Vijesti
Prihodi HT-a blago porasli, predložena dividenda od 6 kuna
24.02.16 Seminari, konferencije
Pobjeda na prvom godišnjem natječaju Financijski direktor godine u Hrvatskoj pripala je Marku Čižmeku, članu uprave Valamar Riviere d.d.
31.07.15 Turizam
Prihodi Grupe Valamar Riviera porasli 16 posto, gubitak smanjen
19.10.12 Turizam
Turistička grupacija Valamar u deset godina udvostručila prihode
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa