08.02.2016. (Mr.sc. Zvonimir Savić)
Literatura o fondovima EU – što vrijedi čitati?
Razvojni potencijal fondova EU
Problematika fondova EU sve više se spominje i nameće kao jedna od rijetkih poluga za poticanje Hrvatskog gospodarskog rasta. Naime, od predkrizne 2008. godine pa zaključno s 2015. godinom, Hrvatsko je gospodarstvo smanjeno za oko 11%, promet u trgovini na malo nije dosegnuo predkrizne razine, industrijska proizvodnja također, a broj zaposlenih u Hrvatskoj pao je ispod 1,3 milijuna, odnosno na najniže razine od kada postoji relevantna usporedna statistika. Da bi se potaknuo gospodarski rast i zapošljavanje, jedna od bitnih pretpostavki je uspješno korištenje fondova EU, iz kojih je Hrvatskoj, za razdoblje 2014 – 2020. godine, na raspolaganju oko 10,7 milijardi eura iz proračuna EU. Od toga iznosa, nešto više od 2 milijarde eura odnosi se na poljoprivredu i ruralni razvoj, dok je preostalih oko 8,6 milijardi eura iz fondova Kohezijske (regionalne) politike.
Koliko je važan potencijal korištenja fondova, govore i istraživanja Europske komisije, prema kojima je udio sredstava fondova EU u ukupnim javnim investicijama u državama EU prilično značajan. To se pogotovo odnosi na istočnoeuropske zemlje, u kojima je taj udio u razdoblju 2010. - 2012. godine u svim zemljama bio preko 50%, pri čemu se ističe Slovačka, s oko 90% udjela. Za Hrvatsku je procjenu utjecaja fondova EU na gospodarski rast nedavno dala i HGK u svojoj publikaciji „Fondovi EU i Junckerov plan-potencijali koje je nužno iskoristiti“, ustvrdivši da se, pod pretpostavkom korištenja punog potencijala fondova EU, gospodarski rast može povećati za 2-3 postotna boda. Nažalost, Hrvatska je trenutno zadnja među državama EU po stopi iskorištenosti fondova EU, ali u tome leži i veliki neiskorišteni potencijal.
Stoga se postavlja pitanje: da li se steklo dovoljno akumuliranog znanja da bi se stečeno moglo pretočiti u vodiče, brošure, priručnike i knjige za sadašnje i buduće korisnike sredstava fondova EU?
|
|
 |
|