26.01.2016.
Okrupnjavanje zemljišta i udruživanje proizvođača za jaču poljoprivredu
Hrvatskoj poljoprivredi nužno je okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, navodnjavanje, modernizacija proizvodnje i udruživanje proizvođača, istaknuto je u utorak na konferenciji Snaga hrvatske hrane, u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Zemljišna reforma je pokrenuta ali nedovoljno učinkovito, još uvijek deseci tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nisu u funkciji, a podaci o površinama u privatnom vlasništvu su nepoznati, rečeno je među ostalim.
Neovisni agrarni analitičar Darko Znaor kazao je kako je poljoprivreda jedan od "najhrvatskijih" sektora hrvatskog gospodarstva jer su vlasnici poljoprivrednog zemljišta uglavnom hrvatski državljani, što se ne može reći za većinu drugih gospodarskih sektora.
Smatra da će do 2030. godine doći do značajnog tehnološkog napretka u poljoprivredi, kako globalnoj, tako i u Hrvatskoj.
Već je danas realnost da je poljoprivreda robotizirana, a za očekivati je da će se tehnologija u narednih 15 godina još razvijati te su dronovi, robotizirani strojevi, električni traktori i informatička umreženost poljoprivredne proizvodnje trend koji će se zasigurno ostvariti.
"Hrvatska poljoprivreda 2030. trebala bi biti društveno jednakija, ekonomski isplativija i ekološki održiva", kazao je.
Žaklina Jurić iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK je istaknula kako proizvodimo nedovoljno i nekonkurentno s obzirom na kapacitete i potencijale. "Imamo nezadovoljavajući volumen proizvodnje, lošu produktivnost i mali dohodak proizvođača, a velik uvoz hrane", kazala je. No Jurić smatra da su mogućnosti dobre te šansu vidi u okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, navodnjavanju, modernizaciji proizvodnje, inovacijama, povoljnijem kreditiranju, smanjenju komunalnih naknada itd.
Miroslav Kovač iz udruge Život i proizvođačke organizacije Uzgojno poslovno obrazovni centar Simentalac Kutjevo, smatra kako je nužno promijeniti zemljišnu politiku, donijeti zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, osnovati poljoprivrednu banku, porezno rasteretiti obiteljska gospodarstva i isplaćivati potpore na vrijeme.
"Nismo konkurentni jer potpore dobijemo do kraja lipnja, dok ih austrijski farmer dobije do kraja ožujka", kazao je Kovač.
Savjetnik ministra poljoprivrede Marko Dražetić kazao je kako problema u poljoprivredi ima, od njih ne treba bježati, no nije samo pitanje što država treba učiniti već i što je ono što poljoprivrednici trebaju učiniti zajedno s njom.
|
"Udruživanje je nužnost, a u Hrvatskoj su samo četiri proizvođačke organizacije", kazao je Dražetić napominjući kako poljoprivrednici, posebice oni stariji, nemaju povjerenja u udruživanje.
Na konferenciji je predstavljen novi regionalni agrobiznis portal (agrobiz.hr). Taj zajednički projekt Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, kreće s radom tijekom veljače. Namijenjen je poljoprivrednicima, poljoprivrednim tvrtkama i stanovnicima ruralnog prostora s ciljem edukacije, promicanja pozitivnih vrijednosti proizvodnje, prodaje, udruživanja i stvaranja realnog dohotka. Obrađivat će teme iz agrobiznisa i prehrambenog sektora, a stalne rubrike bit će posvećene prikazivanju priča o OPG-ima i primjerima dobrih praksi te savjetima za uspješniju proizvodnju. Novitet je rubrika Globalno selo gdje će se na jednom mjestu, po prvi puta, moći naći priče o hrvatskim selima. (H)
|
|
 |
|