29.09.2015.
Usprkos zahtjevnoj proceduri, sve više proizvođača želi oznaku kvalitete
Usprkos zahtjevnoj proceduri, sve je više hrvatskih proizvođača zainteresirano da krene u postupak dobivanja oznake kvalitete za svoj proizvod, pri čemu je zasad na razini EU-a registrirano pet hrvatskih proizvoda, a u postupku registracije je još njih 13, rečeno je u utorak na tribini "Znakovi kvalitete na hrvatskim proizvodima" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Na razini Europske unije oznakom kvalitete registrirano je 1276 proizvoda, do čega pet hrvatskih - krčki pršut, neretvanska mandarina, cresko ekstra djevičansko maslinovo ulje, ogulinsko kiselo zelje i baranjski kulen, kazala je načelnica Sektora za označavanje i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Edita Volar Pantić.
U postupku zaštite naziva proizvoda na nacionalnoj razini četiri je proizvoda: paški sir, slavonski med, paška sol i međimursko meso z tiblice, dok je u postupku registracije naziva na EU razini 13 hrvatskih proizvoda.
"Europska politika označavanja kvalitete počela je 60-ih godina prošlog stoljeća, s tim da je 1992. godine bila prekretnica u razvoju te politike. Tada se umjesto kvantitete počeo davati naglasak na kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Naši su se propisi s europskima počeli usklađivati 2003. godine", rekla je Volar Pantić, dodavši kako usprkos iscrpnom postupku sve više proizvođača kreće u postupak označavanja kvalitete svojih proizvoda.
U Europi se, prema njezinim riječima, pored postojećih razmišlja i o uvođenju dvije nove kategorije označavanja kvalitete proizvoda. Radi se o oznakama "Proizvodi otočne poljoprivrede" te "Lokalna poljoprivreda i izravna prodaja".
|
"Kvaliteta je zadovoljstvo kupca, a kupac odlučuje što je kvaliteta", naveo je Darko Bošnjak, glavni urednik portala Svijet kvalitete, dodavši kako Hrvatska već ima oznaku "Hrvatski otočni proizvod", koji su od 2007. godine dobila 182 proizvoda.
Prema njegovom istraživanju, potrošači su spremni izdvojiti više novca za proizvod koji na sebi nosi neki znak kvalitete. S druge strane, proizvođači tim znakovima žele dokazati da je njihov proizvod napravljen prema zadanim kriterijima. Istaknuo je kako nacionalni znakovi mogu biti institucionalni i privatni.
"U Hrvatskoj postoji veliki broj raznih znakova na proizvodima, a zadnjih godina dolazi do eskalacije znakovlja. Vezano uz to, potrebna je sve veća edukacija potrošača da saznaju što koji znak predstavlja", rekao je Bošnjak.
Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da postoji 236 nositelja oznake Hrvatke gospodarske komore, od čega 149 ima oznaku Hrvatska kvaliteta, a 87 Izvorno hrvatsko.
Podsjetio je da znak Hrvatska kvaliteta nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Hrvatske, dok znak Izvorno hrvatsko nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni u zemlji, koji su nastali kao rezultat hrvatske tradicije, inovacije i invencije. (H)
|
|
 |
|