Info
Seniko studio
Ekologija
01.09.2015. Program ruralnog razvoja i najavljene europske potpore mogu potaknuti rast sektora
Održana 3. regionalna konferencija o privatnim šumama
Potencijal privatnih šuma je nedovoljno iskorišten za pokretanje gospodarskog razvoja i može biti temelj novog zapošljavanja u ruralnim područjima, no zapreka su još uvijek kruto zakonodavstvo i slaba educiranost vlasnika o svim mogućnostima gospodarenja privatnim šumama, zaključeno je na 3. regionalnoj konferenciji privatnih šumoposjednika JIE. Skup je okupio mnogobrojne domaće i inozemne dionike iz sektora šumarstva i drvne industrije, većinom privatne šumovlasnike, kao i relevantne institucije, sektorske tvrtke te dobavljače najnovijih tehnologija za radove u šumarstvu i preradu šumske biomase.

Više od 150 sudionika ove vodeće regionalne konferencije založilo se za veće promicanje održivog gospodarenja šumama i ne žele se pomiriti s evidentno lošijim tretmanom ovog sektora u odnosu na državne šume.

Potrebno je pronaći rješenja za mnogobrojna operativna ograničenja, primjerice oko uhodavanja novih nadležnosti u upravljanju kao i motiviranja preko 600.000 šumovlasnika na angažirano upravljanje svojom imovinom.

Iz EU dolazi značajna podrška navedenim promjenama, jer je Komisija predložila novu europsku šumarsku strategiju, a istu je usvojio ove godine Europski parlament. Fokus EU je na zabrinjavajućim klimatskim i ekološkim promjenama te na izgradnji zelene i kružne ekonomije u zemljama članicama koja će omogućiti razvoj pasivnih krajeva uz zaštitu prirodnih i sirovinskih resursa.

Europi trebaju njezine šume pa se u nizu usvojenih dokumenata ističe da će šuma i drvo igrati još važniju ulogu u europskoj budućnosti. Odgovorno i održivo gospodarenje šumama doprinosi njihovom rastu, povećavanju šumskih površina, a proces prerade drva je po okoliš neutralan. EU zabranjuje trgovinu ilegalno posječenog drva te se protivi prekomjernim sječama koje su također prisutne u Hrvatskoj kao jedan od očiglednih problema u sektoru. S druge strane, na konferenciji su istaknuti pozitivni primjeri održivog gospodarenja, okrupnjavanja posjeda te je u više navrata naglašena sve pozitivnija atmosfera u sektoru koja je dovela do izmjene zakonskih i podzakonskih akata, kojima su poboljšane prilike posljednjih godina, uz važnu napomenu da je ostvareni napredak vidljiv, što je i dalje nedovoljno u usporedbi s rezultatima i iskustvima Austrije ili Štajerske koja su bila također prezentirana ovom prilikom u Zagrebu.

Ove godine na konferenciji bile su podijeljena priznanja za doprinos razvoju sektora koje su primili zaslužni pojedinci iz područja privatnog šumarstva:
1. Rafael Slijepčević, šumovlasnik iz Siska / za projekt okrupnjavanja 160 hektara šuma na području Lekenika, koji je realizirao u posljednjih 30 godina intenzivnog i predanog rada

2. Barun Nikola Adamović, šumovlasnik iz Našica / za postupanje s denacionaliziranim šumama koje su nakon povratka uključene u obiteljsko gospodarenje i doprinose lokalnom zapošljavanju

3. Udruga Gora Dalamtina s Brača / za veliki doprinos afirmaciji privatnog šumarstva na području Dalmacije i ovog dijela Mediterana, što je posebno vidljivo u pripremama za korištenje sredstava iz EFARD fonda, kod pripreme protupožarnih mjera te oko promocije i uporabe nedrvnih proizvoda pridobivenih u šumama na jadranskim otocima.

Sudionici konferencije su anketirani te ocjenjuju konferenciju vrlo korisnom s dosta kvalitetnih i zanimljivih tema uz naglasak na potrebu daljnjeg umrežavanja i povezivanje u sektoru.
Na konferenciji su doneseni sljedeći: ZAKLJUČCI
  • Stanje u hrvatskom sektoru privatnih šuma se poboljšava, posebice u dijelu izmjene zakonske regulative, no cjelokupna situacija se još ne može ocijeniti zadovoljavajućom, budući da se još uvijek vlasnicima šuma onemogućava nesmetano korištenje njihove imovine i imovinskih prava po uzoru na druge zemlje EU. Vlasnici privatnih šuma nisu izjednačeni s državnim šumama, a većina regulative se odnosi na gospodarenje državnim šumama, koje se umnogome razlikuje od specifičnih uvjeta privatnog šumarstva. To se prije svega odnosi na usitnjenost posjeda, slabiju educiranost i motivaciju vlasnika te problem redovitog financijskog prihoda od šumskog posjeda koji u većini slučajeva kod privatnih šuma izostaje. Postoje i dalje problemi negiranja vlasništva u šumama zemljišnih zajednica, koje nisu bile uključene u povrat oduzete imovine, kao i oko denacionalizacije dijela općinskih i komunalnih šuma.
  • Korištenje europskih sredstava za područje privatnih šuma u Hrvatskoj je vrlo simbolično, kako u pred-pristupnom periodu, tako i u prve dvije godine hrvatskog članstva. Usvojeni Program ruralnog razvoja 2014.-2020. sektorski subjekti i institucije oznčavaju kao ključnu polugu i priliku za pokretanje investicija u sektoru, uz mogućnost da se motivira i mobilizira velika zajednica od 600.000 privatnih šumovlasnika u Hrvatskoj i da se u narednoj financijskoj perspektivi za ruralni razvoj pripreme, kandidiraju i implementiraju mnogobrojni održivi projekti iz područja privatnog šumarstva.
  • Situacija u drugim zemljama jugoistočne Europe je vrlo slična u pogledu ugleda i društvenog značaja privatnih šuma, s izuzetkom Slovenije u kojoj privatne šume imaju veću važnost, jer dominiraju po površini u odnosu na državne šume. Problemi s priznavanjem vlasništva ili osporavanjem prava na šumske proizvode su zajednički i nasljeđe su prethodnih društvenih i političkih razdoblja prije početka tranzicije 1990., u kojima je privatno vlasništvo označavano kao nepoželjna kategorija, a u tadašnjim šumarskim strategijama ovaj dio šumarstva nije smatran poslovno perspektivnim i ekonomski relevantnim.
  • Organiziranje sektora i artikuliranje interesa šumovlasnika u svim zemljama regije JIE bilježi napredak, posebice nakon učlanjenja u europsku strukovnu konfederaciju šumovlasnika CEPF. Značajnim se ocjenjuje ulazak hrvatskog predstavnika u Upravni odbor CEPF-a koji je tijekom lipnja ove godine organizirao godišnju skupštinu u Zagrebu, što je bio veliki doprinos budućem razvoju sektora i popularizaciji privatnih šuma. Glavni sektorski protagonosti u Regiji JIE izražavaju spremnost za nastavak zajedničkog djelovanja prema EU tijelima oko svih važnih pitanja, posebno oko implementacije tema zaštite okoliša, poticanja zelene ekonomije i održivog upravljanja šumama.

Povezani članci
20.04.15 Korisne informacije
Sutra u Vinkovcima radionica za poljoprivrednike
04.02.14 Vijesti
U HGK predstavljen Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa