18.02.2007.
Zagreb lani potrošio milijun kuna za uklanjanje grafita, ali "bez efekta"
Po podacima Gradskog ureda za prostorno uređenje, Grad Zagreb je u 2006. potrošio više od milijun kuna (1.002.540 kuna) za čišćenje pročelja, i to uglavnom od grafita uvredljivog i neprimjerenog sadržaja
Središte Zagreba puno je ružnih grafita što, ne samo da smeta Zagrepčanima, nego je to i prvi na listi loših dojmova koje turisti ponesu iz našeg glavnog grada.
Donji grad je posebno "na udaru" tako da su grafitima ondje preplavljena pročelja stambenih zgrada, ali i škole, kazališta, crkve, kina, poslovni prostori.
Šaranja nisu pošteđeni ni spomenici, prometni znakovi, kante za smeće, kiosci, trafo-stanice, tramvaji, pa čak ni drveće. Tako su, nedavno, stradale i platane u parku na Krešimirovu trgu.
"Tu je na djelu čisti vandalizam i uništavanje tuđe imovine, a ne grafiterstvo", ocijenila je predsjednica vijeća gradske četvrti Donji grad Sanja Kumpar i požalila se kako su bez rezultata ostale sve mjere poduzete da se to spriječi.
Tako je, napominje, novac namijenjen za uklanjanje grafita lani potrošen "bez efekta" jer ostaje činjenica da je Zagreb i dalje jedan od gradova s najviše grafita u Europi.
"Što znače vrijedne stambene zgrade, HNK, Mimara ili Zrinjevac, kada su uništene i pošarane fasade prvo što turisti uoče u centru grada", pita se Kumpar i dodaje kako je očigledno da je to jedan od većih problema u Donjem gradu navodeći da su stanari donjogradskih zgrada posebno ogorčeni takvom situacijom.
Naime, mnogi od njih uložili su velik novac u obnovu fasada. "Riječ je o tome da su građani stavili svoje stanove pod hipoteku kako bi mogli dobiti kredit od banke za uređenje fasade na stambenoj zgradi koja se, tako nova, začas nađe na meti vandala", objasnila je i naglasila da stanari zgrada stoga imaju puno pravo kada podižu tužbu protiv onoga koji to čini.
Ocijenila je da je kazna od 100 kuna, koliko je određeno za uništavanje pročelja, po Odluci o komunalnom redu, premala i da je privatna tužba zato jedno od mogućih rješenja kako naplatiti nastalu štetu.
Moguće je i da onaj tko šara i uništava, sam očisti i oliči zid ili plati Gradu trošak za uređenje zida strojevima koje Zagreb ima od 2004. i pomoću kojih se grafiti uklanjaju bez većih oštećenja površine, što je posebno važno kod spomenika kulture.
Poznato je da je ispisivače grafita najlakše otkriti ondje gdje postoji videonadzor, ali kamere je besmisleno postavljati po gradskim ulicama, dodaje. Iz Komunalnog redarstva pak navode da je problem u tome što ih komunalni radari, premda dežuraju u dvije smjene, drugdje teško mogu zateći "na djelu", a i kad ih primijete, ne mogu tražiti utvrđivanje identiteta jer su za to ovlašteni isključivo policajci.
|
Kumpar smatra da su zato tzv. kontakt-policajci odlično rješenje jer su oni u stalnoj vezi s građanima i dobro znaju "kvart", no u Zagrebu ih je, kaže, zasad premalo. Na taj su se način grafita riješili primjerice u Njemačkoj gdje su u jednom gradu zadužili tri do četiri policajca da se bave isključivo time, pa su nepoželjni "crteži" sa zgrada ubrzo nestali.
Kontakt-policajci, tužbe, povećanje kazni i plaćanje troška za nastalu štetu ili uklanjanje grafita neka su od rješenja, ali pravi i dugoročni izlaz iz problema s grafitima predsjednica vijeća gradske četvrti Donji grad vidi u edukaciji i to od najranije dobi, budući da se, kako navodi, spreja s bojom danas, nažalost, "hvataju" već osmogodišnjaci.
Stoga je i najavila da će putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport zatražiti da se u odgojne programe vrtića i škola uključe bar sat-dva posvećena kulturi življenja u urbanoj sredini. (H)
|
|
 |
|