|
|
 |
|
|
 |
28.04.2015.
Mobbing na radnom mjestu
Povodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu i Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Koordinacija SSSH za zaštitu na radu organizirali su u sjedištu SSSH konferenciju „Mobbing na radnom mjestu“.
Kako se moglo čuti, riječ je o zlostavljanju, psihološkom teroru kojemu je cilj eliminacija. U većini slučajeva, osoba koja je izložena mobbingu, sama daje otkaz, jer takvo ponašanje ne može više podnijeti.
- S time se miriti ne smijemo, poručio je predsjednik SSSH Mladen Novosel, dodajući kako sindikalni predstavnici moraju biti ti kojima se radnici mogu potužiti, koji moraju svakodnevno radnicima biti pri ruci.
U prepunoj dvorani Radničkog doma tražila se stolica više, što govori o važnosti teme i utjecaju mobbinga na život i zdravlje radnika. Uz brojne sindikalne aktiviste, u radu konferencije sudjelovale su i brojne osobe iz djelokruga zaštite na radu, među kojima i zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj. Ustvrdio je kako je samo sretan radnik dobar radnik, dobar za svoju obitelj i svoju budućnost, a i za poslodavca, te pozvao sve da u granicama svojih resora učive sve da imamo zadovoljne i zdrave radnike.
Prof.dr.sc. Jadranka Mustajbegović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu u svojem je predavanju napomenula kako su najčešće žrtve mobbinga mlade, tek zaposlene osobe, i starije pred mirovinom, „poštenjaci“, odnosno osobe koje su prijavile nepravilnosti u radu, tjelesni invalidi, te osobe koje traže novije instrumente rada. Idealne žrtve su odgovorne, motivirane za rad, uredne savjesne, osjetljive na priznanje i na kritiku, te s visokim osjećajem za socijalnu pravdu.
|
Zlatica Štulić
Prema riječima predsjednice Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatice Štulić, pravnice po struci, hrvatski zakonodavni okvir ne poznaje definiciju mobbinga, koji predstavlja povredu iz radnog odnosa i često je isprepleten diskriminacijom, uznemiravanjem, odnosno spolnim uznemiravanjem, ili s povredama iz radnog odnosa (tzv. tipičnim) Žrtva mobbinga uvijek je osoba koja je u radnom odnosu, a ne netko tko traži posao.
Zakon o radu je zaštitu od mobbinga pružio samo kroz odredbe o poštivanju dostojanstva radnika , kroz zabranu uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Zakon o zaštiti na radu prvi puta nalaže poslodavcu da je dužan spriječiti stres, provesti prevenciju kako ne bi rad, uvjeti rada , loši međuljudski odnosi pritisak na poslu doveli do loših rezultata rada i pogoršanje zdravstvenog stanja radnika.
U tužbi za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti pasivno je legitimiran poslodavac , ali može biti i sam zlostavljač. Odgovorni su i poticatelj i pomagatelj zlostavljača.
- Nema tolerancije na zlostavljanje na radnom mjestu! Dobra priprema tužbe i osiguranje potrebnih dokaza uvjet su uspjeha. Put nije jednostavan, zaključila je Zlatica Štulić.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|