09.04.2015.
Pristup financiranju i dalje najveća prepreka za poslovanje hrvatskih tvrtki - istraživanje EBRD-a
Pristup financiranju i dalje je najveća prepreka u poslovanju tvrtki u Hrvatskoj koja se time u istraživanju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), objavljenom u četvrtak, svrstala uz bok Rusiji, Armeniji i Mongoliji, a veliki problem predstavlja i konkurencija sive ekonomije.
Menadžeri hrvatskih tvrtki izdvojili su dostupnost novca kao najveću prepreku poslovanju, pokazuje istraživanje EBRD-a za 2013. i 2014. godinu. Na drugom je mjestu konkurencija neregistriranih ili 'neformalnih' kompanija a na trećem porezne vlasti.
Tako je pristup kreditu prema aktualnom istraživanju EBRD-a i Svjetske banke za 2013/2014. bio ograničen 55,1 posto hrvatskih tvrtki kojima je bio potreban. To znači da ih se odvraćalo od podnošenja zahtjeva za kreditom ili je on bio odbijen, pokazuje anketa provedena za potrebe istraživanja.
Time se Hrvatska svrstala uz bok Rusiji, Armeniji i Mongoliji čije su tvrtke također kao najveći problem za poslovanje izdvojile pristup financiranju.
Među anketiranim hrvatskim tvrtkama, njih 29 posto podnijelo je zahtjev za kreditom ili kreditnom linijom a taj je zahtjev odbijen gotovo 30 posto njih, što je gotovo dvostruko više od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika. Od onih koje nisu tražile kredit, 17,3 posto ih je kao razlog navelo visoke kamatne stope.
Više od polovine kompanija obuhvaćenih istraživanjem, odnosno njih 53,7 posto, ima kreditnu liniju ili kredit, što je iznad prosjeka u odgovarajućoj regiji, od 40,5 posto.
Na drugom je mjestu među preprekama za poslovanje u Hrvatskoj izdvojena konkurencija neregistriranih odnosno neformalnih tvrtki, koju je kao problem izdvojilo 48 posto anketiranih tvrtki. Hrvatska je po tome zauzela drugo mjesto u regiji, iza Latvije. Prosjek u regiji srednje Europe i Baltika iznosi 35 posto a u EBRD-u kao mogući razlog navode relativno stroge propise o radu.
Hrvatska se usredotočila na represivne mjere kako bi suzbila rad na crno, no malo je učinila na tome da radnike ohrabri na izlazak iz zone sive ekonomije u službeni sektor. Tek u novije vrijeme uvedeni su i poticaji za odgovornije ponašanje u podmirivanju poreznih obveza, pokazuje istraživanje.
Među značajnim preprekama za poslovanje hrvatske tvrtke izdvajaju i porezne vlasti. Tako je istraživanje pokazalo da je viši menadžment utrošio 22,7 posto svoga vremena na prilagodbu vladinim propisima, što je dvostruko više od prosjeka u regiji.
U EBRD-u pritom primjećuju da velike hrvatske tvrtke izdvajaju porezne vlasti kao najveću prepreku za poslovanje, dok pristup financiranju i propise vezane za tržište rada svrstavaju na drugo mjesto.
Rang-lista prepreka ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodno istraživanje iz 2008/2009., što upućuje na zaključak da stanje na tim područjima nije značajnije poboljšano u proteklih pet godina, napominju u EBRD-u.
|
Istraživanje se temelji na anketi u kojoj su sudjelovali menadžeri 15.500 tvrtki iz 29 tranzicijskih zemalja. U cjelini je kao najveći problem izdvojena nelojalna konkurencija sive ekonomije i pristup financiranju i električnoj energiji, kao i u prethodnom istraživanju iz 2008/2009.
Siva je ekonomija ocijenjena najvećom preprekom poslovanju u gotovo trećini zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Slijedi pristup financiranju, pri čemu su u EBRD-u utvrdili da je pad financiranja u prvom redu odraz smanjene potražnje za kreditima. Ističu ipak i da je gotovo polovici tvrtki koje su zatražile kredit zahtjev odbijen ili ih se odvraćalo od podnošenjem takvog zahtjeva.
Sličan je udio kompanija s ograničenim pristupom financiranju zabilježen i u prethodnom istraživanju za 2008/2009., što bi značilo da su uvjeti kreditiranja ostali strogi i pet godina nakon globalne financijske krize, primjećuju u EBRD-u.
Upozoravaju ipak na značajne razlike među zemljama, pa je postotak kompanija s ograničenim pristupom financiranju porastao u gotovo dvije trećine zemalja u odnosu na prethodno istraživanje, a posebno u Ukrajini i Rusiji. Nasuprot tome, olakšan je pristup kreditima kompanijama na Kosovu, prvenstveno zbog ulaska novih banaka na to tržište nakon proglašenja neovisnosti 2008. godine.
Pristup električnoj energiji najveći je pak problem za tvrtke u Albaniji, Tadžikistanu i Uzbekistanu. Pritužbe su pritom usmjerene prvenstveno na pouzdanost opskrbe u središnjoj Aziji, te na visoke cijene električne energije u središnjoj Europi i baltičkim zemljama.
Poboljšanje je pak u proteklih pet godina prema ocjeni menadžera zabilježeno na području sudskih postupaka, izdavanja dozvola i kvalifikacija radne snage, a kao i u borbi protiv korupcije, zaključuje se u istraživanju. (H)
|
|
 |
|