12.02.2007.
Intelov čip za tera-brzinu
Prvi programibilni procesor izvanredne energetske učinkovitosti prvi će omogućiti teraflopsnu brzinu
Intel je razvio prvi programibilni procesor koji pomoću jednog 80-jezgrenog čipa, ne većeg od nokta na prstu, omogućuje performanse superračunala, a pritom troši manje energije od većine kućnih uređaja.
Rezultat je to Intelova inovativnog istraživačkog rada na području "računalstva tera-brzine" s ciljem stvaranja računala i poslužitelja koji će moći izvršavati nekoliko trilijuna operacija u sekundi. Tehnički detalji o rezultatima istraživanja teraflopsnog čipa bit će predstavljeni na godišnjoj konferenciji Integrated Solid State Circuits Conference (ISSCC), koja će se održati ovaj tjedan u San Franciscu.
Tera-brzine i mogućnosti rada s terabajtovima podataka bit će osnova budućih računala uz sveprisutni pristup Internetu i nove aplikacije za edukaciju i zajednički rad te će omogućiti razvoj zabavnih sadržaja visoke razlučivosti na osobnom računalima, poslužiteljima i prijenosnim uređajima.
Umjetna inteligencija, izravna videokomunikacija, fotorealistične igre, traženje i analiza multimedijskih sadržaja te prepoznavanje govora u stvarnom vremenu – mogućnosti koje smo nekad u seriji "Zvjezdane staze" smatrali znanstvenom fantastikom – mogu uskoro postati naša stvarnost.
Istraživački čip s 80 jezgri koje izvršavaju operacije s pomičnim zarezom Intel ne namjerava ponuditi na tržištu. No istraživanje na području razvoja čipova tera-brzine omogućuje stvaranje novih inovacija na području pojedinačnih i specijaliziranih procesora ili funkcija jezgre.
Pritom se ispituju načini povezivanja čip-čip i čip-računalo, nužni za optimalan protok podataka i, što je još važnije, načini oblikovanja programske opreme koja će najbolje iskoristiti mogućnosti višejezgrenih procesora. Istraživački čip teraflopsne brzine omogućio je specifičan uvid u nove metodologije pri oblikovanju čipova, visokopropusnih veza i pristupa upravljanju potrošnjom energije.
"Naši su istraživači ostvarili izvanredan uspjeh na području poboljšanja mogućnosti višejezgrenog i paralelnog računalstva", rekao je Justin Rattner, Intelov viši savjetnik i direktor za tehnologiju. "Sad nam je poznat put u bližu budućnost, u kojoj će čipovi teraflopsne brzine postati uobičajeni te će promijeniti mogućnosti naših računala i Interneta kod kuće i u uredu".
Prvi put brzina reda veličine teraflopsa ostvarena je 1996. na superračunalu ASCI Red, koje je Intel isporučio nacionalnom laboratoriju Sandia. To je računalo zauzelo više od 180 kvadratnih metara, sadržavalo je gotovo 10.000 procesora Pentium Pro te trošilo više od 500 kilovata električne energije. Intelov razvojni čip ima iste performanse na jednom višejezgrenom čipu.
Uz to, zapanjujuće je da Intelov 80-jezgreni čip ostvaruje teraflopsnu brzinu trošeći pritom samo 62 vata, manje od mnogih današnjih procesora s jednom jezgrom.
|
Čip je oblikovan na inovativan "pločasti" način, tj. male su jezgre replicirane i složene poput podnih pločica, što omogućuje oblikovanje čipa s velikim brojem jezgri. Intelovo otkriće novih materijala za stvaranje tranzistora na čipu te nastavak razvoja u skladu s Moorovim zakonom u budućnosti će omogućiti učinkovitu proizvodnju višejezgrenih procesora s milijardama tranzistora.
Čip teraflopsne brzine ima "mrežu na čipu" isprepletene arhitekture koja omogućuje vrlo veliki protok podataka među jezgrama te može prenijeti terabite podataka u sekundi unutar čipa. Istraživači su ispitali načine neovisnog uključivanja i isključivanja napajanja jezgri električnom energijom, čime se omogućuje dodatna ušteda energije jer rade samo one jezgre koje su potrebne za izvršenje nekog zadatka.
Daljnja istraživanja na području tera-brzina usmjerit će se na 3D memoriju na čipu te detaljno istraživanje prototipova čipova s mnogo jezgri opće namjene zasnovanih na Intelovoj arhitekturi. Danas Intelov istraživački program računalstva na tera-razini čini više od stotinu projekata koji se bave drugim problemima na području arhitekture, programske opreme i oblikovanja sustava.
Intel će na konferenciji ISSCC predstaviti osam drugih projekata, uz ostalo i projekt koji se bavi mikroarhitekturom Intel Core i njenom upotrebom u dvojezgrenim i četverojezgrenim procesorima. Korištenjem napredne 45-nm tehnologije povećavaju se mogućnosti prijenosnih računala na razinu stolnih računala i poslužitelja.
Druga izlaganja obuhvatit će teme kao što su radijski primopredajnici na čipu (RFID), predmemorija niske potrošnje električne energije namijenjena prijenosnim uređajima te ubrzivač Viterbi koji se može rekonfigurirati, novi elektronički sklop na čipu za prigušenje rezonancije, mjerenje faznih smetnji na čipu te prilagodljive tehnike za kompenzaciju varijacija pri radu sustava i promjena zbog starenja.
|
|
 |
|