11.12.2014.
Održan okrugli stol o Nacrtu prijedloga Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina
Željko Uhlir
Uvođenje reda te reguliranje djelatnosti kao i rješavanje uočenih nedostataka kod provođenja propisa o procjeni vrijednosti nekretnina bili su glavni razlozi za izradu prijedloga Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, koji se od 3. prosinca 2014. do 2. siječnja 2015. nalazi na javnoj raspravi, naglašeno je na okruglom stolu održanom 10. prosinca u HGK.
Stručnu javnu raspravu o tom zakonskom prijedlogu organiziralo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH (MGIPU) u suradnji sa Sektorom za graditeljstva i komunalno gospodarstvo HGK, a sudjelovali su predstavnici Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka (HSUESV), Hrvatsko udruženje vještaka (HUV), Hrvatsko društvo sudskih vještaka (HDSV), Hrvatsko društvo procjenitelja (HDP), Udruženje poslovanja nekretninama HGK te drugi zainteresirani sudionici.
Nacrt prijedloga Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina predstavio je zamjenik ministrice graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir, napomenuvši kako je ovo područje do sada regulirala Uredba o procjeni vrijednosti nekretnina, koja je još uvijek na snazi, no kako su uočeni i određeni nedostaci u primjeni kao što je nedostatak kvalitetnih podataka, nedovoljno znanje kod procjenitelja te nepridržavanje propisa, stoga je odlučeno ovo područje zakonski regulirati.
Sustav koji se namjerava ovim zakonom izgraditi tako je detaljno izgrađen jedino u njemačkom zakonodavstvu, kazao je Uhlir.
Zakon definira tko su ovlaštene osobe za provođenje procjena vrijednosti nekretnina, odnosno ovlašteni sudski vještaci te ovlašteni sudski procjenitelji, propisuje metode i postupke, a njegova je glavna intencija u tome da se procjena vrednovanja nekretnine temelji na njezinoj tržišnoj vrijednosti.
Zakonom su definirani opći načini procjene vrijednosti (propisane su tri metode) te posebni načini kod kojih je propisano sedam metoda. Propisane metode i postupci u procjenama ostaju kao i kod Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina. Zakon definira i pribavljanje, izdavanje te evaluaciju podataka.
MGIPU uspostavlja i održava informacijski sustav tržišta nekretnina – eNekretnine, a njegov je sastavni dio zbirka kupoprodajnih cijena i plan približnih vrijednosti. Osim Ministarstva u ovom će sudjelovati županije, Grad Zagreb te veliki gradovi. Javni bilježnici nastavljaju dostavljati ugovore, a osnivaju se i procjeniteljska povjerenstva.
Osniva se i visoko procjeniteljsko povjerenstvo pri MGIPU za davanje stručnih prijedloga i mišljenja. Planirano je da u trećem kvartalu 2015. godine dobiju cjenovne blokove odnosno plan približnih vrijednosti, kazao je Uhlir te napomenuo nadzor nad provedbom propisa.
|
Darko Štefančić iz PBZ nekretnine napomenuo je kako više pozornosti treba biti na definiranju tržišne vrijednosti nekretnina, a osvrnuo se i na definiciju kamate na nekretninu, koji je prema Uhlirovim riječima zapravo kamata na kapital koji se nalazi u nekretninama.
Također je predložio da predstavnik posrednika u prometu nekretnina bude član povjerenstava, koja će se formirati. Vladimir Lasić, predsjednik Hrvatskog društva procjenitelja (HDP) naglasio je kako bi definicija ovlašteni sudski procjenitelji trebala biti bez atributa sudski.
Tog su mišljenja bili i neki drugi sudionici rasprave. Također je naglasio potrebu provođenja edukacija koja bi trebala biti propisana, kao i polaganje stručnog ispita.
Iako obveza edukacije nije navedena u prijedlogu zakona, ona je nužna te će udruge u tome imati značajnu ulogu, ali i Ministarstvo pravosuđa će krenuti u izmjene svojih propisa kojima regulira rad vještaka i procjenitelja kao i njihovu edukaciju kazao je Željko Uhlir.
Osim toga, pojasnio je i razloge zbog kojih se ne može imati paralelni sustav ovlaštenih osoba za sudove i van sudova. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović naglasio je kako je ovaj zakon trebao definirati i regulirati struku, koja se mora osnažiti obrazovanjem.
Tomislav Jančin iz Hrvatskog društva procjenitelja smatra kako ovaj zakon ne bi trebalo donositi po hitnom postupku. Na raspravi se razmatralo i potrebno radno iskustvu za procjenitelja, koje je definirano na osam godina.
|
|
 |
|