|
|
 |
|
|
 |
06.10.2014.
Stojić: Hrvatski BDP u 2015. pada pola posto
Izostanak reformi, dugotrajni predstečajevi, fiskalna konsolidacija i visoka nezaposlenost samo su neki od faktora koji će i 2015. pretvoriti u recesijsku godinu, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke.
Hrvatski BDP u 2015. pasti će 0,5 posto. Ustvrdio je to danas Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke na 16. Macroeconomic Outlooku kojeg ta banka tradicionalno organizira.
Konferenciju je otvorila Tea Martinčić, predsjednica Uprave Hypo banke: "Za iduću godinu prognozirali smo rast od 0,8 posto. Nažalost, to se neće dogoditi. Financijska industrija i dalje će biti podrška gospodarstvu, no ona sama ne može preokrenuti negativne trendove. Potrebno je privući što više domaćih i stranih, malih i velikih investicija kako bi banke mogle aktivnije uključiti u kreditiranje".
Glavni ograničavajući faktor oporavka u idućoj godini, prema Stojiću je javni dug.
"Dug je obveza jednog čovjeka, imovina drugog, ali frustracija obojice", kazao je Stojić, parafrazirajući nobelovca Paula Krugmana.
Osim rastućeg javnog duga, postoji i niz ostalih faktora koji će poništiti rast u idućoj godini.
Velika prijetnja rastu su ponajprije stečajne nagodbe u kojima se odlučuje o dugovima koji vrijede kao i 18 posto BDP-a. Tu je i fiskalna konsolidacija, razduživanje građana i usporavanje rasta u EU. Kombinacija tih faktora dovela je do najveće negativne revizije očekivanja za Hrvatsku u usporedbi s ostalim zemljama regije.
I nakon ulaska u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), ciljana fiskalna prilagodba i dalje je pod dominantnim utjecajem povećanja prihoda, ponajviše kroz povećane doprinose za zdravstveno osiguranje, preseljenje dijela obveznika iz drugog u prvi mirovinski stup te veću isplatu dividendi državnih poduzeća.
"Pred nama je još jedna recesijska godina uslijed fiskalne konsolidacije temeljem Procedure prekomjernog deficita te razduživanje privatnog sektora i rasta nezaposlenosti. Štoviše, investicije javnog sektora podbacuju, dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenja investicija u eurozoni, trgovinskih sankcija Rusiji te daljnjeg pogoršavanja konkurentnosti", rekao je Stojić.
Kreditiranje ograničeno
Stojić ne vidi niti osobit utjecaj smanjenja poreza na dohodak na osobnu potrošnju, budući da je ona uvozno intenzivna. Stanovništvo se razdužuje, a uvođenje poreza na kamate poništit će dio poreznog rasterećenja.
Nadalje, bankarsko kreditiranje će biti ograničeno predstečajnim nagodbama, skupim zaduživanjem uslijed pritisaka po kreditni rejting te regulatornim neizvjesnostima.
"Ne očekujem brzi oporavak investicija s obzirom na to da će pod EDP-om doći do rezanja javnih investicija, no kada se one i oporave vidjet ćemo i porast uvoza zbog izražene uvozne komponente u investicijama", kazao je.
|
Pozitivni rizici
Prema Outlooku za iduće dvije godine, pozitivni 'rizici', mogli bi proizaći iz efikasnijeg rješavanja insolventnosti poduzeća te nenaplativnih bankarskih plasmana, slabljenja eksternih rizika, olakšavanja financiranja malih i srednjih tvrtki, kao i smanjenih regulatornih neizvjesnosti.
Strukturne reforme će nažalost ostati sramežljive u usporedbi s drugim zemljama, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na nedovoljnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te odustajanja od znatnijeg poreznog rasterećenja cijene rada.
Rast bi mogla potaknuti nešto brza fiskalna konsolidacija nakon izbora 2015. Naime, Stojić ne očekuje da će se iduće godine dogoditi ikakve bitne reforme ili da će doći do rasta cijena.
Niska inflacija
Izrazito niska inflacija zadnjih mjeseci posljedica je kombinacije prijevremenih utjecaja poput neočekivanog pada cijena hrane i energenata , kasnije tajminga Uskrsa i izraženijih rasprodaja tijekom ljeta.
Cjenovni pritisci ostat će slabi zbog poduljeg perioda niskih globalnih cijena prerađenih dobara, odnosno ograničenih pritisaka na strani ponude. "U 2015. očekujemo rast inflacije pod utjecajem niske baze, normalizacije cijene energenata i hrane te postupne stabilizacije agregatne potražnje u izbornoj godini", smatraju u Hypu.
Manji deficit robne razmjene
Smanjenje deficita u robnoj razmjeni ove godine odraz je snažnijeg rasta izvoza nošenog jačanjem potražnje u EU te u velikom dijelu zadržavanja relativno povoljnih uvjeta trgovinske razmjene sa zemljama CEFTA-e.
Unatoč očigledno pojačanoj uvoznoj konkurenciji, rast uvoza roba ostaje ograničen slabošću domaće potražnje, pa je pokrivenost uvoza porasla četiri posto na godišnjoj bazi na 59 posto, što je pak najviša razina u skoro dvadeset godina.
Izgledi kod glavnih trgovinskih partnera su nestabilni, što u kombinaciji s prijenosom ruske krize sugerira značajnije usporavanje rasta izvoza roba. Naime, geopolitičke tenzije, sankcije u trgovinskoj razmjeni, usporavanje globalnog rasta gospodarske aktivnosti te slabija iskorištenost kapaciteta impliciraju slabije izglede za investicije u euro zoni, pa shodno tome i hrvatski izvoz.
Slabosti eurozone
Prije Stojića, svoje očekivanja za globalnu ekonomiju iznosio je glavni ekonomist Deustche Banka, Stefan Schneider, glavni ekonomist Deutsche Banka.
Što se globalne privrede tiče, Schneider u 2015. očekuje snažniji oporavak u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, no anemičan rast u eurozoni:
"Eurozona nema koristi od rasta globalne trgovine i izvoza. Trgovina se tek treba razbuktati unutar europske monetarne unije, dok je istovremeno pod pritiskom ukrajinske krize. U najboljem slučaju, oporavak Eurozone bit će slan, neujednačen i nestabilan", zaključio je Schneider. banka.hr
|
|
 |
|
|
 |
|
MAKROEKONOMIJA: Hrvatski BDP ponovno porastao više od 2 posto
|
|
|
MAKROEKONOMIJA: Očekuje se ubrzanje rasta hrvatskog BDP-a
|
|
|
BDP -0,5%, suficit tekućeg računa platne bilance oko 1% BDP-a, inflacija 0,5% u 2015.
|
|
|
BDP pada krajem ove godine, očekuje se mali rast u 2015.
|
|
|
HUB: ekonomisti banaka pesimističniji; očekuju pad BDP-a i 2015.
|
|
|
Kolovoz okrijepio javne financije - Lalovac
|
|
|
EIZ: Moguć rast BDP-a u trećem tromjesečju na kvartalnoj razini
|
|
|
BDP: Probleme ne možemo riješiti preko noći - Grčić
|
|
|
HNB: Ove godine stagnacija, iduće blagi rast BDP-a
|
|
|
Savjet HNB-a: naznake postupnog gospodarskog oporavka u 2015.
|
|
|
Ekonomski institut korigirao prognozu rasta, u 2014. očekuje nultu stopu
|
|
|
Hrvatski javni dug premašio 60 posto BDP-a
|
|
|
Nova statistička metodologija EU-a diže BDP Hrvatske
|
|
|
HNB: u ovoj godini pad BDP-a 0,8 posto, u 2014. rast od 0,7 posto
|
|
|
PBZ: ove godine pad BDP-a 0,9 posto, iduće rast 1 posto
|
|
|
|