|
|
 |
|
|
 |
|
Hrvatska obrtnička komora i ove godine organizirala je i financijski poduprla nastup hrvatskih obrtnika na 47. Međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, koji se održao od 10. do 15. rujna 2014. godine na prostoru Celjskog sajma.
|
Ovogodišnji nastup Hrvatske obrtničke komore bio je 19. uzastopni nastup na ovom najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Republici Sloveniji. Nastupilo je 43 izlagača, od kojih njih 8 nastupa po prvi puta, što pokazuje da postoji interes obrtnika za novim tržištima.
Izložbeni prostor Hrvatske obrtničke komore bio je u paviljonu L1 (prvi kat), štand br: 18 , površine 30 m2.
|
Otvaranje sajma obilježio je govor Predsednika Republike Slovenije Boruta Pahora, koji je iznio cijeli niz gospodarskih pokazatelja. Njemu su najzanimljiviji domaći inovativni proizvodi koji su ujedno i proizvodi koji mogu stati uz bok s konkurentnim proizvodima iz svijeta. (cijeli govor na kraju teksta)
U obilasku sajma posjetio je i hrvatski izložbeni prostor gdje se kratko zadržao u razgovoru s predstavnicima HOK-a i našim izlagačima.
|
Na 47. MOS-u u 15 sajamskih dvorana i na vanjskim izložbenim površinama predstavilo se više od 1500 izlagača iz 30 zemalja. Uz brojne novosti i sajamske povoljnosti, organizator sajma, društvo Celjski sejem d. d., osigurao je povoljnije cijene ulaznica i posebnu je pozornost namijenio obiteljskim posjetima.
Poslovni dio sajamskoga događanja iznova je bio zabilježen i brojnim stručnim događajima i međunarodnim poslovnim susretima. U okviru popratnih događanja 47. Međunarodnog obrtničkog sajma, u suradnji s Obrtno-podjetniškom zbornicom Slovenije, održani su i poslovni razgovori poduzetnika iz Slovenije, Hrvatske, Austrije, Italije, Srbije, Kosova i BiH.
U organizaciji Hrvatske obrtničke komore na poslovnim razgovorima sudjelovalo je 11 obrtnika i poduzetnika.
|
|
Obrtno-podjetniška zbornica (OZS) partner je Celjskog sajma od samih početaka, a OZS je jedan od najvećih samostalnih izlagača na MOS-u. Novost koja je uvedena ove godine je Ulica obrta i tvrtki, gdje su se učenicima završnih razreda osnovne škole prezentirala obrtnička zanimanja.
|
U suradnji s Obrtničkom komorom Međimurske županije, predstavilo se i obrtništvo Međimurske županije, njeni gospodarski i turistički potencijali. U suradnji s Obrtničkom komorom Krapinsko-zagorske županije na sajmu se prezentirao i katalog tradicijskih i umjetničkih obrta Krapinsko-zagorske županije te proizvodi 15 tradicijskih obrta.
U suradnji s Udruženjem obrtnika Vrbovec predstavilo se šest obrtnika iz djelatnosti izrade pneumatskih i hidrauličnih dijelova i opreme za motorna vozila. Po prvi se puta, u suradnji s Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije, prezentirao i slavonski Turistički klaster „Slavonska košarica“, s ciljem promocije potencijala turističke ponude Slavonije.
Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2014. godine organizirala nastupe na međunarodnim sajmovima u Műnchenu, Mostaru i Novome Sadu, gdje je svoj rad prezentirao 91 izlagač uz sufinanciranje i kompletnu logistiku nastupa svojih izlagača.
Od 1995. godine do zaključno s ovogodišnjim Celjskim sajmom, održano je 240 sajamskih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore, na kojima je nastupio 12.221 izlagač, na 91.411 m2 izložbenog prostora.
|
|
Govor predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora na otvaranju 47. Međunarodnoga sajma obrtništva i poduzetništva
|
Krajem idućega tjedna Slovenija će dobiti novu vladu. Za razliku od čar tri prethodne, to će nakon dugog vremena biti prva vlada koja započinje svoj mandat u vrijeme gospodarske konjunkture. To povećava očekivanje da će naša država i društvo narednih godina općenito ojačati i napredovati. Mogućnosti svakako postoje. Zamke također. Međutim, za razliku od godina koje su iza nas, vrijeme koje dolazi puno više ovisi o nama samima. Riječ je o odgovornosti koju moramo gotovo u potpunosti preuzeti na sebe i prilici koju jednostavno ne smijemo propustiti.
Imamo razloge za oprezan optimizam. Optimizam zato što dva najznačajnija makroekonomska pokazatelja ukazuju na to da se kriza u Sloveniji statistički završila. Gospodarska se aktivnost u prvome kvartalu u usporedbi s prvim kvartalom lani povećala za dva i pol posto i to je već treći pozitivan kvartal zaredom. Tomu je konačno uslijedio i povećan rast zapošljavanja.
Opreznost je pak potrebna zato što smo, kao prvo, još uvijek suočeni s velikim problemom zaduženosti poduzeća i njihova sporoga prestrukturiranja, kao drugo, banke još uvijek vode vrlo konzervativnu kreditnu politiku i kao treće, trošak države u širemu značenju u narodnome dohotku još uvijek je previsok i dodatno pogoršava konkurentnost našega gospodarstva.
Međutim, opreznost u optimizmu nikako ne smijemo tumačiti tako da je moguće ili čak potrebno oklijevati sa strukturnim reformama. Upravo suprotno. O njihovoj implementaciji znatno ovisi je li optimizam utemeljen ili nije. Na kraju krajeva, s tim imamo iskustvo. U jednakome razdoblju 2010. godine nakon dramatičnoga pada bruto domaćega proizvoda godinu prije bilježimo godišnju gospodarsku aktivnost koja je te godine postigla zavidljivih 1,3 %. Pa ipak uslijed neuspjeha pri implementaciji strukturnih reformi u 2011. godini Slovenija se vratila u razdoblje gospodarske recesije.
Slovenija ima neku vrstu popravnog ispita, pri čemu sada prilično dobro zna zbog čega nije uspjela već u prvome pokušaju. Taj popravni izpit obavlja u znatno boljim okolnostima i s novom vladom koja ima punu legitimnost i jaku podršku javnoga mnijenja. Zato smijemo procijeniti da je mogućnost za uspjeh realna. U znatnoj mjeri to ovisi o sposobnosti vlade, ali ne samo i isključivo o njoj. Sada se iznova pruža velika mogućnost da svi sudionici, koji raspolažemo političkom, gospodarskom ili društvenom moću, definiramo i ojačamo društvenu suglasnost prema novome razvojnom pokretu. Uključujući i vas, obrtnici i poduzetnici.
|
Za ilustraciju realnih mogućnosti, koje imamo za novi gospodarski razvoj, još jednom upozoravam na nekoliko detalja i razlika između okrijevanja 2010. godine i ove godine. U oba je slučaja izvoz bio najznačajniji čimbenik gospodarskoga razvoja. Budući da u velikoj mjeri ovisi o gospodarskoj aktivnosti naših najznačajnijih trgovinskih partnerica, ujedno je i najveći rizik za buduće trendove, koji su izvan naših moći. Suočeni smo s najavama o hlađenju njemačkog i skandinavskoga gospodarstva, stagnaciji francuskoga i recesiji kod naših italijanskih partnera. Ako se ti trendovi budu nastavili, uz zastoj razvoja u azijskim gospodarstvima mogli bi poljuljati općenito dobre izglede na razini cjelokupne Europske unije.
Kao i sredinom 2010. godine, i u prvoj polovici ove godine u vezi s okrijevanjem euro područja i gospodarskoga prostora Europske unije svjedoci smo manjem porastu i oživljavanju europskih tržišta od očekivanja. Doduše, tada je povratak recesije bio financijske prirode, a sada je u većoj mjeri više strukturne, što također nije posebna utjeha. Svakako smo nad udjelom izvoza u bruto domaćemu proizvodu opravdano zadovoljni, međutim ujedno moramo biti svjesni i njegovih ograničenosti.
Prije nekoliko godina ponovnoj recesiji u našoj državi, pored krize eura, najviše su pridonijeli smanjenje privatne potrošnje i dugotrajna slabost na području investicija. S tom opasnošću danas se suočavamo u gotovo jednakoj mjeri. Međutim, osnivanjem Društva za upravljanje potraživanjima banaka, jakom dokapitalizacijom banaka i ubrzanim postupkom privatizacije te otvaranja za nove investicija ipak uklanjamo nekoliko značajnih razloga koji su nas prije nekoliko godina gurnuli natrag u gospodarsku recesiju.
U procesu uravnoteženja javnih financija i ovoga puta zasigurno će se nastaviti polemika o primjerenom odnosu između mjera šrednje i fiskalnih poticaja za jačanje rasta. U vezi s tim, do sada smo na osnovi domaćeg i međunarodnog iskustva mogli naučiti da se ne može očuvati javna potrošnja i jačati domaća potražnja zaduživanjem ako istodobno ne uvedemo strukturne reforme koje i u javnome sektoru osiguravaju ekonomičnost i učinkovitost. Zaduživanje je primjereno ako nije namijenjeno očuvanju socijalne države već jačanju inovacija, investicija i fiskalnih poticaja za konkurentnost i gospodarski razvoj.
Sa svim tim spoznajama imamo realne mogućnosti da uz potrebnu političku volju moderniziramo Slovenijo tako da bude globalno konkurentna i socijalno povezana. U posljednje vrijeme često slušam kako sastavljanje nove vlade u Sloveniju vraća potrebnu političku stabilnost. To je istina, ali to nije dovoljno. Politička stabilnost nije namjera sama sebi. Značajna je tek ako se iskoristi za implementaciju strukturnih reformi.
|
U vezi s tom kontradiktornošću između nužnosti reformi i političke nepopularnosti vlada, prvih je godina krize prevladavalo općenito uvjerenje da se reforme i politična potpora ljudi isključuju. Možda ćemo i glede toga upravo u ovome mandatu naučiti kako je moguće i čak neizostavno da implementacija strukturnih promjena ide s rukom u ruki s potrebnom političkom potporom među ljudima. Uvjet za to jest da vlada zna jasno izraziti za što se zalaže, a mora biti sposobna i saslušati ljude te uvažavati njihove stavove i osjećaje u svojim postupcima.
Slovenija ima realnu mogućnost da se razvije u naprednu državu 21. stoljeća. Najznačajniji uvjet za to jest naša sposobnost za strukturne prilagodbe gospodarskim, tehnološkim i drugim promjenama u modernome svijetu. Kao malu naciju i državu, nas zapravo ugrožava zatvaranje i bježanje od tih promjena, a ne otvorenost u svijet i pripravnost za njih.
Ponovno smo na prijelomnoj točki. Ovaj put imamo nekoliko značajnih novih pozitivnih okolnosti i usto naših spoznanja iz proteklih pogreški. Ako budemo pametni, hrabri i dovoljno složni, sadaj konačno možemo okrenuti stvari u pravome smjeru. S vremenom će se iznova podići životni standard ljudi, okrijepit će se naše povjerenje u pravne i političke ustanove države i vratit će se poticajno, optimističko raspoloženje.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|