|
|
 |
|
|
 |
25.06.2006.
Za četiri godine 12 velikih komercijalnih televizija umjesto dosadašnje dvije
Europska unija osigurala je 500 milijuna eura za prelazak na digitalnu televiziju, a Hrvatska je u dobrom položaju jer se dijelom tih sredstava mogu koristiti isključivo države koje se nalaze u procesu pristupanja EU.
Dobivanjem osam digitalnih nacionalnih frekvencija tijekom pregovora u Ženevi hrvatsko televizijsko tržište dobilo je priliku za neslućenu ekspanziju. Na svakoj digitalnoj frekvenciji mogu se emitirati četiri kanala, što teoretski znači da bi u Hrvatskoj, prelaskom s analogne na digitalnu televiziju, moglo zaživjeti ukupno najmanje 32 televizijska programa.
No mogućnosti su daleko veće, budući da bi se lokalne televizije mogle emitirati na istim frekvencijama na različitom teritoriju. Primjerice, na jednoj frekvenciji za područje Istarske županije mogu emitirati četiri lokalne televizije. Na istoj toj frekvenciji četiri druge lokalne televizije mogu emitirati u Osječko-baranjskoj županiji. No tek će nacionalna strategija i novi zakon o digitalnoj televiziji (ili dopune nekih postojećih zakona) definirati koliko će prostora biti za nacionalne televizije, a koliko za regionalne. Kako god bilo, mjesta će biti daleko više nego što ga ima danas.
U ovom trenutku u Hrvatskoj se na razini države emitiraju četiri programa, dva kanala javne televizije, te još dvije komercijalne (RTL Televizija i Nova TV). Osim njih, na lokalnoj razini emitira još 19 televizija. Pretpostavlja se da bi novom raspodjelom javna televizija mogla dobiti najmanje jednu frekvenciju. To znači da bi HTV od 2010., kada se planira da bi Hrvatska u potpunosti prešla s analognog na digitalno emitiranje, imao najmanje četiri programa. Ukupno bi za nacionalnu razinu trebalo biti odvojene četiri frekvencije (računajući i onu javne televizije), čime bi bila otvorena mogućnost za 12 "velikih" komercijalnih televizija umjesto dosadašnje dvije. Dupliranjem ostale četiri frekvencije koje bi ostale za lokalne televizije otvara se više nego dovoljno prostora za sve sadašnje i buduće lokalne televizije u Hrvatskoj. Još se ne zna na koji će se način dodjeljivati digitalne koncesije. Nacionalna udruga televizija, koja okuplja lokalne hrvatske televizije, predlaže da se preuzme talijanski model koji se pokazao vrlo uspješnim.
Prihvati li se taj model, najprije bi se postojećim koncesionarima dao određeni rok da prijeđu na "digitaliju", a zatim bi se slobodni kanali ponudili novim koncesionarima. Prednost prelaska na digitalnu TV je i u tome što će svi koncesionari moći birati žele li koncesiju samo za proizvodnju programa ili uz to žele i koncesiju za distribuciju. U Italiji su se, primjerice, distribucije programa prihvatile samo tri televizije koje onda svoju infrastrukturu iznajmljuju onima koji proizvode program. Malim televizijama to je jednostavnije i jeftinije jer više ne moraju ulagati velika sredstva u odašiljače. Time bi se smanjila i cijena emitiranja programa pa bi pojeftinila i cijena oglašavanja. Osim toga, raspisivat će se i koncesije za druge usluge.
|
One će korisnicima omogućavati da putem svog daljinskog upravljača rezerviraju termin kod zubara ili naruče robu iz nekog marketa i slično. Ključno pitanje u sljedećem periodu bit će i tko će platiti za prelazak na "digitaliju", smatraju neki naši sugovornici. Europska unija osigurala je 500 milijuna eura za prelaizak na digitalnu televiziju, a Hrvatska je u dobrom položaju jer dio tih sredstava mogu koristiti isključivo države koje se nalaze u procesu pristupanja EU. Uvjet je, međutim, da sredstva sredstva ne mogu dobiti tvrtke u državnom vlasništvu te da ih mogu dobiti samo oni koji sami osiguraju 50 posto sredstava. Italija je, primjerice, osigurala sto milijuna eura za svoje lokalne televizije da bi od EU-a mogla povući još toliko.
Besplatni digitalnim boksovi?
Iako Hrvatska planira potpuni prelazak na digitalnu televiziju 2010. godine, čime bi prestigla mnoge europske zemlje i zauzela vodeće mjesto u regiji, da bi to postigla morat će 'nagovoriti' više od 90 posto svojih građana da kupe boksove koji bi im omogućili digitalni prijam na analognom televizoru (daleko jeftinije od kupnje novog televizora). Sada se na hrvatskom tržištu mogu nabaviti boksovi za oko 250 kuna, no za mnoge od 1,1 milijun pretplatnika i to je preskupo. Stoga na HRT-u razmišljaju da se boksovi gledateljima besplatno podijele, a posebno ako ih bude proizvodila neka hrvatska tvrtka. Upravo u činjenici da će Hrvatska prije svih zemalja bivše Jugoslavije prijeći na digitalnu televiziju leži prilika za neku domaću tvrtku da opskrbi to tržište (oko pet milijuna pretplatnika) svojim digitalnim boksovima.
Više nema smetnji
Još jedna prednost sporazuma potpisanog na Regionalnoj radiokomunikacijskoj konferenciji u Ženevi u tome je što više neće biti moguće ometanje signala hrvatskih televizija jakim signalom nekih talijanskih kanala. Prijam slike nekih hrvatskih programa u gradovima na obali Jadrana, posebno u ljetnim mjesecima, bio je ometan snažnim signalom talijanskih televizija. Prednost digitalne televizije je i u tome što smetnje viš nisu moguće - slika je ili kristalno čista ili je uopće nema.
Izvor: poslovni.hr
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|