Seniko studio
Broj 3/2014
Izdvajamo iz broja:
Agrokor uspješno završio proces kupnje Mercatora
Mega priredbe stvaraju dodanu vrijednost - Ante Gavranović
Poziv na konferenciju MAGROS 2014
Zablude EU fondova - dr.sc. Guste Santini
Razvoj i važnost kanala distribucije - prof.dr.sc. Zdenko Segetlija
Lean – kako početi s primjenom svjetski najjačeg poslovnog sustava? - mag.oec. Ema Kelin
Jadranski sajam
Izvoz: - Ante Gavranović
Mobilna plaćanja - mr.sc. Branko Pavlović
Komuniciranje u marketingu - prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek
GS1 standardi i EU regulativa - Slobodan Romac
Fina digitalni certifikati - Andreja Kajtaz
C.I.O.S.-u zamah za nove projekte
Danas je svijet ICT suočen s trećom platformom - Miho Pitarević
Sadržaj broja 3-2014
3-2014
Ante Gavranović
Ante Gavranović
Pravu „frku“ izazvao je u hrvatskoj široj javnosti članak objavljen u uglednom Financial Timesu. Citiram dio: „Hrvatska je naslijedila Grčku na neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije, čemu je pridonijela opća slabost europskoga gospodarstva, ali i inertnost Vlade u provođenju reformi.“

Ulaskom u Europsku uniju pitanje konkurentnosti postala je (ili je barem trebala postati) središnja preokupacija hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska je ušla na tržište s više od 500 milijuna žitelja, ali i na tržište koje je otvoreno. Realni opstanak ovisi o našoj sposobnosti da se aktivno uključimo u sve te procese kao i spoznaja da su rast izvoza i snažno okretanje prema mikroekonomiji temeljni preduvjeti blagostanja jednoga naroda.
Hrvatskoj su danas, kao nikada u njenoj povijesti, potrebni rast i razvoj. Kako u tome pronaći vlastiti prostor, prepoznati vlastite šanse, temeljno je umijeće, ali i velika odgovornost onih koji kreiraju ekonomsku politiku ove zemlje.
Takvo stajalište potvrdila je i nedavna konvencija hrvatskih izvoznika, gdje je predsjednik ove Udruge konkretnim pokazateljima secirao dugogodišnji nepovoljan politički i gospodarski odnos prema izvozu i izvoznicima.

Statističko praćenje izvoznih rezultata ukazuje da hrvatski izvoz proživljava ozbiljnu krizu, iako je to samo vrlo blagi izraz ukupne nemoći naše makroekonomske politike da izmijeni trendove u tom pogledu. Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna konstanta hrvatskoga gospodarstva.

Pogrešan pristup problemima konkurentnosti
Pogledamo li kako realizacija postavljenih ekonomskih ciljeva zaista izgleda u domaćoj gospodarskoj praksi, vidimo da je ona bez jasne vizije, bez novih ideja i zapravo je reciklaža nekih starih rješenja. Činjenica je da smo potpuno nepripremljeni ušli u razradu ciklusa obnove industrijalizacije. Kako bez jasne strategije odrediti pravce te obnove?
„Najveći dio rasprava oko konkurentnosti i gospodarskoga razvoja još je uvijek pretežito usmjeren na makroekonomske pokazatelje, te političke, zakonodavne i socijalne okolnosti koje označavaju uspješnu ili neuspješnu ekonomiju.

Shvaćeno je da zdravi porezni sustav i monetarna politika, uvjerljiv i pouzdan sustav zakonodavstva, stabilnost demokratskih institucija i progres u socijalnim okvirima pridonose zdravoj ekonomiji.

Te okolnosti su neophodne, ali nisu dovoljne. One, istina, omogućavaju da se ostvari blagostanje, ali ga same po sebi ne stvaraju. Blagostanje i bogatstvo nacije se ostvaruje na mikroekonomskoj razini gospodarstva, koja počiva na sofisticiranosti pojedinih kompanija i na kvaliteti mikroekonomskog gospodarskog i poslovnog okruženja u kojem se te nacionalne tvrtke natječu.

Bez unapređivanja tih mikroekonomskih postavki, makroekonomija, političke, zakonodavne i socijalne reforme neće uroditi potpunim plodom“.

Svi dosadašnji pokušaji da se sačini prvi ozbiljniji benchmarking hrvatskoga gospodarstva upravo u spomenutom smjeru, nažalost, nisu dali rezultata. Sva upozorenja kako jačanje produktivnosti i opće konkurentnosti mora postati vodeća misao vodilja za stvaraoce i provoditelje ekonomske politike ne nailaze na plodno tlo.

Upravo ta činjenica najočitije ukazuje na problem: Hrvatskoj je potrebna sveobuhvatna politika ozbiljnih reformi i promjena, usmjerenih prije svega prema podizanju konkurentnosti.
Gdje leže temeljni razlozi zaostajanja?
Analiza hrvatske konkurentnosti pokazuje mnogobrojne slabosti koje se mogu ukratko sumirati: slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje, niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva, državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja, slabo poduzetništvo, prilagodljivost, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost, niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.

No, to istodobno pretpostavlja – a nikada u tome nismo uspjeli – da izvoz mora postati prvi naš gospodarski prioritet u narednim godinama. Pritom se ne smije zaboraviti presudna uloga industrijskog razvoja kao osnovne poluge i motorne snage ukupnoga gospodarstva. U uvjetima ograničavanja potrošnje izvoz mora postati osnovni generator ekonomskog rasta i zapošljavanja.

Dodajmo tim slabostima još jednu, gotovo presudnu. Nedostaju potrebne reforme. Radi li se zaista samo o nesposobnosti Vlade sadašnje i ranijih, da se reformski proces ne odvija ili odvija suviše sporo? Odgovor opet daje FT: „Pravi je problem u tome što političke stranke i njihove frakcije imaju partikularne interese.

Glasove dobivaju od određenih socijalnih skupina. A te društvene skupine protive se reformama. Političari trebaju biti dovoljno hrabri da se suprotstave i svojim simpatizerima i svojim glasačima koji blokiraju promjene“.

Potpisujem u cijelosti izraženi stav. Što tome još dodati?!

Izdvajamo iz broja:
Agrokor uspješno završio proces kupnje Mercatora
Mega priredbe stvaraju dodanu vrijednost
Poziv na konferenciju MAGROS 2014
Zablude EU fondova
Razvoj i važnost kanala distribucije
Lean – kako početi s primjenom svjetski najjačeg poslovnog sustava?
Jadranski sajam
Izvoz:
Mobilna plaćanja
Komuniciranje u marketingu
GS1 standardi i EU regulativa
Fina digitalni certifikati
C.I.O.S.-u zamah za nove projekte
Danas je svijet ICT suočen s trećom platformom
Sadržaj broja 3-2014
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa