29.05.2014.
Josipović poziva na treći konsenzus oko nužnih strukturnih reformi
Predsjednik Republike Ivo Josipović pozvao je danas na treći nacionalni konsenzus, nakon onog o osamostaljenju Hrvatske te o eurointegracijama, i to na pitanju provođenja nužnih strukturnih reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava državne uprave i lokalne samouprave.
Govoreći na obilježavanju 20. godišnjice uvođenja kune kao nacionalne valute, Josipović je slikovito kazao kako danas ta kuna "živi u opustošenoj šumi, pod čime mislim na gospodarstvo, na zapuštene gospodarske tokove i činjenicu da već sedam, osam godina tonemo i davimo se u recesiji".
Podsjetio je da gotovo dvije godine govori o "minimumu konsenzusa koji je potreban u ovoj zemlji, vodeći računa o tome da Hrvatska jest politički pluralna zemlja u kojoj je nadmetanje političkih koncepata različitih političkih stranaka temelj demokracije".
Mi smo do sad imali dva velika konsenzusa - o slobodi i neovisnosti i drugi vezan uz euroatlantske integracije. Uvjeren sam da je došlo vrijeme za treći konsenzus. On vjerojatno nije moguć o svim gospodarskim pitanjima, ali smatram da u nekoliko velikih strukturnih reformi ne samo da je moguć nego je i nužan iz razloga važnosti tih reformi za ukupno stanje društva i gospodarstva, rekao je Josipović.
Dodao je kako je važnost takvog konsenzusa u činjenici da te reforme ne može provesti jedna vlada, ali niti dvije ili tri vlade iza nje, kao i zato što mora "postojati jasna vizija što hoćemo napraviti i što želimo da nam je konačni cilj reformi".
Pritom je kao pitanja na kojima je nacionalni konsenzus nužan izdvojio prije svega reformu mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava te reformu državne uprave, zajedno s reformom lokalne samouprave te je apelirao na predstavnike političkih stranaka i saborske zastupnike okupljene na svečanosti u Hrvatskoj narodnoj banci "da razmisle o konsenzusu barem na ovim područjima".
"Kada govorimo o kuni koja živi u toj opustošenoj šumi, naravno da se pitamo da li i šuma može pomoći kuni da preraste u euro i da li kuna može pomoći šumi da malo bolje raste i cvijeta, iako znamo naravno da fiskalnom i monetarnom politikom ne možemo mijenjati gospodarstvo bez drugih uvjeta i reformi", zaključio je predsjednik Josipović.
Na širi konsenzus oko bitnih gospodarskih pitanja pozvao je i Nikica Valentić, predsjednik Vlade u vrijeme kada se uvodila kuna, rekavši da je danas stanje u hrvatskom gospodarstvu slično, a u nekim aspektima i teže nego te ratne 1994. godine.
Valentić, naime, drži da je danas lošije primjerice u pitanju pravne sigurnosti za investitore ili oko izdavanja određenih dozvola, koje su se u ratu izdavale brže i lakše nego sada, kada smo na začelju u svijetu po toj sporosti.
Sada je trenutak da se to ispravi, da se bavimo očitim greškama koje smo sami napravili. Treba izmijeniti barem dvije trećine propisa koji reguliranju investiranje, kazao je Valentić.
|
|
Hrvatska se danas, zbog stanja u gospodarstvu, nalazi u sličnoj situaciji kao i u ratu. Iako ne može izgubiti državnu suverenost, može financijsku i treba sve učiniti da zastupnici u Saboru budu svjesni odgovornosti za očuvanje ekonomskog suvereniteta, poručio je Valentić. (H)
|
|
 |
|