21.05.2014.
Održan okrugli stol 'Tržište kapitala – povratak u 2004.'
Bez države ništa
Na državi je da preuzme inicijativu i počne s privatizacijom barem dijela kompanija iz svojeg portfelja kako bi pomogla ponovno potaknuti interes ulagača za Zagrebačku burzu, odnosno tržište kapitala, složili su se sudionici okruglog stola 'Tržište kapitala – povratak u 2004.', u organizaciji magazina Banka.
|
Naime, promet na Zagrebačkoj burzi u 2014. nastavio je trend iz prethodnih dviju godina, kada je vrijednost protrgovanih dionica bila samo nešto viša od tri milijarde kuna, što vraća burzu na razinu otprije deset godina. Zbog toga je Banka sudionicima okruglog stola postavila pitanje: „što dalje“?
U diskusiji su sudjelovali Denis Alajbeg, profesor sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Ivana Barać, predsjednica Uprave VB Investa, Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa i Dubravko Štimac, predsjednik Uprave OMF PBZ Croatia osiguranje.
„Domaće tržište kapitala ima najbolju infrastrukturu koju je ikada imalo - od trgovinske platforme do pravila izvještavanja za kompanije - koja ulaganja čini daleko jednostavnijima i transparentnijima nego su to bila prije petnaestak i više godina“, ocijenio je na početku okruglog stola Denis Alajbeg sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Zbog toga, smatra Alajbeg, ne bi trebalo biti straha od ulaganja, a burzi jako nedostaje likvidnost.
„Pad vrijednosti indeksa i cijena dionica, koji se dogodio nakon povijesnog vrhunca potkraj 2007. Godine“, podsjetila je Ivana Barać iz VB Investa, „mnoge ljude odbija od povratka na burzu. Ujedno, loši makroekonomski uvjeti u Hrvatskoj utječu i na nevoljkost svih vrsta investitora da se vrate, pa je Crobex padao dok su prošle godine burzovni indeksi u Ljubljani i Beogradu porasli između 15 i 25 posto.“
„Zato mnogi koji su prije ulagali na burzi novac sada radije drže u banci. No, niski povrati na štednju u bankama prisilit će sve koji žele štedjeti za mirovinu da se ipak u nekoj mjeri odluče za ulaganje na tržištu kapitala“, zaključila je Barać te napomenula kako će to u ovako bankocentričnoj ekonomiji kao što je hrvatska biti teško.
Predsjednik Uprave PBZ/CO obveznog mirovinskog fonda Dubravko Štimac izjavio je kako je sve spremno za uvođenje tri potportfelja drugog mirovinskog stupa u kolovozu - A, B, i C - koji će biti namijenjeni štedišama ovisno o dobi i sklonosti riziku. On očekuje kako će se za najrizičniji, potporfelj A, odlučiti samo oni koji su bolje upoznati s kretanjima na tržištu kapitala.
Štimac se osvrnuo na skoru dokapitalizaciju Petrokemije, rekavši kako je nužno da država makar djelomično na burzi izlista veći broj kompanija, kako bi se aktivnim dioničarstvom poboljšalo korporativno upravljanje. Najavio je i kako očekuje da će sljedećih godina mirovinski fondovi postati većinski vlasnici barem nekoliko velikih domaćih tvrtaka, ali je ponovio apel državi da barem djelomice krene u privatizaciju.
Predsjednik Uprave Hanfe Petar Matek izjavio je da su od ulaska u EU svi očekivali otvaranje i privlačenje stranih investicija u Hrvatsku što se nije dogodilo.
|
Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić podsjetila na činjenicu slabe financijske pismenosti koja je utjecala da prosječan građanin, unatoč IPO-u Ine i HT-a danas gotovo da i ne zna za tržište kapitala.
Puno se govori o padu likvidnosti i interesa ulagača, rekla je, ali i podsjetila da je dionica slobodnih za trgovinu na ZSE-u u vrijednosti samo 3,5 milijardi eura od 17,5 milijardi eura ukupne kapitalizacije. „Zato će uloga države biti ključna“, zaključila je.
No, Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa, sve je podsjetio da država u portfelju ustvari više nema toliko zanimljivih poduzeća za privatizaciju.
|
|
 |
|