14.05.2014.
Hrvatska industrijska proizvodnja ponovo porasla u ožujku, u EU smanjena
LUXEMBOURG/ZAGREB - Hrvatska se u ožujku ponovo našla u skupini zemalja Europske unije koje su zabilježile rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, čime su odudarale od prosjeka u EU i eurozoni, pokazuju današnje procjene europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u Hrvatskoj u ožujku 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec kada se smanjila 2,8 posto, procjenjuju u Eurostatu.
Najveći je rast proizvodnje među članicama EU-a zabilježila Irska, za 5,6 posto. Slijede Danska s 3,1 posto i Slovenija s dva posto.
Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježili su u ožujku Portugal, za 4,8 posto, Litva, za 3,7 posto, i Švedska, za 2,5 posto.
U prosjeku je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u ožujku smanjena 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla je 0,3 posto. Pad proizvodnje zabilježen je u svim segmentima, a najviše se smanjila proizvodnja energije, za 0,6 posto.
U eurozoni je proizvodnja pala 0,3 posto, nakon 0,2-postotnog rasta u veljači. Najviše se smanjila proizvodnja intermedijarnih dobara, za 0,8 posto.
Na godišnjoj je razini u Hrvatskoj u ožujku nastavljen rast industrijske proizvodnje, treći mjesec zaredom, iako za osjetno skromnijih 0,7 posto prilagođeno za broj radnih dana. U siječnju proizvodnja je prema podacima Eurostata porasla 2,3 a u veljači 1,6 posto.
Najveći rast proizvodnje zabilježio je Luksemburg, za 13,5 posto, te Rumunjska, za 9,6, i Mađarska za 8,1 posto. Najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen je u Nizozemskoj, za 12,5 posto, te Litvi, za 10,2 posto, i Finskoj, za 5,4 posto.
U prosjeku je industrijska proizvodnja u EU prilagođena za broj radnih dana porasla u ožujku 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine dok se u eurozoni smanjila 0,1 posto. U veljači proizvodnja je u EU uvećana 2,2 posto a u eurozoni 1,7 posto.
Na godišnjoj je razini rast proizvodnje u EU poduprlo 3-postotno povećanje proizvodnje intermedijarnih i proizvodnje kapitalnih dobara. Nasuprot tome, proizvodnja energije smanjila se čak 10,5 posto.
I u eurozoni je proizvodnja energije u ožujku zabilježila dvoznamenkasti pad na godišnjoj razini, za 11,9 posto. Proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih dobara porasla je pak 2,2 odnosno 2,6 posto. (H)
|
|
 |
|