|
|
 |
|
|
 |
09.04.2014.
Vizije razvoja ribarstva, vinogradarstva i vinarstva moraju biti ambiciozne i ostvarive
|
Okrugli stol „Riba i vino“
|
Ivica Kovačević
„Znatan dio prometa vina odvija se nelegalno odnosno u sklopu crnog tržišta što u krajnjoj liniji snižava konkurentnost legalnih proizvođača pri čemu su ta vina u pravilu niske kvalitete te tako narušavaju imidž hrvatskih vina što znatno otežava poslovanje“, rekao je Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva HGK na okruglom stolu „Riba i vino“ iz ciklusa Snaga hrvatske hrane koji se održao 9. travnja u restoranu Bon Appetit.
Okrugli stol organizirao je Poslovni dnevnik uz Ministarstvo poduzetništva kao suorganizatora, Hrvatske agencije za hranu (HAH) kao stručnog partnera, a Hrvatska gospodarska komora jedan je od partnera uz Podravku, Badel 1862, iN2, Jadran tunu i Bibich.
„Potrebno je graditi priču o vinima kroz brand države i regije na nacionalnoj razini i u tom je vidu Udruženje vinarstva HGK krenulo s projektom “Vina Croatia – Vina Mosaica” u kojemu su hrvatske vinske regije podijeljene na bregovitu Hrvatsku, Istru i Kvarner, Slavoniju i Podunavlje i Dalmaciju.
S njim se složio i Dubravko Ćuk iz Badela 1862 koji je naglasio kako se vidi pomak u brendiranju hrvatskih vina. „Na inozemnim sajmovima kupci su počeli ciljano dolaziti na hrvatski štand i stekao se jedan nivo pozitivnog imidža koji se sada mora dalje razvijati“, objasnio je Ćuk.
Kovačević je naglasio kako je u Francuskoj 980 tisuća hektara komercijalnih vinograda dok u Hrvatskoj ta površina iznosi od 18 do 29 tisuća hektara ovisno o izvoru podataka. Proizvede se godišnje oko 1,4 milijun hektolitara vina, a u legalnom prometu u godinu dana evidentirano je 530 tisuća hektolitara pa se može pretpostaviti kako se znatan dio razlike nalazi na crnom tržištu.
Očevidno je kako na tržištu EU, ali i općenito svjetskom tržištu ne možemo konkurirati količinom već isključivo kvalitetom. Pri tome kvaliteta mora biti integrirana u atraktivne priče koje trebaju biti sastavni dio sustavnog, planskog i kontinuiranog brendiranja.
Darko Petrović iz vinarije Bibich, koja je polučila nevjerojatan uspjeh na stranom tržištu te gotovo sve izvoze, trenutno se radi o količini od 150 tisuća boca godišnje, podijelio je svoja iskustva te istaknuo kako je potrebna vinska vizija, vinska esencija te osvijestiti potrebu za organiziranjem i udruživanjem.
|
„Tradicija uzgoja slatkovodne ribe u Hrvatskoj duga je više od 120 godina, a uzgoj morske ribe započeo je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća, naglasio je Milan Božić iz Ribnjičarstva Poljana. Godišnja proizvodnja tuna u Hrvatskoj rasla je od 390 tona u 1977. do 4 679 tona 2003.
Trenutno proizvodnja tune iznosi oko četiri tisuće tona i cjelokupna proizvodnja se izvozi, najviše u Japan, pri čemu se uprihodi oko 60 milijuna dolara. U segmentu akvakulture pretekli su nas Grčka i Turska. Proizvodnja u slatkovoodnom uzgoju je smanjena zbog ratnih događanja, neuspjele privatizacije te neodgovarajuće zakonske regulative.
Potencijali razvoja akvakulture i uzgoja slatkovodnog uzgoja ribe su veliki zbog velikih vodnih resursa, duge tradicije, educiranog osoblja, povoljne geostrateške pozicije te članstva u EU koje je eliminiralo brojne administrativne procedure.
U svijetu se prosječno troši 16 kilograma ribe po glavi stanovnika, a u EU ta brojka iznosi 26 kilograma dok se u Hrvatskoj troši devet kilograma po glavi stanovnika.
Petar Baranović iz Nacionalnog savjeta za ribarstvo ustvrdio je pak kako ribarstvo ima kontinuirani suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Trenutno posluju četiri tvornice za proizvodnju ribljih konzervi koje prerađuju sitnu plavu ribu koja čini 60 do 70 posto ulova godišnje.
Treba što hitnije izraditi dugoročne smjernice razvoja ribarstva i akvakulture kako bi se što uspješnije razvile ove djelatnosti, a krajnji cilj je iskoristi potencijal povezivanja turističke sezone s blagodatima hrvatske hrane.
|
U raspravi je istaknuto kako pet posto sitne plave ribe ide u prodaju, a ostatak se šalje u preradu pri čemu je vrlo važna i za uzgoj tune. Karmen Šifkorn iz Podravke kaže kako planiraju povećanje izvoza, ali i povećanje prodaje u Hrvatskoj pri čemu se planski provodi educiranje domaćih potrošača putem njihovog portala coolinarika.hr.
Koliko je za razvoj tvrtki u ovom području poslovanja pored ostalog važna i stalna tehnološka modernizacija što uključuje i informatičku opremu, objasnio je Goran Arambašić iz iN2 grupe.
Financijska sredstva za razvoj stoje na raspolaganju, ali nedostaje učinkovito udruživanje i povezivanje koje treba integrirati velike i male gospodarske subjekte kako bi se ostvarili maksimalni učinci. Gotovo 95 posto teritorija Hrvatske je ruralno te spada u nadležnost lokalne uprave i samouprave.
Istaknuto je kako hrvatska vinska priča može uspjeti na svjetskoj tržišnoj sceni. Naglašena je dobra suradnja Ministarstva poljoprivrede i HGK na promociji poljoprivrednih proizvoda uključujući ribu i vino.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|