|
|
 |
|
|
 |
06.04.2014.
Pršut može biti jedan od zamašnjaka razvoja naše poljoprivrede
|
2. Hrvatski festival hrane i vina - regionalna svečanost hrane i vina
|
“Lijepo je vidjeti okupljenu cijelu Hrvatsku za eno-gastronomskim stolom i to može biti preteča svehrvatskog okupljanja odnosno daljnjeg jačanja našeg zajedništva“, rekao je Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba na otvaranju 2. hrvatskog festivala hrane i vina 3. travnja u Areni Zagreb.
Festival se održao od 3. do 5. travnja, a jedan od pokrovitelja bila je i Hrvatska gospodarska komora. U okviru Festivala prezentiralo se i 11 domaćih proizvođača tjestenine ispred Grupacije proizvođača tjestenine HGK, 11 proizvođača pršuta ispred Klastera pršuta te tri tvrtke iz djelatnosti proizvoda ribarstva. Organiziran je i „cooking show“ na kojem su se pripremale domaće tjestenine, a kušao se i pršut.
„Ovo je prava svečanost hrane i vina u kojoj sudjeluju vrhunski kuhari iz Hrvatske i susjednih zemalja uključujući talijanske“, naglasila je veleposlanica Republike Italije u RH Emanuela d Alessandro kao pokrovitelj Festivala. Bit će puno posjetitelja kao i događanja na kojima će se razmjenjivati znanja i iskustva uz ugodno druženja.
|
Ante Madir
Trećeg dana Festivala, 5. travnja, održan je okrugli stol i prezentacija Klastera hrvatskih pršuta. Ante Madir, izvršni direktor Klastera uvodno se obratio okupljenima te zahvalio Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori na podršci u radu, a Klaster pršuta predstavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera, koji je objasnio kako su se proizvođači udružili radi njihova zajedničkoga nastupa na tržištu, kako u dobavi sirovine tako i u plasmanu pršuta kao vrhunskog proizvoda. I što je također veoma važno, da bi udruženi bolje pripremili projekte ze korištenje EU fondova.
Udruženi mogu proizvoditi bolje, više i jeftinije, a bit će konkurentniji.
|
Zvjezdana Blažić
„Možemo konkurirati samo s proizvodima s dodanom vrijednošću koji mogu ostvariti premium cijene, a ne količinom u natjecanju s europskim tržišnim takmacima“, kazala je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede. Pršut može biti jedan od zamašnjaka razvoja naše poljoprivredne proizvodnje.
Za sada još zaostajemo po pitanju konkurentnosti za prosječnim europskim poljoprivrednim proizvođačima. Naši glavni problemi su viši ulazni troškovi i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvođača što se može korigirati.
|
Božica Marković
Tom je prigodom Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK istakla zajedništvo različitih dionika na nacionalnoj razini karakteristično za zaštitu autohtonih poljoprivredo prehrambenih proizvoda poput primjerice mesnih proizvoda, vina i maslinovog ulja.
„Od našeg ulaska u EU, u Hrvatskoj se primijenjuje zajednicka poljoprivredna, zajednicka ribartsvena politika, a udruživanje u primjerice klastere, zadruge i proizvodacke organizacije postalo je nužnost, pogotovo zbog mogucnosti dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih europskih fondova“, rekla je Marković i ustvrdila kako je nužno povezati proizvodace, male i velike, kao sto je to ucinio Klaster hrvatskog prsuta, resurse, tradiciju, znanje, iskustvo i znanost te sustavno raditi na povećavanju dodane vrijednosti što uključuje primjerice sustavno i plansko brendiranje.
Jedna je od zadaća HGK je povezivati proizvođača te pružati stručnu pomoć u brendiranju, educiranju i promoviranju uz istovremeno poticanje suradnje velikih i malih poljoprivrednih proizvođača.
Ana Marušić – Lisac iz Biotehnicoma podrobnije je objasnila važnost i ulogu certifikacije u zaštiti autohtonih proizvoda, a poziciju hrvatskih pršuta u trgovini predstavio je dr.sc. Ivica Kos s Agonomskog fakulteta u Zagrebu.
„Premda pršut spada među najskuplje mesne proizvode u trgovini on ima veliki potencijal daljeg rasta prodaje kod nas, a pogotovo u EU. Naime, hrvatski pršuti su cjenovno konkurentni te su iznimno kvalitetni, ali je nužno atraktivnije brendiranje“, rekao je Kos.
Za sam kraj prezentacije Ana Marušić – Lisac svećano je dodijelila certifikat tvrtki „Smjeli“ d.o.o., poznatom proizvođaču dalmatinskog pršuta iz Dugopolja, za dalmatinski pršut.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|