05.02.2014.
Predstavljen dokument Industrijska strategija 2014. – 2020, Damir Novotny ekonomski analitičar godine
Dokument Industrijska strategija 2014.-2020. te posebno izdanje Privrednog vjesnika Poslovna očekivanja 2014. predstavljeni su javnosti na okruglom stolu Privrednog vjesnika koji je održan 5. veljače u Vijećnici HGK. Istodobno je dodijeljena i Nagrada “Gorazd Nikić” za ekonomskog analitičara 2013., koju je, temeljem ankete i izboru 423 tvrtke, dobio dr. Damir Novotny. U užoj konkurenciji za analitičara godine, uz Damira Novotnog, bili su Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Mladen Vedriš i Guste Santini.
Pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednika HGK Sabina Škrtić, otvarajući skup, istaknula je da nam je potrebna spremnost za dijalog i otvorenost za iznalaženje rješenja. Potrebno je zajednički iznaći pravi način kako da izgradimo i održavano kontinuitet hrvatskog gospodarstva, kazala je Škrtić.
Dokument Industrijska strategija 2014. - 2020., kojega je hrvatska poslovna zajednica dugo očekivala, predstavio je voditelj tima Ministarstva gospodarstva za izradu strategije Tomislav Radoš, istaknuvši kako je dokument platforma za stručnu javnu raspravu, koja je sada otvorena.
Hrvatska industrija, odnosno industrijski sektori gospodarstva obuhvaćaju područja prerađivačke industrije, graditeljstva te informacije i komunikacije. Ova strategija uz ostale strategije koje se donose bit će dio gospodarske razvojne strategije, a naglasak je stavljen na njezinu implementaciju.
Svrha je izrade industrijske strategije utvrditi perspektive rasta i razvoja te jačanja konkurentnosti, definirati strateške ciljeve, definirati smjer djelovanja i alokacije resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva, odnosno provedbeni model te stvoriti pretpostavke za provedbu strategije, kazao je Radoš.
|
Dokument je po strukturi podijeljen na analitički i strateški dio. U analitičkom su dijelu prikazani kvantitativni pokazatelji za sva tri područja, a zaključeno je kako su ključni problemi hrvatske industrije u institucionalnom okruženju, odnosno neefikasnom javnom sektoru (državnoj administraciji), pravnoj nesigurnosti korupciji, visokom i složenom poreznom opterećenju, administrativnoj procedure i nerazumljivim propisima, niskoj razini inozemnih izravnih ulaganja u industriju, niskoj razini udjela visokoobrazovane radne snage u ukupnoj radnoj snazi, nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj (niska razina inovativne sposobnosti), niskoj razini produktivnosti rada, otežanom pristupu tržištima kapitala i visokoj cijeni kapitala, niskoj razini tehnološke opremljenosti, te (ne)usklađenosti obrazovnog sustava i potreba industrije, istaknuo je Radoš.
Definiran je model vrednovanja i grupiranja ključnih poddjelatnosti koji se temelji na tri kriterija profitabilnosti, izvoznoj orijentaciji i veličini poddjelatnosti.
Također su definirane i ključne industrijske djelatnosti u koja bi trebgalo dodatno ulagati, to su: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT), proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja.
Posebno je izdvojena proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja namještaja, koji neće moći rasti po visokim stopama, ali imaju posebnu kvalitetu, kazao je Radoš.
|
Glavni je strateški cilj repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost, a ostali strateški ciljevi su rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85 posto, rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine, od čega minimalno 30 posto visokoobrazovanih, rast produktivnosti radne snage za 68,9 posto u razdoblju 2014. - 2020., povećanje izvoza u razdoblju 2014. -2020. za 30 posto i promjena strukture izvoza u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti, naglašava Radoš.
Prioritetno je stvaranje stabilnog investicijskog okruženja koje neće ovisiti i promjenama gospdoarske politike, osobito porezne politike i troškova radne snage, a područja investicija su istraživanje i razvoj te fiksni kapital, poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog sustava, povećanje efikasnosti javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala (alternativnih izvora financiranja).
Najvažniji čimbenik uspjeha industrijske strategije nalazi se u načinu i kvaliteti njene provedbe (implementacije), istaknuo je Radoš napomenuvši kako početak implementacije industrijske strategije treba biti i početak restrukturiranja industrije.
Predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago pohvalio je izradu dokumenta, koji u ovom obliku i veličini kod nas još nije viđen, a koji je potkrijepljen i konkretnim brojevima. Izvoz je temelj razvoja, a u dokumentu je to i naglašeno, no potrebno je uključiti još niz elemenata za poticanje izvoza, kazao je Bago te istaknuo energiju, vodu, hranu, komunikaciju te zdravlje kao temeljnim pitanjima o čemu se i strategija treba odrediti.
|
Suvlasnik i direktor HSTEC-a Željko Goja istaknuo je kako su inovacije i izvoz ključni te su međusobnu u sinergiji. Kako je kazao, HSTEC posjeduje vlastiti razvoj, projektni ured, proizvodni pogon, odjel za montažu te odjele za ispitivanje i završnu kontrolu proizvoda.
Izvozno je orijentirana tvrtka te izvozi 90 posto svojih proizvoda i usluga, od čega 75 posto na tržište EU, a 15 posto na tržište SAD-a te ima 59 zaposlenika. Prepoznali su važnost robotike, koja nedostaje jer je robota tek oko 2000 u Hrvatskoj. Sinergija velikih i malih tvrtki može dati rezultate, istaknuo je Goja.
Pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednika HGK Sabina Škrtić, najavila je kako će u petak, 7. veljače biti objavljeni uvjeti natječaja za jamstveni fond, za koji su sredstva udvostručena, odnosno osigurano je 40 milijuna kuna.
Naš je problem neujednačen razvoj u Hrvatskoj, a primjećeno je da su se za ta sredstva više javljale razvijenije županije. Osobito je važno pitanje osiguranja jamstvenog okvira za manje poduzetnike. Inače, cijeli je koncept jamstvenog fonda naslonjen na industrijski razvoj, a očekuje se da će jamstveni fond poduprijeti kreditiranje poduzetnika sa 150 milijuna kuna.
Izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala Zdravko Marić također je podržao izradu dokumenta Industrijske strategije, istaknuvši kako novi model rasta mora počivati na investicijama. To, kaže, za Agrokor nije ništa novo jer ta kompanija sve što je radila temeljila je na investicijama. Tvrtkama je poznato da neinvestiranje zapravo znači zaostajanje.
Gubitak vrijednosti od 2008. i početka krize bio je oko 20 posto, no prerađivačka, odnosno, prehrambena je industrija bilježila ipak manji pad koji je iznosio 10 posto. Turizam je najbolji mogući kanal za plasman prehrambenih proizvoda, kazao je Marić.
|
Predsjednik Savjeta za gospodarstvo Predsjednika RH Boris Cota smatra kako dosadašnje nepostojanje industrijske politike, najveći nedostatak. Strategija dolazi prilično kasno, mnoge je zemlje već odavno provode, a doprinos rastu BDP-a osobito imaju zelene tehnologije. Potrebno se je usmjeriti na proizvodnju proizvoda visoke dodane vrijednosti, kazao je.
Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny, istaknuo je primjer Slovačke te poticaja investicijama u autoindustriju i zapošljavanja velikog broja ljudi. Hrvatskoj nedostaje vizija, a ne strategija, zbog čega više zagovara naziv industrijska politika. Potreban nam je kraći rok u kojem treba otvoriti nova radna mjesta.
Također je i današnja vizija EU bitno dugačija nego prije krize. Naime, značajna su ulaganja u istraživanja i razvoj novih tehnologija. Fiskalno je pitanje ključno, nakon šest godina krize monetarna strana ne može puno pomoći, a fiskalnu stranu treba prilagoditi privatnom sektoru koji će se okrenuti prema europskom tržištu. Potreban je snažan fiskalni poticaj, istaknuo je Novotny.
Direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković, predstavio je Poslovna očekivanja 2014, u kojem su sudjelovale 423 hrvatske tvrtke, različitih gospodarskih djelatnosti, koje zapošljavaju 76.000 radnika, ostvaruju gotovo 57 milijardi kuna ukupnog prihoda uz neto dobit od oko 1,7 milijardi kuna.
Gospodarstvenici su prošle godine opće stanje gospdoarstva ocijenili prosječnom ocjenom 2,24 što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu kad je bilo 2,09. Najslabije su gospodarstvo ocijenile male tvrtke 1,75, a slijede ih građevinari 1,83.
Uvjeti za investicije i poslovanje za 40 posto su bili nepoticajni, a za 13 posto neprihvatljivi, za trećinu gospodarstva regulativa je bila prihvatljiva, a za 36 posto nestabilna odn. netransparentna. Uvjeti za investiranje i poslovanje će za 73 posto anketiranih u 2014. ostati isti, a za njih 46 posto će i poduzetnička klima biti ista, kazao je Buković.
|
Gospodarstvo nije pretjerano optimistično, prioriteti za izlazak iz krize su za anketirane ponajviše rješavanje nelikvidnosti, smanjivanje poreza i doprinosa, smanjivanje državne administracije, jeftiniji poduzetnički krediti, privlačenje inozemnih investicija, no smatraju da je sudstvo nedovoljno učinkovito.
Poduzetnički krediti su nedovoljno dostupni. Izvozna klima je prosječna, porezi i doprinosi na radnu snagu su visoki, a gospodarstvenici čak očekuju i da će se malo i povećati u 2014.
Učinke krize u 2014. tvrtke će uglavnom prevladati ili pokuštati prevladati. Graditeljstvo je u teškoj situaciji no 63 posto ih smatra da će pokušati prevladati učinke krize.
Tvrtke će se krizi oduprijeti povećanjem plasmana te reorganizacijom poslovanja. Još uvijek imamo konkurentne proizvode, smatraju no stisak krize ne popušta, osobito u graditeljstvu. Likvidnost bi trebala ostati ista ili čak i bolja.
Planovi ipak odišu optimizmom, a očekuje se i rast neto dobiti. Izvozni plan očekuje se veći ili jednak, a prerađivačka industrija očekuje veći izvoz, dok se uvoz planira približno jednak lanjskom.
Ulaganja će biti na razini prošle godine, a krediti banaka ostaju standardni. Kod uvođenja EU normi nema dvojbi, a strana ulaganja su dobrodošla. Gospodarstvo smatra da je ova godina zahtjevna ali i u kojoj se očekuje poboljšanje uvjeta u dijelu poreza i doprinosa te rezanju administrativnih troškova, kazao je Buković.
Nakon otvaranja javne rasprave o dokumentu Industrijska strategija 2014-2020. tijekom veljače će uslijediti ukupno 19 predstavljanja i otvorenih razgovora o strategiji po županijskim komorama.
|
|
 |
|