|
|
 |
|
|
 |
04.02.2014.
U HGK predstavljen Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.
Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. je iznimno važan dokument jer naša poljoprivreda i prehrambeno prerađivačka industrija imaju velike razvojne potencijale, rekla je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove na sastanku predstavnika sektora poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije održanom 4. veljače u HGK.
Vesna Trnokop Tanta je napomenula kako poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija sudjeluju s 9,1 posto u bruto domaćem proizvodu Hrvatske te zapošljavaju gotovo 20 posto radne snage. Taj sektor je značajan i za EU jer poljoprivreda zapošljava 14 milijuna ljudi a prehrambeno-prerađivačka četiri milijuna zaposlenika što predstavlja sedam posto zaposlenih u EU. Taj sektor sudjeluje sa šest posto u bruto domaćem proizvodu EU.
Općenito naše gospodarstvo karakterizira niska konkurentnost a ovaj dokument omogućava začajan razvojni iskorak. Pred nama su brojni izazovi s kojima se moramo suočiti pravovremeno, kompetentno, organizirano uz stalno učenje odnosno usavršavanje, napomenula je Vesna Trnokop Tanta. Svi komorski kapaciteti stoje vam na raspolaganju u pogledu realizacije vaših poslovnih ciljeva.
Prepuna dvorana svjedoči o iznimnom interesu i važnosti teme ustvrdio je Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede. Preko 40 posto proračuna EU namijenjeno je poljoprivredi i prehrambeno prerađivačkoj industriji, a nama na godišnjoj razini stoji na raspolaganju 332 milijuna eura. Iz godine u godinu povećavamo stopu iskorištenosti financijskih sredstava koja su nam namijenjena. Europska administracija sustavno i precizno propisuje načine poslovanja uz stalnu brigu o tržišnoj slobodi.
Tihomir Jakovina je izvijestio kako je tek 16. prosinca 2013. godine na Vijeću ministara u Bruxellesu usvojen reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike, koji je bio jedan od preduvjeta za donošenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, ali i ostalih zemalja članica.
Naime, donošenje reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike je zbog usuglašavanja i različitih stajališta zemalja članica značajno kasnio. Iz tog je razloga, u okviru reformskog paketa, usvojena je i Prijelazna Uredba, kojom se definira način provedbe Programa ruralnog razvoja u 2014. godini, budući reformski paket stupa na snagu tek u 2015.
|
Prijelazna uredba omogućuje nastavak provedbe Programa iz programskog razdoblja 2007. – 2013., kojeg Republika Hrvatska, kao nova članica, nije provodila. Nama je omogućen nastavak provedbe mjera 101 i 103 IPARD programa, koje poznato je, imaju brojna ograničenja. Zato nam je cilj što prije krenuti u provedbu nekih mjera novog Programa. Da bi to bilo moguće, potrebno je na razini EU pripremiti i usvojiti provedbene uredbe, nakon čega će biti ispunjeni svi preduvjeti za početak procesa odobrenja Programa ruralnog razvoja svih zemalja članice, tako i onog Republike Hrvatske.
Prezentaciju Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. održala je Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede.Predviđeni prioriteti za razdoblje 2014. – 2020. su: poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima; poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama; promicanje organizacije lanca opskrbe hranom uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizikom u poljoprivredi; obnova, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom; promicanje učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru; promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima.
U raspravi se pokazala potreba za edukacijom te nužnosti financiranja projekata na području navodnjavanja. Istaknuta je mogućnost financijske potpore i većih gospodarskih subjekata. Pokazano je zanimanje za definiciju mladog poljoprivrednika te oblicima finacijske potpore u brdsko planinskim područjima. Rečeno je kako je kupovina zgrade prihvatljiv trošak.
Jedno od najznačajnijih područja djelovanja institucijaEuropske unije kako u smislu obuhvata zajedničke pravne stečevine tako i u smislu udjela u EU proračunu, predstavlja Zajednička poljoprivredna politika (ZPP). Ruralni razvoj kao drugi stup ZPP financiran je sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).
Programsko razdoblje EU obuhvaća razdoblje od sedam godina. Preduvjet za mogućnost korištenja sredstava EAFRD u sljedećem programskom razdoblju je izrada Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. godine. Nacrt Programa pripremljen je u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (RR Uredba), Uredbom o Zajedničkom strateškom okviru (CSF Uredba) te prijedlogom svih relevantnih provedbenih akata.
|
|
Zacrtani ciljevi „Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – EUROPA 2020“, ekonomski, okolišni i teritorijalni izazovi Unije, očituju se i kroz tri zacrtana cilja ZPP-a i to : konkurentnost poljoprivrede, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|