|
|
 |
|
|
 |
02.10.2013.
Kinesko tržište brzo raste i prava je prilika za poslovanje
|
Seminar „Jeste li spremni za Kinu?“
|
Kinesko je tržište veliko te vrlo brzo raste, to je prilika tvrtkama za ulazak na to tržište, ali na kojem postoje i prepreke, istaknuo je Takács Zsolt, stručnjak Europskog centra za malo i srednje poduzetništvo (EU SME Centar) na seminaru „Jeste li spremni za Kinu?“ koji je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i EU SME Centra održan 2. listopada u Vijećnici HGK.
Pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Miroslav Karamarković, istaknuo je kako je ovo drugi seminar ove godine o poslovanju u Kini, što je važna tema i od interesa za gospodarstvo.
Kina je značajan vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj sa 1,5 milijardi USD uvoza u prošloj godini, dok je hrvatski izvoz iznosio tek 50 milijuna USD što je nezadovoljavajuće, kazao je Karamarković. Naš je interes da se izvoz na kinesko tržište poveća ali i mogućnosti investiranja Kine u RH.
Velika je udaljenost dviju zemalja, kao i kulturne razlike, stoga je seminar prilika da se hrvatskim gospodarstvenicima približe poslovni običaji, kultura te tehnike poslovanja u Kini, kazao je Karamarković.
EU SME Centar poslovnim ljudima pomaže informacijama o kineskom tržištu te u nastupu na tom tržištu, kazao je Takács Zsolt. Centar daje odgovore na pitanja o tome kako izvoziti robu u Kinu, pitanja izvoznih procedura, logistike, uspostave tvrtke u Kini, provodi edukaciju, a organiziraju i internetske seminare o ulasku na kinesko tržište.
Također informiraju o pitanjima standarda, usklađenosti proizvoda u pogledu etiketa, pitanjima ljudskih resursa i troškova radne snage itd. Od 2010. godine s pitanjima im se obratilo 1500 tvrtki iz 26 zemalja EU.
Tvrtkama je na raspolaganju 300 prezentacija i studija pojedinih slučajeva iz 11 gospodarskih sektora, kazao je Zsolt, napomenuši kako imaju i bazu podataka primjerice industrije kod koje su u Kini vrlo strogi propisi, graditeljstva, prehrambene industrije, ICT, strojogradnje itd.
Tek mali broj tvrtki, osobito malih i srednji, poznaje kinesko trište stoga je to veliki prostor za razvoj poslova, kazao je Zsolt. Tvrtke same teško mogu zaštiti svoje interese na tom velikom tržištu. Kina ima godišnji rast od 8,5 posto, no Kina je još uvijek i zemlja u razvoju, s pojedinim nerazvijenim dijelovima zemlje.
U Kini je sve veća potražnja za robama iz EU, osobito iz područja tekstila i prehrambene industrije. Kineze zanimaju kvalitetni tekstilni i prehrambeni proizvodi, kazao je Zsolt dodavši kako je strojarstvo također važno.
U Kini je velika stopa urbanizacije, koja je glavni gospodarski pokretač. Potrebno je pronaći urbano središte za ulazak na kinesko tržište, čije su istočne pokrajine razvijenije, a regije su sve bolje povezane brzom željeznicom te cestama.
|
Najveći problem kod ulaska na kinesko tržište su njezini propisi i birokracija, stoga je od važnosti imati stručnjaka odnosno poslovnog partnera za ulazak na to veliko tržište, istaknuo je Zsolt dodavši kako je od važnosti izgradnja te produbljivanje odnosa s kineskim poslovnim partnerom.
Prepreka uspješnom poslovanju mogu biti i jezični problemi jer je vrlo malo prevoditelja, a i baze podataka u Kini su ograničene te na kineskom jeziku, kazao je Zsolt dodavši kako je važno otići u Kinu upoznati poslovnog partnera, a mora se biti i registriran za određenu ekonomsku aktivnost.
Potrebno je provjeriti ono što tvrtke u Kini tvrde, ne treba žuriti u poslovanju, treba se dobro pripremiti te informirati prije zaključivanja poslova, kazao je Zsolt.
Dragan Milutinović, direktor u Badel 1862 predstavio je uspješno iskustvo poslovanja te tvrtke u Kini, koja se kineskim tržištem počela baviti od 2008. godine. Badel 1862 najstariji je i najveći proizvođač jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, proizvođač je vina te bezalkoholnih pića.
Izvoze u 28 zemalja i to kompletan proizvodni program s tim da u izvozu na regionalno tržište prevladavaju sokovi. U Kini su osnovali zajedničku tvrtku s kineskim partnerom s kojim su uspostavili kvalitetan odnos što im je bilo od velike pomoći.
Naučili su navike kineskih potrošača te u Kinu plasiraju svoj vinski program. Otvorili su vinski klub u gradu Hangzhou te planiraju otvaranje vinskih klubova i u drugim gradovima.
Od važnosti je prezentacija proizvoda te profesionalni pristup, kazao je Milutinović dodavši kako Europa u prehrambenim proizvodima igra značajnu ulogu u Kini. Kinezi su spremni izdvojiti više novca za europski proizvod iako je primjerice iste kvalitete kineskom.
Ulogu Konfucijevog instituta u hrvatsko-kineskoj gospodarskoj suradnji predstavio je Krešimir Jurak, direktor Instituta Sveučilišta u Zagrebu, napomenuvši kako je Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu osnovan s ciljem promicanja kineskoga jezika i kulture te jačanja gospodarskih veza između Hrvatske i Kine.
Istaknuo je da će, prema procjenama svjetskih ekonomskih stručnjaka, do 2020. Kina biti prva ekonomska sila svijeta, ove godine su pretekli Japan i postali drugi.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|