Seniko studio
Broj 4/2013
Izdvajamo iz broja:
Broj 4-2013 - Ante Gavranović
Postizanje konkurentnosti uz pomoć logistike - A.G.
Inovativnošću do konkurentnosti
Iz prakse za praksu
Hrvatski izvoznici susreli se s glavnom direktoricom CLECAT-a
Jastrebarsko: Logističko središte Hrvatske
Rekordan obujam prijevoza željezničkog tereta za hrvatsko, bosansko i srbijansko tržište u organizaciji zagrebačke tvrtke AGIT
Najava i poziv
Kako uspješno voditi ljude u doba krize (2) - prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek
Restrukturiranje - dr. sc. Guste Santini
Ploviti se mora (2) - mr. sc. Branko Pavlović
EuroCommerce – vodeća lobistička organizacija za trgovinu ove godine slavi 20 godina od svog osnutka
21. Zagorski gospodarski zbor - Zajedništvom do boljih rezultata - Ante Gavranović
Ante Gavranović novi Predsjednik nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe
Hrvatski obrtnici na 46. celjskom sajmu MOS
Potrošači odabiru najinovativnije proizvode
S a d r ž a j
Promjene u vanjskoj trgovini i međunarodnom transportu kroz pogled hrvatskih uvoznika i izvoznika
Petar Šimić
PRIMACOŠPED je kroz 23 godine postojanja u vanjskoj trgovini i međunarodnom transportu zaslužio status pouzdanog poslovnog partnera kojemu gotovo svaki hrvatski uvoznik i izvoznik poklanja svoje povjerenje barem u jednom segmentu svojeg supply chaina.

Kontejneri na više od 200 matica brodova s Dalekog istoka i iz Sj. Amerike, 6000 cestovnih pošiljaka diljem Europe i Azije, 40.000 obrađenih carinskih dokumenata i 300.000 kg robe kroz Zračnu luku Zagreb godišnje, čine ga jednom od vodećih logističko-transportnih kompanija u Hrvatskoj.

Članstvo u prestižnim međunarodnim strukovnim organizacijama kao što su FIATA, IATA, CLECAT, IRU i GDA dodatno snaže Primacošpedovu tržišnu poziciju i omogućuju da hrvatskim izvoznicima i uvoznicima pruži konkurentnu i kvalitetnu uslugu diljem svijeta, bilo da se radi o izvozu lijekova u Egipat ili zemlje Ruske federacijek, kravatama koje lete u Kinu ili Indiju, transformatorima koji putuju u Finsku, ili pak uvozu diplomatskih pošiljaka za hrvatske veleposlanike.
Petar Šimić i Boris Vavra
Petar Šimić i Boris Vavra
Vanjska trgovina
Već je nadaleko poznato da je članstvo Hrvatske u EU donijelo znatne promjene u brojnim segmentima poslovnog života u Hrvatskoj. Međutim, ono je ipak najviše utjecalo na tokove robne razmjene, smjerove u kojima se kreću uvoz i izvoz. Robna razmjena Hrvatske i svijeta ukupno iznosi 33 milijardi USD, od čega je hrvatski izvoz 13 milijardi USD, a uvoz 20 milijardi. U robnoj razmjeni Hrvatske izvoz u EU čini 59 posto, u zemlje CEFTA-e 19 posto, a u ostale zemlje 22 posto. Iz ovoga je očito da je EU Hrvatskoj najvažniji partner, te da je ulazak u EU korak naprijed u razvoju poslovanja sa zemljama članicama. Međutim, isto tako je očito da je izlazak iz CEFTA-e, koja je drugi najvažniji vanjsko-trgovinski partner Hrvatske, veliki udarac i izazov.

Iako je trgovina sa zemljama članicama već i prije ulaska u EU bila u visokoj mjeri liberalizirana, administrativni postupci prilikom razmjene roba sada su još više pojednostavljeni, a promet roba koje su jednom ušle na područje EU odvija se slobodno bez obzira na njihovo akumulirano podrijetlo. Zbog ovoga vidimo na oglasnim plakatima da nam se nude razni novi europski proizvodi, ali isto tako se bilježi značajan rast izvoza u EU, najviše prehrambenih proizvoda.

Umjesto carinjenja, kompanije prilikom ostvarenja robne razmjene sa zemljama EU od 1.7. moraju voditi intrastat – statistiku robne razmjene, a budući da se taj posao svodi na tarifiranje robe, njega uglavnom ponovno rade špediteri, međutim po višestruko nižim cijenama nego je to bilo za usluge carinskog zastupanja.

Promjene koje nose velike izazove izvoznicima hrvatskih proizvoda dogodile su se primarno u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, i to na tradicionalno najznačajnijim hrvatskim izvoznim tržištima, u zemlje CEFTA-e. Ovim promjenama se pitanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda dodatno zaoštrilo, a neki Primacošped-ovi partneri kao na primjer Kraš, Franck, PIK Vrbovec, Gavrilović i drugi, odlučili su izmjestiti dio proizvodnje u susjednu BIH.

Izvoz hrane u BiH iz Hrvatske pogođen je povećanjem carine od oko 30 posto, a ovo osobito vrijedi za mliječne i konditorske proizvode, meso i prerađevine, cigarete i slično. Stoga su odluke o premještanju dijela proizvodnje u potpunosti logične i razumljive, budući da je to bio jedini način da se sačuva konkurentnost kompanije i tržišni udio. Kod izvoza u Srbiju vrijede ista pravila, a za određene skupine industrijskih proizvoda carine su povećane samo u razdoblju od 1. srpnja 2013. do 1. siječnja 2014. godine te će se početkom 2014. godine ukinuti.

Carine za izvoz pojedinih skupina industrijskih proizvoda na Kosovo povećale su se do 10 posto, a također su se povećale i za izvoz u Moldaviju, koje je za hrvatski izvoz vrlo maleno tržište pa su posljedice zanemarive.
Ulazak Hrvatske u EU posebno je izazovan kompanijama koje imaju velik uvoz iz Kine. Budući da EU ima bitno strože carinske stope na uvoz kineskih proizvoda nego je to imala Hrvatska, mnogi kineski proizvodi postali su nekonkurentni na hrvatskom tržištu.

Jedan simpatičan primjer su bicikli, koji su do 1.7.2013. imali stopu oko 10%, a sada imaju oko 50%. Mnogi hrvatski izvoznici koji u svojoj proizvodnji koriste kineske dijelove, dio sirovine ili repromaterijala također su pred velikim izazovima, jer je njihova proiz-vodnja od 1.7.2013. jako poskupila. Neki od njih pronalaze nove dobavljače na teritoriju EU, a neki se odlučuju za drugačije strategije.

Osim standardnih carina koje su vrlo visoke, treba spomenuti i činjenicu da se na mnoge kineske proizvode apliciraju i tzv. antidampinške carine koje može predložiti bilo koje gospodarsko interesno udruženje iz EU, a potvrditi Europska Komisija. Interesantan je primjer solarnih panela, koji su prije nego se aplicirala ovakva antidampinška carina gotovo preplavili tržište EU. Neke tvrtke, naravno, od toga imaju koristi, a neke velike gubitke.

Intrastat
Od 1.7.2013. godine se roba koja dolazi i odlazi u EU više ne carini, što je svakako veliko olakšanje svim uvoznicima i izvoznicima zbog smanjenja troška i ubrzanja prijevoznog procesa. Međutim, da bi EU ipak imala podatke o tome s kojom robom i u kolikom financijskom obujmu trguju njene članice, uveden je Intrastat.

Sve tvrtke koje imaju robnu razmjenu s EU veću od 1,7 mil HRK obvezne su voditi Intrastat, koji na žalost nije samo puka statistika, nego vrlo ozbiljna obveza, te se neizvještavanje ili pogrešno izvještavanje u Intrastat novčano kažnjava. Suština intrastata je, kao što je bilo i kod carinjenja, točno i precizno tarifiranje robe, međutim ne više po carinskog tarifi RH nego prema TARIC-u (zajedničkoj tarifi EU).

Osim TARIC-a, druga ključna promjena u odnosu na carinjenje jeste ta što se više ne mora raditi carinski pregled vozila i robe, nego roba ide slobodno iz skladišta u skladište, dok se Intrastat obrazac može napraviti čak do 15. dana idućeg mjeseca za tekući mjesec.

Većina kompanija odlučila je po znatno nižim cijenama nego što su vrijedile za uslugu carinskog zastupanja vođenje Intrastata prepustiti svojim špediterima-carinskim zastupnicima, budući da su za taj posao ipak potrebna specifična znanja, a trošak je znatno manji.
Međunarodni transport
Ulaskom u EU svi uvoznici i izvoznici osjetili su veliku prednost koju nosi činjenica da kamioni i roba uistinu putuju od skladišta do skladišta, bez stajanja. Prethodno su između te dvije točke postojale još tri, tj. carinarnica gdje je roba bila izvozno ocarinjena, potom granični prijelaz gdje je prijevoznik morao napraviti provozne carinske dokumente, i na kraju carinarnica gdje se roba uvozno carinila.

Ovakvim ubrzanjem korist su osjetili i međunarodni prijevoznici, jer sada u istom vremenu mogu napraviti više prijevoza i ostvariti veći prihod. Sasvim je sigurno da će upravo zbog ovoga, ali i zbog međunarodne konkurencije na prijevozničkom tržištu EU, doći do smanjenja cijena u međunarodnom transportu, i to poglavito na kraćim destinacijama kao što su Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija.

Međutim, Primacošped očekuje da finalni ishod bude vrlo pozitivan za hrvatske prijevoznike i organizatore transporta, upravo zbog toga što će se ubrzanjem prijevoznog i poslovnog procesa unutar logističkih kompanija moći pronaći dodatne optimizacije. Za očekivati je povećanje dotovarnog transporta u idućim mjesecima, na uštrb zbirnog transporta i transporta punim kamionima.

Glavni razlog tome je taj što se sve više kompanija odlučuju na smanjenje svojih zaliha i Just In Time metodologiju u svojim skladištima, a drugi važan razlog je taj što sada kamion sa robom više pošiljatelja i primatelja ne mora ići na carinsko skladište i imati dodatne troškove, već može sam direktno utovarivati i razvoziti robu u bilo kojoj članici EU. Primacošped ima razvijene dotovarne, zbirne i linije punim kamionima diljem Europe, te planira značajan rast prihoda u segmentu cestovnog transporta.
Logistika
Ulaskom u EU luka Rijeka postaje vrlo interesantna za robu koja dolazi s Dalekog Istoga u EU, budući da je pomorska vozarina do Rijeke u odnosu na Nizozemske luke niža oko 1000 USD, a udaljenosti do finalnih distributivnih odredišta je otprilike jednaka.

Sada će se roba s Dalekog Istoka moći samo jednom ocariniti u Rijeci, skladištiti, i prema narudžbama distribuirati diljem EU. Primacošped je već preuzeo dva velika posla ovog tipa u farmaceutskoj industriji upravo od logističara koji su ga radili u Nizozemskoj, a očekuje da će biti još puno ovakvih slučajeva i u drugim industrijama.

Međunarodna Zračna luka Zagreb ulaskom u EU nailazi na određene prilike ali i na izazove. Prilika svakako leži u tome što se mogu prihvaćati veće pošiljke, od kojih dio može biti distribuiran u Hrvatskoj a ostatak bez ikakvih carinskih barijera u članice EU.

Međutim, izazov leži upravo u tome što su i okolne zračne luke dobile istu mogućnost u odnosu na Hrvatsku, pa bi se moglo desiti da više roba koja putuje zračnim putem s Dalekog Istoka ili iz Amerike u zbirnom zračnom transportu dođe u Beč, a potom cestovnim transportom bude distribuirana u Hrvatsku. Ostaje nam se nadati da će značajna ulaganja koja su najavljena uspjeti privući više robe upravo na Zagreb.
Smartivo – napredni sustav za upravljanje voznim parkom
Niti najveće svjetske kompanije danas nisu više imune na visoke troškove i njihovu kontrolu smatraju svojim strateškim ciljem. Troškovi voznog parka često su znatna stavka u budžetu svake tvrtke, no suvremenim komunikacijskim rješenjima mogu se uspješno smanjiti i ti troškovi te je moguće utjecati na bolju organizaciju poslovanja.

Smartivo Fleet Management sustav služi kao potpora pri upravljanju voznim parkom tvrtke, ubrzava i pojednostavljuje poslovne procese te pruža uvid u bitne informacije vezane uz vozila i vozače. Primjenom Smartivo telematičkog sustava na cijeli vozni park ostvaruju se uštede u iznosu do čak 20% dosadašnjih ukupnih troškova Vašeg voznog parka.

Smartivo je sustav za satelitski nadzor vozila koji primjenom GPRS i GPS tehnologije u realnom vremenu prosljeđuje ključne informacije o vozilu te omogućuje stalni i potpuni nadzor voznog parka. Prednost sustava leži u činjenici što je vrlo intuitivan, praktičan i jednostavan za korištenje. Konkurentna cijena i brzi povrat uloženog čine Smartivo sustav idealnim izborom za upravljanje Vašom flotom vozila.

Putem web aplikacije za upravljanje voznim parkom koja se nalazi na web adresi www.smartivo.com dobivate ključne informacije za donošenje pravih odluka vezanih uz vozni park koje Vam omogućavaju lakše planiranje, upravljanje i kontroliranje poslovnih procesa.

Jednostavnim korištenjem Smartivo Fleet Menagement telematičkog sustava omogućava se neprekidni satelitski nadzor vozila neograničenog broja, bilo da se radi o vozilima, plovilima, građevinskim strojevima ili nekim drugim pokretnim i nepokretnim objektima. Sustav se sastoji od uređaja koji se ugrađuje u praćenu jedinicu, servera koji prikuplja i obrađuje podatke i aplikacije za prikaz podataka prikupljenih satelitskim praćenjem.

Izdvajamo iz broja:
Broj 4-2013
Postizanje konkurentnosti uz pomoć logistike
Inovativnošću do konkurentnosti
Iz prakse za praksu
Hrvatski izvoznici susreli se s glavnom direktoricom CLECAT-a
Jastrebarsko: Logističko središte Hrvatske
Rekordan obujam prijevoza željezničkog tereta za hrvatsko, bosansko i srbijansko tržište u organizaciji zagrebačke tvrtke AGIT
Najava i poziv
Kako uspješno voditi ljude u doba krize (2)
Restrukturiranje
Ploviti se mora (2)
EuroCommerce – vodeća lobistička organizacija za trgovinu ove godine slavi 20 godina od svog osnutka
21. Zagorski gospodarski zbor - Zajedništvom do boljih rezultata
Ante Gavranović novi Predsjednik nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe
Hrvatski obrtnici na 46. celjskom sajmu MOS
Potrošači odabiru najinovativnije proizvode
S a d r ž a j
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa