|
|
 |
|
|
 |
13.09.2013.
Novi Zakon o radu u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva
|
HGK najavila javne tribine o promjenama u radnom zakonodavstvu po županijskim komorama
|
„Sam Zakon o radu neće otvoriti nova radna mjesta, za to su potrebne investicije, dotok kapitala i povećanje konkurentnosti. Promjene će u radnom zakonodavstvu omogućiti poslodavcima brže i lakše restrukturiranje, povećati pokretljivost radnika, sigurnost radnika kroz izmjene sustava otpremnina te potaknuti fleksibilnije oblike zapošljavanja“, istaknuo je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na okruglom stolu „Radno zakonodavstvo i gospodarstvo“ održanom 13. rujna u HGK na kojem su razmotreni ciljevi izmjena radnog zakonodavstva, utjecaj radnog zakonodavstva na gospodarski rast i zapošljavanje, a sudjelovali su predstavnici sindikata, Vlade, Hrvatskog sabora te ugledni stručnjaci iz područja rada i radnih odnosa.
„Cilj je da se do 2020. godine poveća udio zaposlenih među radno sposobnim stanovništvom s trenutnih 52 na 64 posto“, kazao je ministar Mrsić dodavši kako će Hrvatskoj unatoč trenutno visokoj nezaposlenosti u budućnosti nedostajati vlastite radne snage zbog negativnih demografskih trendova. Također, bit će izmjena i u području inspektorijata zaštite na radu te inspektorijata rada, koji će dobiti veće ovlasti te djelovati na cijelom području RH. Namjera je i da sudski postupci u tom području budu što kraći te ih treba usmjeraviti prema mirenju i arbitraži“, kazao je ministar Mrsić.
„O ovoj temi HGK će organizirati kroz svoju komorsku mrežu još nekoliko javnih tribina u regionalnim centrima Rijeci, Osijeku te Splitu“, najavio je Nadan Vidošević, predsjednik HGK istaknuvši kako je u Hrvatskoj 35 posto stanovništva u mirovini i nezaposleno, odnosno izvan je svijeta rada te stoga s takvom strukturom gospodarstvo ne može biti konkurentno i odgovoriti na izazove 21. stoljeća. Potrebno je aktivirati na tržištu rada onaj dio stanovništva koje ima znanja i kapitala. Hrvatska mora otvoriti i pitanje useljeničke politike bez koje je sustav neodrživ te nema pokretanja nove dinamike života. „Bez rješavanja toga pitanja nema niti samoodržive ekonomije“, kazao je Vidošević.
|
Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava Marina Kasunić Peris predstavila je Nacrt prijedloga novog Zakona o radu, koji je prošao široke konzultacije i raspravu u HGK. „Nove su odredbe rađene po uzoru na austrijski model te im je cilj potaknuti na brže restrukturiranje poslodavaca, fleksibilne oblike zapošljavanja u kontekstu suzbijanja rada na crno, pojednostaviti proceduru otkazivanja ugovora o radu u dijelu koji regulira tijek otkaznog roka, izmjeniti institut otpremnina pa bi se na povoljniji način uredili uvjeti stjecanja prava na otpremninu, kao i institut organizacije radnog vremena.
Također namjerava se onemogućiti uređivanje plaća pravilnikom o radu, te da poslodavci jednostrano mijenjaju odredbe o plaći radnika. Omogućiti štrajk u slučaju neisplate plaća odmah po dospjeću te uspostaviti fleksibilnije oblike zapošljavanja, kao što je rad od kuće, rad u nepunom radnom vremenu itd“., istaknula je Kasunić Peris.
U raspravi na okruglom stolu, kojim je moderirao Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK, o promjenama u svijetu rada i konceptima socijalne sigurnosti govorio je dr.sc. Vlado Puljiz, umirovljeni redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istaknuo je krizu salarijata i nove trendove na tržištu rada.
„Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća događaju se promjene na tržištu rada - postindustrijska revolucija, tercijalizacija te informatizacija, te svijet rada postaje nesigurniji, a društvo dinamično i fluidno te dolazi do promjena u sustavu socijalne zaštite i slabljenja veza zaposlenosti. Potrebno je razvijati aktivnu socijalnu državu, uključivati ljude u svijet rada pri čemu je osobito važno obrazovanje“, rekao je dr. Puljiz dodavši kako unatoč drugačijim mišljenjima Hrvatska nema visoke socijalne troškove što je posljedica relativno malih izdataka.
O ekonomskim aspektima zakonske regulacije rada govorio je dr.sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije u Zagrebu, istaknuvši kako je potrebno gospodarskim razvojem povećati mogućnosti zapošljavanja, a država treba biti usmjerena na rad i zaradu ljudi, a što manje na preraspodjelu bogatstva. Važno je poštivati zakone jer je poslovanje jeftinije, poštuju se vlasnička prava, a gospodarstvo je konkurentnije. Potrebno je težiti isplativosti rada, uklanjati negativne poticaje za rad te se pozitivnim rješenjima u radnom zakonodavstvu usmjeriti na dugotrajnu korist i učinke za cijelo društvo, kazao je Bejaković.
|
Dr. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta smatra kako je kontraproduktivno već dva puta u istoj godini mijenjati Zakon o radu te pri tome ne bi trebalo gledati ide li to na ruku poslodavcima ili sindikatima već donosi li to korist društvu.
„Socijalni cilj treba biti uređenje rada ili pravnih odnosa iz rada. Radno pravo treba služiti tržištu rada u korist radnika i poslodavaca te društva. Potrebna je maksimalizacija učinaka, a cilj je radnog prava uklanjanje poteškoća na tržištu rada te ostvarivanje konkurentnosti“, kazao je Gotovac.
Krešimir Rožman, urednik časopisa „Radno pravo“ istaknuo je postojeća ograničenja uspješne provedbe Zakona o radu. Kako je kazao, promjene radnom zakonodavstvu trebaju biti izbalansirane, promišljene te na duži rok, rekao je Rožman.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, kazao je kako se daje prevelika važnost potrebi mijenjanja Zakona o radu. Smatra kako niti jedna od teza koji se postavljaju o potrebi promjena toga zakona ne stoji.
Smatramo da sadašnji zakon pruža sve mogućnosti za rješavanje svih problema na tržištu rada. Tvrdnja kako će izmjenom Zakona o radu Hrvatska postati konkurentnija dolazi od onih koji ne znaju kako tu konkurentnost postići, kazao je sindikalni čelnik Damir Jakuš. Poslodavci u svojoj priči o konkurentnosti nikad nisu ništa drugo predložili osim izmjene toga zakona. Procjene učinka izmjene zakona koje je napravilo ministarstvo ničim nas nije uvjerilo da se zakon mora mijenjati, kazao je Jakuš.
|
Prof. dr. Željko Potočnjak s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, rekao je kako je Zakon o radu važan i za poslodavce i zaposlenike, ali i za nezaposlene, a problem nezaposlenosti je i najveći u Hrvatskoj. Promjene su potrebne u nekim segmentima radnog zakonodavstva no glavno je pitanje kako povećati zaposlenost te da sve mjere koje se budu donosile moraju rezultirati povećanjem zaposlenosti.
Zastupnik Hrvatskog sabora Silvano Hrelja istaknuo je kako su svi članci u prijedlogu zakona podložni političkom utjecaju. U socijalnom dijalogu partneri se trebaju dogovoriti što treba mijenjati i poboljšati, kazao je Hrelja te pohvalio incijativu HGK za raspravu o promjenama u radnom zakonodavstvu.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|