17.06.2013.
Najbolje u Hrvatskoj 2013. - izabrali građani
Kako hrvatski građani provode vikende, gdje putuju, kako traže smještaj, tko nam je uzor u turizmu, po čemu se Hrvatska razlikuje od ostalih destinacija:
Hrvatski građani u prosjeku 10 puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend izlete van svog mjesta boravka koji ne uključuju noćenje. Maksimalno 4 puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23%, 5 do 10 puta njih 44%, a više od 10 puta – 27%. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje 6% hrvatskih građana.
Kada su u pitanju jednodnevni vikend izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Pa tako stanovnici Zagreba, Sjeverne Hrvatske, Like i Slavoniie najčešće idu u kontinentalni dio Hrvatske, Istrijani na Sjeverni Jadran, dok Dalmatinci kombiniraju Srednji i Južni Jadran.
Na vikende van mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje, odlazi se dvostruko rjeđe – u prosjeku 5 puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, 7 puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske (34%), zatim na Srednji (23%) i Sjeverni Jadran (21%), u inozemstvo (15%), a na Južni Jadran svega 7%.
Na dulji vikend (sa noćenjem), češće od ostalih, Zagrepčani odlaze na Sjeverni Jadran (38%), Istrijani u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije, češće od ostalih otputuju u inozemstvo (24%). Više od polovice Slavonaca (57%) bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci, vjerojatno bježeći od svoje svakodnevice i sunca, preferiraju kontinentalni dio zemlje (39%).
Koliko se način na koji se provodi vikend razlikuje od načina na koji bi se želio provoditi vikend (idealan vikend)?
Hrvatski građani vikend najčešće provode odmarajući se kod kuće (40%) ili šetajući prirodom (37%). Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće (51%), dok Istrijani češće provode vikende u prirodi (46%), najmlađi (18-24g.) češće od ostalih vikende provode na kavama s društvom (35%), a oni malo stariji (25-29g.) češće od ostalih se druže s prijateljima izvan kuće (39%).
|
Najveći dio (29%) idealnim vikendom smatra odlazak na izlet van svog mjesta boravka, dok je za 24% idealan vikend kombinacija rekreacije, zabave i odmora.
Za 14% idealan vikend je šetnja pored mora s doručkom na sunčanoj terasi, jednom riječju, romantičan vikend.
Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora (38%), dok je osobama srednjih godina (41-55g.) nešto češće idealan vikend izlet u prirodi (38%). Ljudi s mora (Dalmatinci i Istrijani) rjeđe od ostalih idealnim vikendom zamišljaju šetnju uz more i kavu na sunce. Njima je češće od ostalih idealan vikend putovanje (Istrijani -22%), a Dalmatincima party uz roštilj i dobro piće (18%).
Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana namjerava otputovati na Srednji Jadran (30%), slijedi Sjeverni Jadran (21%), dok na Južni Jadran namjerava otići njih 12%. U inozemstvo planira otputovati 10%. Ovo ljeta nema namjeru nigdje otputovati 26% hrvatskih građana, bilo iz financijskih razloga, obaveza i sl.
Kada se već odluče za putovanje, Hrvatski građani informacije o smještaju, bilo u Hrvatskoj ili inozemstvu, najčešće traže preko poznatih ili prijatelja (na osnovi njihovih preporuka) – 47%. Osim preporuka prijatelja, o smještaju se informiraju i na Internetu, bilo preko službenih destinacija gradova (24%), web stranica hotela (21%), web stranica turističkih agencija (20%). U turističke agencije odlazi manji postotak – njih 10%.
Velika većina (88%) provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija/ocjena ljudi na portalima za rezervaciju (npr. booking.com i dr.) – 46%, slijedi provjera preko poznatih (42%), kao i provjera na osnovi komentara na blogovima/forumima (39%).
Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma hrvatski građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30%) ili o gastronomskoj ponudi (23%), te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19%).
Nešto manje od polovice hrvatskih građana (46%) smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more to koje Hrvatsku razlikuje od ostalih destinacija.
Austrija i Španjolska su zemlje za koje najveći broj hrvatskih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu.
Kada bi hrvatski građani mogli sjesti u fotelju Ministra turizma s ciljem poboljšanja ove gospodarske grane, najveći broj bi prvo unaprijedio dodatnu ponudu (25%), a zatim snizio cijene (14%).
|
|
 |
|