05.06.2013.
Projekt EUforija se nastavio devetom tematskom konferencijom o informacijskom društvu u Muzeju Mimara
Teme koje su se posebno obrađivale na ovoj konferenciji su:
- EU i ICT industrija,
- strategija i2020,
- EU digital agenda,
- promjene u informatici i telekomunikacijama s pristupanjem EU.
Od 9.00 do 11.00. je održan PANEL: “Informacijsko društvo: promjene i prilike prilikom ulaska u EU” o srednjeročnim perspektivama i promjenama u informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama.
Dr. Ante Babić, CID i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika dao je kratki pregled usporedbi stanja Hrvatske u ICT sektoru u odnosu na druge zemlje EU, kao i glavne naglaske EU strategije i2020, odnosno Digitalne agende EU.
Prema usporedivim EU podacima, Hrvatska zaostaje u udjelu stanovništva koje ima pristup internetu i bradbandu, dok smo bolji u naručivanju roba i usluga preko interneta, a među najboljim zemljama smo što se tiče poslovanja tvrtki preko interneta i penetracije mobilnih telefona i druge komunikacije, a opet smo puno gori što se tiče e-government usluga.
Ivan Marić, zamjenik ravnatelja SRCEa, rekao je kako ne treba gledati korisnike tako komercijalno i kako će se informacijsko društvo u Hrvatskoj razvijati brže ako se korisnici shvate kao kreatori sadržaja, a da država treba poticati suradnju između realnog sektora, akademije, inovacija i informacijskih rješenja puno više nego do sada i da u tome dosta zaostajemo za EU.
Pomoćnik ministra uprave zadužen za e-Hrvatsku Darko Parić ustvrdio je kako je na temelju političke volje u zadnjih pola godine uklonjeno mnoštvo zakonskih i drugih prepreka korištenju javnih baza podataka (što se ostvarilo kod sređivanja popisa birača i da je to bio driver za političku potporu) i korištenju e-government usluga, čime se završavaju nastojanja još iz 2000 i 2004.
Najavio je kako će 8500 kilometara optičke i druge telekomunikacijske infrastrukture koja se nalazi u javnom poduzećima biti napokon u idućim danima objedinjeno pod kapom Odašiljača i veza i od koje se koristi manje od promila mogućnosti jer su to javna poduzeća stvarala usput za svoje ograničene potrebe.
Na ovakvu kilometražu uloženo je dosad 1,4 milijarde kuna od strane Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih željeznica, Hrvatskih autocesta, Jadranskog naftovoda i Plinacra. Prema njegovim riječima intenzivira se priprema e-government usluga koje bi trebale krenuti vrlo brzo: sustav e-Građani, e-osobnu iskaznicu (2014. godine), neke usluge Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, e-dnevnik Ministarstva znanosti, elektroničku poreznu karticu Porezne uprave.
Iako su predstavnici privatnog ICT sektora izrazili želju da se otvore mogućnosti pružanja usluga privatnim tvrtkama samostalno ili u suradnji (u privatno-javnom partnerstvu) sa državnim sektorom (FINAom i APIS-ITjem), gospodin Parić i gospodin Željko Pavić, član Uprave FINAe ustvrdili su da tu prema njima nema ništa sporno i da će APIS I FINA davati okvir, a usluge će se „poput lego kockica spajati na cijeli sustav“.
|
Andrej Lončarić, član Uprave GDi GISDATA, ustvrdio je kako bi se ne samo mogle otvoriti mogućnosti pružanja usluga privatnim tvrtkama samostalno ili u suradnji (u Privatno-javnom partnerstvu) sa državnim sektorom (FINAom i APIS-ITjem), već da bi se ulaskom u EU hrvatskim firmama suradnja s javnim frimama i Ministarstvima mogle otvoriti velike mogućnosti projekata u susjednim zemljama koje tek ulaze u EU po principu „twininga“.
Također je savjetovao Ministarstvu i javnim servisima da uključe struku u procjenu i reinženjering procesa koji se obuhvaćaju informatizacijom jer se procesi mogu dodatno poboljšati reinženjerinogm, pa informatizacijom umjesto da se samo informatiziraju dekadama stari procesi koji su zapravo zasnovani na uredskim i papirnim procesima tog doba.
Kao tvrtka koja već dugo izvozi rješenja i software, nije mu smetalo toliko non-EU status jer su imali dovoljno specifičnu nišu proizvoda, tako da ne očekuje velika poboljšanja u tom pogledu.
Zoran Vujčić, predsjednik CISeXa i direktor Multicoma, ustanovio je kako Hrvatska ima dovoljno mogućnosti i infrastrukture za informacijsko društvo i ubrzani rast informacijskog društva, te izvoz znanja, rješenja i softwarea, ali da se treba fokusirati na provjeru rješenja na domaćem tržištu (radi stjecanja referenci).
Nakon pred-EU statusa, gdje su hrvatske firme ako su i bile uključene bile najviše podugovarači, otvaraju se mogućnosti pružanja usluga u susjednim zemljama, sa referencama iz Hrvatske, koje postaju izuzetno bitne.
Također smatra da telekomunikacije i nova objedinjena infrastruktura se treba svakako početi više koristiti izvan Zagreba i da tu leži mogućnost poboljšanja statistika informacijskog društva vis-avis drugih zemalja EU.
Također, pobornik je većeg uključivanja korisnika u izradu rješenja sugeriravši Ministarstvu i javnim servisima da ako nije kasno uključe i vijeće korisnika koje bi moglo sugerirati poboljšanja za korisnike e-government usluga. Inače kao izvoznik software-a smatra da će ipak malo bolji status biti kad taj software bude „Made in EU“.
Ulaskom u EU Hrvatska postaje automatski dio javnih servisa TESTa poput multilingualnih servisa, zaštite potrošača i drugih koje se već provode u EU.
|
|
|
|