04.06.2013.
Spasioci hrvatskog gospodarstva
Vjenceslav Terzić, Marko Makek
Private equity i venture capital fondovi pokrivaju sve one sfere kada banke kažu decidirano “ne” ili “možda, ako date još (dosta) kapitala”, a investicijski i mirovinski fondovi kažu “ne možemo ili ne smijemo”. A taj je prostor u Hrvatskoj jako velik, pišu Marko Makek i Vjenceslav Terzić u lipanjskom izdanju Banke
Studije pokazuju da su kanadska poduzeća koja financiraju venture capital fondovi rasla čak pet puta brže od ukupnog gospodarstva te da danas te tvrtke realiziraju jedan posto BDP-a Kanade (!) i zapošljavaju 1,3 posto Kanađana.
Da budemo precizniji, to se odnosi samo na venture capital ulaganja, bez svih ostalih vrsta private equity ulaganja.
Prepuštamo čitatelju da sam zaključi o utjecajima te o tome postoji li korelacija između razvijenosti PE industrije u Kanadi, koja ima više od 100 fondova (ili možda Danskoj i Izraelu), i relativne nerazvijenosti PE industrije u Hrvatskoj te njihovih međuodnosa kad je riječ o ukupnoj gospodarskoj razvijenosti i konkurentnosti.
Strategije ulaganja Private equity i venture capital fondova (PE fondovi) su različite, od startup ulaganja, preko rasta i razvoja pa sve do restrukturiranja i projektnih financiranja.
Oni pokrivaju sve one sfere kada banke kažu decidirano “ne” ili “možda, ako date još (dosta) kapitala”, a investicijski i mirovinski fondovi kažu “ne možemo ili ne smijemo”, a taj je prostor u Hrvatskoj jako velik.
Dodatno, oni donose obvezu usklađivanja poslovanja s najboljom svjetskom praksom, odlučno profesionalno upravljanje, nadzor financijskih i robnih tokova, prijenos znanja i vještina te sve drugo što u svakom pojedinom slučaju nedostaje nekom poduzeću da bi učinilo sve da svoj tržišni uspjeh učini čim vjerojatnijim.
Ovi su efekti tim izraženiji u doba gospodarske krize i poslovnih poteškoća poduzeća kojima je za održanje poslovanja potrebno razduživanje uz istodobno osiguravanje svježeg kapitala za obrtna sredstva i kapitalna ulaganja.
Nažalost, recentno stanje u hrvatskom gospodarstvu samo potvrđuje tu tezu. Dapače, taj je raskorak između potreba za kapitalom u nas još i znatno izraženiji.
U Hrvatskoj se sada javljaju ozbiljni slučajevi predstečajnih postupaka, ali i kandidata za takve postupke, kod kojih je nužno osigurati svjež kapital i većinskog vlasnika koji je u poziciji da aktivno upravlja u skladu s korporativnim načelima i interesima poduzeća. Upravo PE fondovi donose takvu mogućnost.
|
Jedan od najpoznatijih svjetskih PE fondova Blackstone ima 1800 zaposlenih, 280 milijardi dolara pod upravljanjem te više od 1500 ulagača i 52 zemlje. Glavni ulagači su mirovinski fondovi, financijske institucije i države. Osim njih značajni ulagači su fondacije i bogati pojedinci.
Hrvatska ima sličnu strukturu ulagača kao svjetski i regionalni lideri. Kada bismo ih uspoređivali, pokazalo bi se da smo imali i sličnu ulagačku strategiju kao svjetski i regionalni lideri. Hrvatska danas nudi relativno slabo razvijeno gospodarstvo u vrlo izazovnom društveno-ekonomskom vremenu i petoj godini recesije, odnosno stagnacije.
Izazovi hrvatskog private equityja stoga još značajniji, pogotovo što će velik dio budućih aktivnosti biti usmjeren na konsolidiranja, restrukturiranja i pokušaj spašavanja dijela hrvatskog gospodarstva koji ima potencijala, kako je vidljivo iz niza projekata u koje su uložili ili imaju namjeru uložiti naši PE fondovi, poput konsolidacije malih banaka, Požgaj Grupe, Dalekovoda ili Spačve, koji su samo naznaka početka ulaganja potrebnog gospodarstvu.
Cijeli tekst "Spasioci hrvatskog gospodarstva" možete pročitai u lipanjskom izdanju Banke. (banka.hr)
|
|
 |
|