17.05.2013.
Ulaskom u EU naglo će se povećati potreba za prijevozom
Nužno je sustavno definirati sve prednosti cestovnog prijevoza u Hrvatskoj s obzirom na naš skori ulazak u EU te u odnosu na globalizacijske procese pri čemu ujedno treba precizno utvrditi prepreke za njegov daljnji razvoj, rekla je Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK, na Poslovnom susretu prijevoznika u cestovnom prijevozu HGK održanom 16. svibnja u HGK.
Mnoštvo poslovnih ljudi na ovom skupu potvrđuje njegovo značenje i to treba iskoristiti za daljnje poboljšavanje odnosa, preciznije rečeno suradnje cestovnih prijevoznika s ostalim gospodarskim djelatnostima, poručila je Ljubica Herceg.
Veselin Biševac, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture istaknuo je da su nadležna ministarstva za obavljanje ovih i srodnih djelatnosti prije svega partneri u tom procesu. Treba poduzeti maksimalne napore da se u sklopu postojećih zakonskih rješenja te skorog ulaska Hrvatske u EU olakša odnosno unaprijedi poslovanje cestovnih prijevoznika te prometa u cjelini. Za ulazak na tržište EU nužna je što bolja priprema kako bi se iskoristile šanse, a izbjegle tržišne opasnosti.
O radu Udruženja cestovnog prometa HGK govorio je Davor Užbinec, zamjenik predsjednika Udruženja cestovnog prometa HGK. Posljednjih nekoliko godina poslovna klima u Hrvatskoj se pogoršala i u takvim okolnostima Udruženje je uz pomoć nadležnih ministarstava nastojalo riješiti najbitnije probleme, primjerice problem nelikvidnosti, trošarina, cijena goriva, zone rizika, negativnog utjecaja na okoliš te kategorizacije autobusnih kolodvora.
Razmatrala se i problematika cjenika autobusnih kolodvora, a od 2012. primjenjuje se novi cjenik usluga autobusnih kolodvora. Mješovite komisije usklađivale su vozne redove u međunarodnom prometu. Ulaskom Hrvatske u EU konkurencija će se znatno pojačati ne samo u segmentu cestovnog prijevoza već i u praktično svim gospodarskim djelatnostima i na te izazove moramo biti što pripremljeniji. U tom pogledu treba maksimalno poboljšati kvalitetu pružanja usluga.
|
Cestovni promet je važan segment gospodarstva, ali i života u cjelini, istaknuo je Dario Majić, voditelj Grupacije teretnog prometa HGK. Udjel kopnenog prijevoza u hrvatskom BDP-u iznosi 6,3 posto, pri čemu zapošljava 5,4 posto radne snage. U cestovnom prijevozu djeluje 2179 pravnih osoba koji ostvaruju ukupni prihod od oko osam milijardi kuna.
U 2011. godini zabilježen je pad prevezenog tereta i taj proces treba zaustaviti prije svega maksimalnim korištenjem prednosti koje nam pruža izuzetno povoljan geoprometni položaj. Dario Majić je rekao kako je u Hrvatskoj registrirano 1,5 milijun osobnih vozila te 75.000 teretnih kao i 5000 autobusa.
Od 2008. godine uočljiv je trend pada broja novoregistriranih vozila pa ih je 2011. registrirano tri puta manje nego 2008. godine. Veseli to što posljednjih pet godina broj nesreća opada. U EU sektor prometa ostvaruje 10 posto prihoda ukupnog gospodarstva te osigurava 10 milijuna radnih mjesta. Cestovni promet sudjeluje s 44 posto prijevoza roba unutar EU pa se planski nastoji smanjiti njegov negativni utjecaj na okoliš.
U narednom razdoblju u Hrvatskoj je potrebno smanjiti fiskalna i parafiskalna davanja ne samo u ovoj djelatnosti i osuvremeniti vozni park kao i okrupniti cestovne prijevoznike, a sve radi poboljšavanja konkurentnosti. Naš povoljan geoprometni položaj te konkurentne cijene doći će do još većeg izražaja ulaskom u EU jer će se naglo povećati potreba za prijevozom.
Zbog toga je nužno što hitnije donijeti strategiju razvoja prometa u cjelini te maksimalno informatizirati poslovne procese. Osim toga, u narednom razdoblju valja pojačati edukaciju zaposlenika te ponuditi nove usluge uz istovremenu snažniju promotivnu aktivnost.
Vjekoslav Bolanča, načelnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture prezentirao je novi Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Novi Zakon za desetak dana ulazi u saborsku raspravu i uskoro će biti prihvaćen, a stupit će na snagu 1. srpnja. Korištenje uredbi i direktiva bit će neophodno u primjeni tog Zakona što je pored ostalog omogućilo usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU u području socijalnog zakonodavstva u cestovnom prijevozu. Osnovat će se nacionalna kontakt točka odnosno baza podataka koja će omogućiti sustavno praćenje gospodarskih subjekata, vozača i ostalih sudionika u prometu na temelju brojnih podataka, primjerice izrečenih kazni odnosno prekršaja.
O Zakonu o sigurnosti prometa na cestama govorio je Milan Barišić, policijski službenik Ministarstva unutarnjih poslova. U EU se dogodi 1,5 milijun nesreća s 30.000 smrtno stradalih na godinu. U Hrvatskoj se 2012. dogodilo 35.000 prometnih nesreća s 393 poginulih.
Političari u EU su zacrtali da se broj poginulih u prometu do 2020. smanji na 15.000, odnosno 4,5 poginulih na 100.000 stanovnika, a taj postotak očekuje se i u Hrvatskoj 2020. godine.
|
|
Na skupu se, pored ostalog, raspravljalo i o novom prijedlogu Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta te uvođenju fiskalnih blagajni, a na kraju je održana panel rasprava.
|
|
 |
|