|
|
 |
|
|
 |
|
Programi izvoza potiču konkurentnost hrvatskoga gospodarstva
|
|
Domaća proizvodnja pretpostavka je zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, povećanja izvoza, smanjenja ovisnosti o uvozu i korištenju kvalitetnijih domaćih proizvoda
|
Nepotrebno je posebno isticati ulogu i značenje Hrvatske banke za obnovu i razvoj u hrvatskom gospodarstvu. Bez nje mnoga bi domaća poduzeća propala, bez nje ne bi bilo nužnih poticaja za proizvodnju i izvoz, a neka velika poduzeća ne bi mogla izlaziti na svjetska tržišta niti se upuštati u velike projekte. O mjestu i ulozi HBOR-a govorimo sa čelnim čovjekom, Antonom Kovačevim, predsjednikom Uprave ove specifične razvojne i izvozne banke.
|
HBOR se u velikoj mjeri uspješno prilagođava promjenama koje se odvijaju u hrvatskom gospodarstvu i novim njegovim potrebama. U skladu s tim promjenama dolazi i do promjena u strukturi plasiranih sredstava. Možete li ukazati kako se te promjene odražavaju na poslovanje?
Tijekom protekle godine HBOR je odobrio 1.622 kredita u iznosu od 10,2 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 56 posto u odnosu na 2011. godinu. Ovakav porast rezultat je mjera koje je HBOR poduzeo tijekom protekle godine kako bi omogućio lakšu dostupnost kredita hrvatskim gospodarstvenicima, a to su: dodatno snižene kamatne stope, kreditiranje bez valutne klauzule, podjela rizika s poslovnim bankama i pomoć poljoprivrednim proizvođačima.
Zbog provedenih mjera, promijenjena je struktura odobrenih kredita u korist sredstava za investicije – tako je tijekom 2012. godine 53 posto ukupnih plasmana bilo namijenjeno investicijama, a 47 posto za obrtna sredstva. Međutim, iako se struktura odobrenih kredita mijenja u koristi novih investicija, još uvijek se uvijek radi o manjim investicijama budući da i dalje postoji veliki oprez poduzetnika za nova ulaganja.
HBOR je imao u posljednjih dva mjeseca niz prezentacija ključnih mjera za poticanje investicija i restrukturiranje gospodarstva širom Hrvatske. Kakve su reakcije privrednika? Što oni najviše traže? Na što se najviše žale?
Stalno radimo na jačanju svoje savjetodavne uloge, kako bismo na najbolji način podržali korisnike u prevladavanju otežanih poslovnih okolnosti, ulažući u njihova znanja, prilagođavajući svoje programe i prateći ih u njihovim poslovnim pothvatima jer upravo u tome leži i uloga razvojne banke.
Iznimno nam je drago što smo u posljednje vrijeme imali prilike predstavljati HBOR na mnogim događanjima pa tako i na ProInvestu, zajedno s Vladom i drugim ključnim subjektima za poticanje gospodarstva u Hrvatskoj. Hrvatska banka za obnovu i razvitak u stalnom je kontaktu s hrvatskim gospodarstvenicima i nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi svoje programe njihovim potrebama.
Sukladno tome pripremamo i nove kreditne programe prilagođene upravo potrebama hrvatskih gospodarstvenika, odnosno trudimo se osmisliti nove kreditne programe koji će na najbolji način odgovoriti poslovnim procesima naših poduzetnika.
Najveći problem hrvatskih gospodarstvenika zasigurno je nelikvidnost, kao i nedovoljan udio kapitala u bilancama poduzeća. Hrvatska poduzeća su uglavnom prezadužena i mi im nastojimo pomoći koliko god je to moguće.
|
Svjetska banka pokazala je novim zajmovima kako podržava nastojanja HBOR-a oko jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. U čemu je specifičnost tih zajmova? Kako raspoređujete ta sredstva i kakve efekte očekujete?
Od dolaska krize u potpunosti smo se okrenuli financiranju od strane međunarodnih financijskih institucija jer je zaduženje na komercijalnom tržištu – bilo obveznicama, bilo sindiciranim kreditima - postalo preskupo da bismo mogli zadržati prijašnje niske kamatne stope i na taj način održati svoju ulogu državne razvojne banke. Tako dobivena sredstva su znatno jeftinija za nas te time možemo i krajnjim korisnicima pružiti znatno povoljnije uvjete.
HBOR je krajem 2012. zaključio ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom za dodatno financiranje za Projekt kreditnog programa financiranja izvoza (CEFIL) u iznosu od 50 milijuna eura. Sagledavajući novi zajam u okvirima globalne krize i recesije njegov značaj još je i veći. Upravo stoga je izuzetno bitno što je Svjetska banka prepoznala HBOR kao pouzdanog i kvalitetnog zajmoprimca.
Sredstva zajma omogućit će nam da i dalje nesmetano podupiremo turizam i izvoz, kao bitne strateške grane gospodarstva Republike Hrvatske, a poglavito sada kada je ponuda kvalitetnih kreditnih sredstava na financijskom tržištu ograničena. HBOR kreditnu liniju za ova sredstva provodi putem poslovnih banaka, a kamatna stopa za krajnje korisnike utvrđuje se na tržišnoj osnovi, odnosno, pojedinačno za svakog krajnjeg korisnika u ovisnosti o administrativnim troškovima poslovne banke i procjeni rizičnosti krajnjeg korisnika.
Krajem prošle godine predstavili ste široj privrednoj javnosti novi program vezan uz kreditiranje proizvodnje. Kako se taj program odražava u praksi?
Domaća proizvodnja pretpostavka je zadržavanja postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, povećanja izvoza, smanjenja ovisnosti o uvozu i korištenju kvalitetnijih domaćih proizvoda. Vjerujemo da će poduzetnici prepoznati pogodnosti koje donosi novi program i da ćemo kroz njegovu provedbu osvijestiti gospodarstvenike o važnosti i značaju povezivanja i zajedničkih nastupa te na taj način utjecati na jačanje domaće proizvodnje.
Novi kreditni program „Kreditiranje nove proizvodnje“ za razliku od ostalih kreditnih programa omogućuje kreditiranje obrtnih sredstava i više od 30 posto, na rok do 14 godina, uključujući poček od tri godine. Radi se dakle o do sada najpovoljnijim uvjetima kreditiranja, a ovaj program namijenjen je poduzetnicima koji primjerice imaju uhodanu mrežu kupaca i žele dodatno ulagati u nove proizvode ili usluge. Sredstvima kredita gospodarstvenici mogu kupiti novu opremu ili uređaje, zemljište i građevinske objekte ili podmiriti troškove ishođenja certifikata.
|
Također, sredstva kredita mogu se koristiti za avansna plaćanja dobavljačima. Na taj način utječe se na likvidnost svih uključenih u stvaranje novog proizvoda – od dobavljača, preko proizvođača do kupca robe.
Godišnja kamatna stopa kreće se od 2 do 4 posto, krediti se odobravaju u kunama ili kunama uz valutnu klauzulu, a kreditiranje se provodi putem poslovnih banaka ili izravno te su uvjeti za korisnike kredita u oba slučaja jednaki. Budući da se radi o novom kreditnom programu, ne možemo dati konkretne rezultate, ali već imamo dosta zahtjeva za kredite iz drvoprerađivačke, metalske, farmaceutske i elektroindustrije.
|
HBOR potiče neke nove oblike kreditiranja razvoja gospodarstva i novi način provedbe kreditiranja poduzetničkih projekata kroz podjelu rizika HBOR-a i poslovnih banaka. Kakve učinke očekujete od takve prakse i ima li konkretnih primjera koji pokazuju rezultate takve prakse?
U 2012. godini htjeli smo dodatno potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u gospodarski sektor te smo predstavili novi način kreditiranja u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a u vidu podjele rizika.
Ovaj način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima doprinose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Za velike investicije, iznad 9 milijuna kuna, HBOR preuzima 50 posto rizika, a banka drugih 50 posto iznosa ukupnog kredita koji osigurava uz instrumente uobičajene u bankarskom poslovanju. Za male i srednje poduzetnike HBOR preuzima rizik do 40 posto iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa, a poslovna banka preuzima rizik do 60 posto iznosa ukupnog kredita koji zatim osigurava sukladno svojim internim aktima.
Od ovakve prakse očekujemo daljnje povećanje kreditnih sredstava hrvatskim gospodarstvenicima te time i pokretanje novog investicijskog ciklusa.
Poseban oblik pomoći gospodarstvu je praksa snižavanja kamata koju HBOR sustavno provodi. Privrednici tvrde da su visoke kamate jedan od ključnih elemenata i zapreka ulasku u nova ulaganja. Što konkretno HBOR čini u tom pogledu?
HBOR uvijek nudi znatno niže kamatne stope upravo kako bi kreditni uvjeti bili što dostupniji hrvatskim poduzetnicima. Protekle godine kao dodatnu mjeru za poticanje gospodarstva ponudili smo dodatno snižene kamatne stope, no budući da gospodarska kriza traje još uvijek, također smo i ove godine do 30. lipnja ponudili dodatno snižene kamatne stope.
Osnovna vrijednost HBOR-a je to što mi osluškujemo što gospodarstvu treba. Mjera sniženih kamatnih stopa dala je dobre rezultate kao i produžujući počeci i produžujući rokovi otplate za kredite. Rezultat svega toga bila je veća potražnja za kreditima za investicije.
|
Kakva su iskustva s poslovnim bankama i kakva je suradnja HBOR-a s njima?
HBOR kao razvojna banka većinu svojih kreditnih programa provodi upravo putem poslovnih banaka kako bismo našim korisnicima mogli ponuditi što povoljnije uvjete kreditiranja. Međutim HBOR upravo za najrizičnije skupine, a to su pronalazači i početnici, provodi izravno kreditiranje. Imamo ostvarenu suradnju s gotovo svim bankama u Hrvatskoj što je temelj za ovako dobre rezultate koje ostvarujemo.
HBOR vjerojatno najbolje zna odgovor na dilemu koja se stalno javlja: ima li hrvatsko gospodarstvo kvalitetnih projekata za razvoj ili ih nema? Kakva su Vaša iskustva?
Naravno da uvijek ima i boljih i rekao bih manje boljih projekata koji traže potporu HBOR-a. U samim projektima se najbolje vidi kvaliteta poslovodstva i lako nam je prepoznati kada netko dođe s poslovnim planom koji su izradili savjetnici. Kasnije se pokaže da menadžeri takve tvrtke ne razumiju to što je napisano i ne znaju kako bi to proveli u praksi.
Svake godine dobivamo izuzetno kvalitetne planove koje su napravili sami poduzetnici te koje i podržavamo. Prije samog ulaska u projekt analiziramo poslovne rezultate klijenta, a najvažnija od svega je analiza poslovodstva. Ako su ljudi koji vode tvrtku kvalitetni i imaju viziju i razrađenu strategiju, uspjeh projekta i samog društva je i puno sigurniji.
Važna uloga HBOR je u poticanju izvoza. To je inače rak-rana hrvatskoga gospodarstva. Što konkretno možete učiniti da se poveća svijest o potrebi pojačanog izlaska na strana tržišta i na koji način to potičete?
U narednim godinama planiramo dodatno poticanje hrvatskog izvoza te je HBOR na području poticanja izvoza razvio sustav financijske potpore izvoznicima kroz programe kreditiranja, osiguranja i garancija po uzoru na vodeće izvozne banke i izvozno-kreditne agencije, kako bi i hrvatski izvoznici mogli ravnopravno konkurirati na međunarodnom tržištu.
Programima kreditiranja izvoza HBOR pridonosi razvoju konkurentnosti hrvatskih poduzetnika te izravno utječe na njihovu uspješnost kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Tijekom 2012. godine izvoznike smo podržali s iznosom od 8,4 milijarde kuna od čega se 6 milijardi odnosi na kreditiranje, a ostalo na osiguranje izvoznih poslova i izvozne bankarske garancije čije je odobrenje u 2012. godini zabilježilo veliki porast.
Tako su tijekom izvještajne godine izdane 34 garancije u iznosu od 244,2 milijuna kuna, što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na 2011. godinu, kada je izdano 8 garancija u iznosu od 34,4 milijuna kuna.
Ovo povećanja rezultat je naših napora da izađemo u susret izvoznicima koji su, uslijed povećanih potreba za kreditiranjem svojih aktivnosti i održanjem likvidnosti i poslovanja, iskoristili svoje limite kod poslovnih banaka te da im, izdavanjem činidbenih bankarskih garancija, omogućimo sudjelovanje na međunarodnim natječajima.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|