Seniko studio
Broj 2/2013
Izdvajamo iz broja:
Broj 2-2013 - Ante Gavranović
Značenje i važnost obiteljskog biznisa
Održana konferencija IZVOZ – MOTOR RAZVOJA
Basler osiguranje Zagreb
U Croatia osiguranju individualni pristup dio je misije i strategije
Grawe osiguranje – odgovorno određivanje cijene premije
Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Tržište nekretnina
Društvena odgovornost u opskrbi nedovoljno razvijenih područja i otoka - prof. dr. sc. Nikola Knego
Marketing = inovacija u MSP - mr. sc. Branko Pavlović
Put prema uspješnoj marki - prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek
Najveća investicija u povijesti JGL-a
S A D R Ž A J - 2 - 2013
Hrvoje PAUKOVIĆ, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje
Pospješiti prepoznatljivost osiguratelja kao institucionalnih ulagača
Kao dugoročni i konzervativni ulagači osiguratelji su značajni za razvojnu funkciju gospodarstva, kanaliziranje sredstava u rentabilne razvojne projekte države, korporativnog i financijskog sektora.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donosi mnoge novosti na svim područjima poslovne aktivnosti, pa time i na području osiguranja. U prvom redu to se odnosi na povećanje konkurencije na i onako zahtjevnom tržištu. O nekima od otvorenih pitanja razgovarali smo sa čelnikom Hrvatskog ureda za osiguranje, gospodinom Hrvojem Paukovićem.

Uloga Hrvatskog ureda za osiguranje je, među ostalim, da brine o stabilnosti tržišta osiguranja u Hrvatskoj. U kojoj mjeri to uspijevate i koji vam instrumenti stoje na raspolaganju u tom pogledu?

Hrvatski ured za osiguranje predstavlja i zastupa hrvatska društva za osiguranje pred Vladom Republike Hrvatske i njezinim ministarstvima te drugim državnim tijelima radi zaštite interesa svojih članova, te predstavlja i zastupa hrvatska društva za osiguranje u međunarodnim institucijama osiguranja u svim vrstama osiguranja.

Ured je neprofitna pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ured obavlja poslove utvrđene Zakonom o osiguranju, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te drugim propisima. Od poslova HUO posebno naglašavamo:

- poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđene međunarodnim sporazumima o osiguranju vlasnika motornih vozila od automobilske odgovornosti u prometu,

- poslove vođenja Garancijskog fonda,

- poslove provođenja graničnog osiguranja od automobilske odgovornosti,

- poslove vođenja Informacijskog centra,

- poslove statistike osiguranja,

- poslove rješavanja pritužbi osiguranika odnosno oštećenih osoba,

- poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja (potrošača) i društava za osiguranje kao ponuditelja usluge osiguranja putem arbitraže, mirenja te institucije pravobraniteljstva na području osiguranja,

- organizira seminare, savjetovanja i druge oblike stručnog obrazovanja kadrova radi unapređivanja rada članova,

- surađuje s gospodarskim, znanstvenim, tehničkim i drugim tijelima u cilju promicanja djelatnosti.

Slijedom navedenog, osim zastupanja društava za osiguranje pred domaćim i međunarodnim zakonodavnim i drugim institucijama, najvažnija uloga HUO je vezana uz obvezna osiguranja u prometu, zaštitu žrtava prometnih nesreća u međunarodnim okvirima, kao i napori vezani uz smanjenje broja neosiguranih i nepoznatih vozila. Ovi napori su vezani uz akcije koje se poduzimaju u suradnji sa MUP-om i u nekoliko zadnjih godina bitno su doprinijele smanjenju ove pojave.
Važna funkcija HUO-a kojom utječe na stabilnost tržišta, povjerenje i zaštitu osiguranika je vođenje garancijskog fonda. Garancijski fond pri Hrvatskom uredu za osiguranje osnovan je u nastojanju zaštite žrtava prometnih nesreća uzrokovanih neosiguranim, nepoznatim motornim vozilima, vozilima osiguranih kod društava za osiguranje u stečaju odnosno u slučaju štete koje oštećene osobe nisu mogle naplatiti zbog prestanka rada društva za osiguranje (obvezna osiguranja u prometu), ali i prometnih nesreća uzrokovanih brodicama na motorni pogon i zrakoplovima. Garancijski fond se formira doprinosima društava za osiguranje koji pružaju osiguranje od automobilske odgovornosti.

Ipak, odgovornost za stabilnost tržišta osiguranja i nadzor njihova poslovanja je na HANFA-i.


FAKTOR STABILNOSTI

Kakvi su ukupni poslovni rezultati osiguravajućih zavoda? Ima ih ukupno 27. Jesu li svi zaista likvidni i imaju li adekvatni kapital za obavljanje poslova osiguranja?

Sektor osiguranja se do sada pokazao stabilnim i sigurnim, što je dokazano i u vrijeme financijske krize. U RH posluje 27 društava za osiguranja i jedno društvo za reosiguranje. Društva za osiguranje su na kraju ožujka 2013. ostvarivala premiju od 2,52 mlrd. kuna, od čega je premija neživotnog osiguranja iznosila 1,90 mlrd. kuna ili 75,5%, a premija životnog osiguranja 617,8 mil. kuna ili 24,5% ukupne premije.

Na kraju 2012. prema privremenim nerevidiranim podacima HANFA-e društva za osiguranje i društvo za reosiguranje ostvarili su ukupnu dobit u iznosu od 566,6 mil. kuna. Na isti dan prema podacima HANFA-e sva su društva ispunjavala zakonski popisane odredbe o adekvatnosti kapitala. HANFA provodi nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju.

Na razini Europske unije u procesu je izrada nove regulative društava za osiguranje i društava za reosiguranje pod nazivom Solvency II koja će postrožiti uvjete i način izračuna adekvatnosti kapitala. Prema testiranju nove Solvency II regulative koje je provela HANFA na sektoru osiguranja u RH društva za osiguranje su se pokazala stabilnim i otpornim uz ispunjavanje potrebne razine kapitala i po novim strogim pravilima Solvency II.
ULAGAČI DUGOG HORIZONTA

Industrija osiguranja je značajan institucionalni ulagač. Možete li navesti neke primjere tih ulaganja? Hoće li sudjelovati u investicijskom ciklusu kojeg je započela Vlada?

Da, društva za osiguranje ključni su institucionalni ulagači dugog horizonta i strategije ulaganja. Prikupljana sredstva tehničkih pričuva ulažu prema zakonski definiranima pravilima.

Zakon o osiguranju razdvaja ulaganja životnog osiguranja (matematička pričuva osiguranja života) i ostalih tehničkih pričuva te strože i konzervativnije određuje ulaganja životnog osiguranja. Primjerice imovinu za pokriće matematičke pričuve osiguranja života potrebno je s udjelom od minimalno 50% uložiti u obveznice čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, HNB ili HBOR. Ukupna ulaganja društava za osiguranje na kraju 2012. prema podacima HANFA-e iznosila su 26,4 mlrd. kuna.

Kao dugoročni i konzervativni ulagači osiguratelji su značajni za razvoju funkciju gospodarstva, kanaliziranje sredstava u rentabilne razvojne projekte države, korporativnog i financijskog sektora. Time su osiguratelji uvijek zainteresirani i potiču kvalitetne plasmane i investicijske mogućnosti, kojima će se pridružiti sukladno svojim zakonskim ograničenjima i raspoloživim sredstvima za ulaganje.

Kao dokaz otvorenosti osiguratelja za ovakve inicijative je i osnivanje Radne grupe upravitelja financijskom imovinom u sektoru društava za osiguranje koja ima za cilj pospješiti prepoznatljivost osiguratelja kao institucionalnih ulagača te ostvariti suradnju s državom u cilju npr. formiranja serije obveznica za osiguratelje kao i u predlaganju zakonskih i podzakonskih akata.

U tom dijelu osiguratelji mogu biti partnerske institucije u investicijskom ciklusu, uz opet naglašeno zadovoljavanje uvjeta Zakona o osiguranju.

Osiguratelji kao dugoročni ulagači prepoznati su u dijelu plasiranja sredstava dobrovoljne štedne za mirovinu, u okviru koje su i osiguratelje porezno poticani. Ovakvi primjeri uvriježeni su u razvijenim zemljama, a i poticani od strane Europske unije.
INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

Nedavno ste, na Danu potrošača, istakli kako već šest godina pri HUO aktivno djeluje efikasan instrument zaštite potrošača u vidu Pravobraniteljstva za djelatnost osiguranja i Centra za mirenje. Te aktivnosti su široj javnosti potpuno nepoznate. Možete li pojasniti o čemu je riječ i kako se to odražava u praksi?

Ne bi se baš složili da su ovi instrumenti javnosti nepoznati, s obzirom na dosta veliki broj provedenih postupaka mirenja i predmeta obrađivanih u okviru pravobraniteljstva. Osim toga, održane su i brojne prezentacije u medijima kao i okrugli stolovi kojima je javnost upoznata s ovim osigurateljnim instrumentima.

Od početka 2007. godine u Republici Hrvatskoj djeluje Pravobraniteljstvo za djelatnost osiguranja pri Hrvatskom uredu za osiguranje, osnovano na temelju članka 272. Zakona o osiguranju.

Na čelu Pravobraniteljstva za područje osiguranja je pravobranitelj osiguranja čiji je opseg djelovanja usredotočen isključivo na utvrđivanje kršenja dobrih poslovnih običaja i temeljnih standarda osigurateljne struke. Pravobranitelj odlučuje da li je neko konkretno postupanje društva za osiguranje u suprotnosti sa osnovnim načelima Kodeksa poslovne osigurateljne etike i drugih dobrih poslovnih običaja – općeobvezujućeg akta koji su društva za osiguranje prihvatila i obvezala se na njegovo poštivanje.

Pravobranitelj stoga nije ovlašten odlučivati o imovinsko-pravnim zahtjevima osiguranika odnosno oštećenih osoba, npr. o prigovoru osobe oštećene u prometnoj nesreći da joj je ponuđen preniski iznos odštete za tjelesne ozljede, da joj račun o izvršenom popravku vozila nije priznat u cijelosti i sl.

Centar za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje osnovan je još 2007. godine.

Centar za mirenje omogućava provođenje postupka mirenja u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa temeljem ugovora o osiguranju odnosno temeljem zakona, i to o pravima oštećenih osoba, osiguranika ili društava za osiguranje.

Posebnost Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje je što je mirenje prvenstveno za stranke financijski povoljno, a posebno imajući u vidu da troškove izmiritelja snosi društvo za osiguranje koje je iniciralo mirenje ili je pristalo na provođenje mirenja, u našem Centru ne postoji dužnost plaćanja upisnih taksi, administrativne troškove mirenja snosi Hrvatski ured za osiguranje.
PROJEKT FINANCIJSKA PISMENOST

Predložili ste formiranje nacionalnog programa financijskog obrazovanja koji bi identificirao određene probleme i predložio konkretna rješenja koja bi pojedincima omogućila stvarnu selekciju bitnih informacija o financijskim proizvodima i uslugama. Hoće li taj projekt zaživjeti i kada?

Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje usvojio je inicijativu za pokretanje projekta „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“, imajući u vidu iskustva europskih država, preporuke Svjetske banke, a poglavito potrebe hrvatskih građana. Hrvatski ured za osiguranje uputio je i službeni prijedlog Ministarstvu financija RH, odnosno Vladi RH da se pokrene projekt Financijska pismenost u RH te da se pristupi izradi prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.

Financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbog dinamičkih, globalno povezanih i složenih financijskih sustava. Sve zahtjevnije postaju i financijske potrebe pojedinaca koji financijskim obrazovanjem mogu poboljšati razumijevanje financijskih proizvoda, usluga i koncepata. Unapređenje financijske pismenosti u Europi važan je društveni izazov koji zahtijeva doprinos širokog opsega nositelja interesa.

Financijska edukacija omogućuje pojedincu da unaprijedi razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova, te da razvije sposobnosti kojima će poboljšati svoju financijsku pismenost - to znači biti svjestan financijskih rizika i mogućnosti, prikupiti potrebne informacije te donositi odluke o izboru financijskih usluga po mjeri osobnih potreba građana.

Nacionalni program financijskog obrazovanja bi identificirao probleme i predložio rješenja koja će pojedincu omogućiti selekciju bitnih informacija o financijskim produktima/uslugama, kao i omogućiti sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja.

Razvijene zemlje i zemlje u razvoju oblikuju i usvajaju nacionalne programe financijskog obrazovanja koji predstavljaju programe za sustavno i koordinirano nastojanje podizanja razine financijske pismenosti pojedinca. Projekte financijske pismenosti potiču i potpomažu Europska komisija i OECD. Preporuku za razmatranje izrade programa financijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj daje i Svjetska banka u svom Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i financijske pismenosti (2010. g.)

Interes je svih osiguratelja u RH, ali i svih sudionika financijskog sektora, da se pokrene jedan sveobuhvatan projekt pod pokroviteljstvom Vlade kojim bi se osiguralo da sva odgovarajuća ministarstva, državne agencije, udruge potrošača, ali i svi sudionici financijskog sektora pristupe izradi nacrta prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.
Ministarstvo financija formiralo je odbor i započelo je projekt financijske pismenosti. Prvi rezultat njihovog rada je strateški dokument „Nacrt prijedloga Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti“ koji je poslan na očitovanje i prijedloge uključenim stranama u veljači 2013. Ovo je važan projekt kojeg treba potaknuti na svim razinama jer polučuje pozitivne učinke za potrošače, financijske institucije i sve uključene sudionike.


DIO JEDINSTVENOG TRŽIŠTA FINANCIJSKIH USLUGA

Ulazak u Europsku uniju otvara novo poglavlje u domaćoj industriji osiguranja. Što konkretno očekujete i kako će se to odraziti na sadašnje zavode? Jesu li postojeća osiguravajuća društva spremna za promjene koje ih očekuju?

U zakonskom i regulatornom smislu osiguratelji u RH su usklađeni i spremni za Europsku uniju. U skoroj budućnosti prilagođavati ćemo se novoj Solvency II regulativi kada u Europskoj uniji bude dovršen proces njene pune izrade, što se očekuje do sredine 2014. godine. U tržišnom smislu sektor osiguranja u RH postaje dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije i time nam konkurencija postaju svi osiguratelji zemalja članica EU.

Ova povećana konkurencija dovesti će do mogućnosti neposrednog, ili putem podružnice pružanja usluge osiguranja od strane osiguratelja iz EU u RH. S druge strane ista mogućnost nastupa na tržištu zemalja članica i za osiguratelje u RH.

Naravno, rast tržišta osiguranja ovisi i o ekonomskom okruženju i standardu stanovništva i tu sudbinu dijelimo s ukupnim gospodarskim okruženjem u EU i RH. Realno je za očekivati da će se napori cijelog Europskog ekonomskog prostora u rješavanju krize pozitivno odraziti i na naše tržište osiguranja.

Za očekivati je i razvoj novih proizvoda i usluga društava za osiguranje, u manjem dijelu i preslagivanje ulagačkog portfelja i strategije ulaganja osiguratelja u RH. Potrebno je osigurati kvalitetan nadzor sektora osiguranja kako bi se s otvaranjem tržišta spriječila nelojalna konkurencija i narušavanje tržišne discipline.

Izdvajamo iz broja:
Broj 2-2013
Značenje i važnost obiteljskog biznisa
Održana konferencija IZVOZ – MOTOR RAZVOJA
Basler osiguranje Zagreb
U Croatia osiguranju individualni pristup dio je misije i strategije
Grawe osiguranje – odgovorno određivanje cijene premije
Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak
Tržište nekretnina
Društvena odgovornost u opskrbi nedovoljno razvijenih područja i otoka
Marketing = inovacija u MSP
Put prema uspješnoj marki
Najveća investicija u povijesti JGL-a
S A D R Ž A J - 2 - 2013
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa