|
|
|
|
Pospješiti prepoznatljivost osiguratelja kao institucionalnih ulagača
|
Kao dugoročni i konzervativni ulagači osiguratelji su značajni za razvojnu funkciju gospodarstva, kanaliziranje sredstava u rentabilne razvojne projekte države, korporativnog i financijskog sektora.
|
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donosi mnoge novosti na svim područjima poslovne aktivnosti, pa time i na području osiguranja. U prvom redu to se odnosi na povećanje konkurencije na i onako zahtjevnom tržištu. O nekima od otvorenih pitanja razgovarali smo sa čelnikom Hrvatskog ureda za osiguranje, gospodinom Hrvojem Paukovićem.
Uloga Hrvatskog ureda za osiguranje je, među ostalim, da brine o stabilnosti tržišta osiguranja u Hrvatskoj. U kojoj mjeri to uspijevate i koji vam instrumenti stoje na raspolaganju u tom pogledu?
Hrvatski ured za osiguranje predstavlja i zastupa hrvatska društva za osiguranje pred Vladom Republike Hrvatske i njezinim ministarstvima te drugim državnim tijelima radi zaštite interesa svojih članova, te predstavlja i zastupa hrvatska društva za osiguranje u međunarodnim institucijama osiguranja u svim vrstama osiguranja.
Ured je neprofitna pravna osoba koja u pravnom prometu s trećim osobama predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ured obavlja poslove utvrđene Zakonom o osiguranju, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu te drugim propisima. Od poslova HUO posebno naglašavamo:
- poslove nacionalnog ureda zelene karte osiguranja i druge poslove utvrđene međunarodnim sporazumima o osiguranju vlasnika motornih vozila od automobilske odgovornosti u prometu,
- poslove vođenja Garancijskog fonda,
- poslove provođenja graničnog osiguranja od automobilske odgovornosti,
- poslove vođenja Informacijskog centra,
- poslove statistike osiguranja,
- poslove rješavanja pritužbi osiguranika odnosno oštećenih osoba,
- poslove izvansudskog rješavanja sporova između osiguranika odnosno ugovaratelja osiguranja (potrošača) i društava za osiguranje kao ponuditelja usluge osiguranja putem arbitraže, mirenja te institucije pravobraniteljstva na području osiguranja,
- organizira seminare, savjetovanja i druge oblike stručnog obrazovanja kadrova radi unapređivanja rada članova,
- surađuje s gospodarskim, znanstvenim, tehničkim i drugim tijelima u cilju promicanja djelatnosti.
Slijedom navedenog, osim zastupanja društava za osiguranje pred domaćim i međunarodnim zakonodavnim i drugim institucijama, najvažnija uloga HUO je vezana uz obvezna osiguranja u prometu, zaštitu žrtava prometnih nesreća u međunarodnim okvirima, kao i napori vezani uz smanjenje broja neosiguranih i nepoznatih vozila. Ovi napori su vezani uz akcije koje se poduzimaju u suradnji sa MUP-om i u nekoliko zadnjih godina bitno su doprinijele smanjenju ove pojave.
|
Važna funkcija HUO-a kojom utječe na stabilnost tržišta, povjerenje i zaštitu osiguranika je vođenje garancijskog fonda. Garancijski fond pri Hrvatskom uredu za osiguranje osnovan je u nastojanju zaštite žrtava prometnih nesreća uzrokovanih neosiguranim, nepoznatim motornim vozilima, vozilima osiguranih kod društava za osiguranje u stečaju odnosno u slučaju štete koje oštećene osobe nisu mogle naplatiti zbog prestanka rada društva za osiguranje (obvezna osiguranja u prometu), ali i prometnih nesreća uzrokovanih brodicama na motorni pogon i zrakoplovima. Garancijski fond se formira doprinosima društava za osiguranje koji pružaju osiguranje od automobilske odgovornosti.
Ipak, odgovornost za stabilnost tržišta osiguranja i nadzor njihova poslovanja je na HANFA-i.
FAKTOR STABILNOSTI
Kakvi su ukupni poslovni rezultati osiguravajućih zavoda? Ima ih ukupno 27. Jesu li svi zaista likvidni i imaju li adekvatni kapital za obavljanje poslova osiguranja?
Sektor osiguranja se do sada pokazao stabilnim i sigurnim, što je dokazano i u vrijeme financijske krize. U RH posluje 27 društava za osiguranja i jedno društvo za reosiguranje. Društva za osiguranje su na kraju ožujka 2013. ostvarivala premiju od 2,52 mlrd. kuna, od čega je premija neživotnog osiguranja iznosila 1,90 mlrd. kuna ili 75,5%, a premija životnog osiguranja 617,8 mil. kuna ili 24,5% ukupne premije.
Na kraju 2012. prema privremenim nerevidiranim podacima HANFA-e društva za osiguranje i društvo za reosiguranje ostvarili su ukupnu dobit u iznosu od 566,6 mil. kuna. Na isti dan prema podacima HANFA-e sva su društva ispunjavala zakonski popisane odredbe o adekvatnosti kapitala. HANFA provodi nadzor nad poslovanjem društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju.
Na razini Europske unije u procesu je izrada nove regulative društava za osiguranje i društava za reosiguranje pod nazivom Solvency II koja će postrožiti uvjete i način izračuna adekvatnosti kapitala. Prema testiranju nove Solvency II regulative koje je provela HANFA na sektoru osiguranja u RH društva za osiguranje su se pokazala stabilnim i otpornim uz ispunjavanje potrebne razine kapitala i po novim strogim pravilima Solvency II.
|
ULAGAČI DUGOG HORIZONTA
Industrija osiguranja je značajan institucionalni ulagač. Možete li navesti neke primjere tih ulaganja? Hoće li sudjelovati u investicijskom ciklusu kojeg je započela Vlada?
Da, društva za osiguranje ključni su institucionalni ulagači dugog horizonta i strategije ulaganja. Prikupljana sredstva tehničkih pričuva ulažu prema zakonski definiranima pravilima.
Zakon o osiguranju razdvaja ulaganja životnog osiguranja (matematička pričuva osiguranja života) i ostalih tehničkih pričuva te strože i konzervativnije određuje ulaganja životnog osiguranja. Primjerice imovinu za pokriće matematičke pričuve osiguranja života potrebno je s udjelom od minimalno 50% uložiti u obveznice čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, HNB ili HBOR. Ukupna ulaganja društava za osiguranje na kraju 2012. prema podacima HANFA-e iznosila su 26,4 mlrd. kuna.
Kao dugoročni i konzervativni ulagači osiguratelji su značajni za razvoju funkciju gospodarstva, kanaliziranje sredstava u rentabilne razvojne projekte države, korporativnog i financijskog sektora. Time su osiguratelji uvijek zainteresirani i potiču kvalitetne plasmane i investicijske mogućnosti, kojima će se pridružiti sukladno svojim zakonskim ograničenjima i raspoloživim sredstvima za ulaganje.
Kao dokaz otvorenosti osiguratelja za ovakve inicijative je i osnivanje Radne grupe upravitelja financijskom imovinom u sektoru društava za osiguranje koja ima za cilj pospješiti prepoznatljivost osiguratelja kao institucionalnih ulagača te ostvariti suradnju s državom u cilju npr. formiranja serije obveznica za osiguratelje kao i u predlaganju zakonskih i podzakonskih akata.
U tom dijelu osiguratelji mogu biti partnerske institucije u investicijskom ciklusu, uz opet naglašeno zadovoljavanje uvjeta Zakona o osiguranju.
Osiguratelji kao dugoročni ulagači prepoznati su u dijelu plasiranja sredstava dobrovoljne štedne za mirovinu, u okviru koje su i osiguratelje porezno poticani. Ovakvi primjeri uvriježeni su u razvijenim zemljama, a i poticani od strane Europske unije.
|
INSTRUMENTI ZA ZAŠTITU POTROŠAČA
Nedavno ste, na Danu potrošača, istakli kako već šest godina pri HUO aktivno djeluje efikasan instrument zaštite potrošača u vidu Pravobraniteljstva za djelatnost osiguranja i Centra za mirenje. Te aktivnosti su široj javnosti potpuno nepoznate. Možete li pojasniti o čemu je riječ i kako se to odražava u praksi?
Ne bi se baš složili da su ovi instrumenti javnosti nepoznati, s obzirom na dosta veliki broj provedenih postupaka mirenja i predmeta obrađivanih u okviru pravobraniteljstva. Osim toga, održane su i brojne prezentacije u medijima kao i okrugli stolovi kojima je javnost upoznata s ovim osigurateljnim instrumentima.
Od početka 2007. godine u Republici Hrvatskoj djeluje Pravobraniteljstvo za djelatnost osiguranja pri Hrvatskom uredu za osiguranje, osnovano na temelju članka 272. Zakona o osiguranju.
Na čelu Pravobraniteljstva za područje osiguranja je pravobranitelj osiguranja čiji je opseg djelovanja usredotočen isključivo na utvrđivanje kršenja dobrih poslovnih običaja i temeljnih standarda osigurateljne struke. Pravobranitelj odlučuje da li je neko konkretno postupanje društva za osiguranje u suprotnosti sa osnovnim načelima Kodeksa poslovne osigurateljne etike i drugih dobrih poslovnih običaja – općeobvezujućeg akta koji su društva za osiguranje prihvatila i obvezala se na njegovo poštivanje.
Pravobranitelj stoga nije ovlašten odlučivati o imovinsko-pravnim zahtjevima osiguranika odnosno oštećenih osoba, npr. o prigovoru osobe oštećene u prometnoj nesreći da joj je ponuđen preniski iznos odštete za tjelesne ozljede, da joj račun o izvršenom popravku vozila nije priznat u cijelosti i sl.
Centar za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje osnovan je još 2007. godine.
Centar za mirenje omogućava provođenje postupka mirenja u sporovima iz osigurateljnih i odštetnih odnosa temeljem ugovora o osiguranju odnosno temeljem zakona, i to o pravima oštećenih osoba, osiguranika ili društava za osiguranje.
Posebnost Centra za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje je što je mirenje prvenstveno za stranke financijski povoljno, a posebno imajući u vidu da troškove izmiritelja snosi društvo za osiguranje koje je iniciralo mirenje ili je pristalo na provođenje mirenja, u našem Centru ne postoji dužnost plaćanja upisnih taksi, administrativne troškove mirenja snosi Hrvatski ured za osiguranje.
|
PROJEKT FINANCIJSKA PISMENOST
Predložili ste formiranje nacionalnog programa financijskog obrazovanja koji bi identificirao određene probleme i predložio konkretna rješenja koja bi pojedincima omogućila stvarnu selekciju bitnih informacija o financijskim proizvodima i uslugama. Hoće li taj projekt zaživjeti i kada?
Upravni odbor Hrvatskog ureda za osiguranje usvojio je inicijativu za pokretanje projekta „Financijska pismenost u Republici Hrvatskoj“, imajući u vidu iskustva europskih država, preporuke Svjetske banke, a poglavito potrebe hrvatskih građana. Hrvatski ured za osiguranje uputio je i službeni prijedlog Ministarstvu financija RH, odnosno Vladi RH da se pokrene projekt Financijska pismenost u RH te da se pristupi izradi prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.
Financijsko obrazovanje stanovništva postaje sve važnije zbog dinamičkih, globalno povezanih i složenih financijskih sustava. Sve zahtjevnije postaju i financijske potrebe pojedinaca koji financijskim obrazovanjem mogu poboljšati razumijevanje financijskih proizvoda, usluga i koncepata. Unapređenje financijske pismenosti u Europi važan je društveni izazov koji zahtijeva doprinos širokog opsega nositelja interesa.
Financijska edukacija omogućuje pojedincu da unaprijedi razumijevanje financijskih proizvoda i pojmova, te da razvije sposobnosti kojima će poboljšati svoju financijsku pismenost - to znači biti svjestan financijskih rizika i mogućnosti, prikupiti potrebne informacije te donositi odluke o izboru financijskih usluga po mjeri osobnih potreba građana.
Nacionalni program financijskog obrazovanja bi identificirao probleme i predložio rješenja koja će pojedincu omogućiti selekciju bitnih informacija o financijskim produktima/uslugama, kao i omogućiti sustavnu i sveobuhvatnu integraciju financijskog obrazovanja u nastavne planove i programe općeg obrazovanja.
Razvijene zemlje i zemlje u razvoju oblikuju i usvajaju nacionalne programe financijskog obrazovanja koji predstavljaju programe za sustavno i koordinirano nastojanje podizanja razine financijske pismenosti pojedinca. Projekte financijske pismenosti potiču i potpomažu Europska komisija i OECD. Preporuku za razmatranje izrade programa financijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj daje i Svjetska banka u svom Dijagnostičkom pregledu zaštite potrošača i financijske pismenosti (2010. g.)
Interes je svih osiguratelja u RH, ali i svih sudionika financijskog sektora, da se pokrene jedan sveobuhvatan projekt pod pokroviteljstvom Vlade kojim bi se osiguralo da sva odgovarajuća ministarstva, državne agencije, udruge potrošača, ali i svi sudionici financijskog sektora pristupe izradi nacrta prijedloga Nacionalnog programa financijskog obrazovanja.
|
Ministarstvo financija formiralo je odbor i započelo je projekt financijske pismenosti. Prvi rezultat njihovog rada je strateški dokument „Nacrt prijedloga Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti“ koji je poslan na očitovanje i prijedloge uključenim stranama u veljači 2013. Ovo je važan projekt kojeg treba potaknuti na svim razinama jer polučuje pozitivne učinke za potrošače, financijske institucije i sve uključene sudionike.
DIO JEDINSTVENOG TRŽIŠTA FINANCIJSKIH USLUGA
Ulazak u Europsku uniju otvara novo poglavlje u domaćoj industriji osiguranja. Što konkretno očekujete i kako će se to odraziti na sadašnje zavode? Jesu li postojeća osiguravajuća društva spremna za promjene koje ih očekuju?
U zakonskom i regulatornom smislu osiguratelji u RH su usklađeni i spremni za Europsku uniju. U skoroj budućnosti prilagođavati ćemo se novoj Solvency II regulativi kada u Europskoj uniji bude dovršen proces njene pune izrade, što se očekuje do sredine 2014. godine. U tržišnom smislu sektor osiguranja u RH postaje dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije i time nam konkurencija postaju svi osiguratelji zemalja članica EU.
Ova povećana konkurencija dovesti će do mogućnosti neposrednog, ili putem podružnice pružanja usluge osiguranja od strane osiguratelja iz EU u RH. S druge strane ista mogućnost nastupa na tržištu zemalja članica i za osiguratelje u RH.
Naravno, rast tržišta osiguranja ovisi i o ekonomskom okruženju i standardu stanovništva i tu sudbinu dijelimo s ukupnim gospodarskim okruženjem u EU i RH. Realno je za očekivati da će se napori cijelog Europskog ekonomskog prostora u rješavanju krize pozitivno odraziti i na naše tržište osiguranja.
Za očekivati je i razvoj novih proizvoda i usluga društava za osiguranje, u manjem dijelu i preslagivanje ulagačkog portfelja i strategije ulaganja osiguratelja u RH. Potrebno je osigurati kvalitetan nadzor sektora osiguranja kako bi se s otvaranjem tržišta spriječila nelojalna konkurencija i narušavanje tržišne discipline.
|
|
|
|
|
|
|
|
|