|
|
 |
|
|
 |
25.04.2013.
Održan 3. simpozij „Zdravstveni i lječilišni turizam Hrvatske“
|
Potrebno je što hitnije izraditi dinamiku financijskih ulaganja u zdravstveni i lječilišni turizam, kako bi se podigao postojeći standard, koristeći pritom financijsku potporu EU fondova
|
Treći simpozij „Zdravstveni i lječilišni turizam Hrvatske - značajan čimbenik nacionalnog gospodarstva“, pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU-a i u organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora, Akademije medicinskih znanosti i Hrvatske gospodarske komore održan je 25. travnja u Dvorani knjižnice HAZU-a.
Veliki broj organizatora ukazuje na kompleksnost i značaj teme, a zaključci simpozija dostavit će se nadležnim institucijama kako bi se ova djelatnost počela ubrzano razvijati, rekao je akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU-a. Praksa psihofizičke revitalizacije upotpunjena uravnoteženom prehranom ima dugu tradiciju u Hrvatskoj, ali bez obzira na to nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili naše velike potencijale na tom području.
Prim. mr. sc. Goran Ivanišević s Akademijea medicinskih znanosti govorio je o mogućnostima primjene prirodnih ljekovitih činitelja u RH. Prirodni ljekoviti činitelji dijele se na tri vrste: klimatske, morske i toplične. Uz maksimalno racionalno korištenje prirodnih ljekovitih činitelja nužno je stručno isplanirati dnevni raspored aktivnosti, pri čemu je posebno važno utvrđivanje pravilne prehrane za svakog pojedinog gosta. Zdravstveni turizam orijentiran je na zdrave korisnike, a lječilišni na bolesne.
Još 1868. u Hvaru je osnovano Higijeničko društvo, a 1889. Opatija je proglašena lječilišnim mjestom. U posljednje vrijeme koristi se pojam medicinski turizam, a riječ je o djelatnosti usmjerenoj na bolesnu i zdravu klijentelu. Za lječilišta su propisani opći uvjeti funkcioniranja, a neki su od njih, primjerice, stručnost osoblja, oprema, metode liječenja odnosno rehabilitacije te akreditacija. Ivanišević je istaknuo i kako je donesena Strategija razvitka zdravstvenog turizma, ali je zakonska regulativa još nedostatna.
Termin „specijalna bolnica“ uveden je za vrijeme Domovinskog rata i već dulje vrijeme je neprikladan, ali unatoč tome državna administracija za sada nije previše voljna da se taj pojam korigira odnosno promijeni, rekao je prof. dr. sc. Stjepan Turek. U Hrvatskoj djeluje 13 specijalnih bolnica koje godišnje ostvare 1,2 milijuna turističkih noćenja, dok u Sloveniji zdravstveni i lječilišni turizam ostvari 6,6 milijuna noćenja.
U Njemačkoj 19 milijuna ljudi godišnje posjeti lječilišta i ostvare 102 milijuna noćenja, pri čemu se ostvari prihod od 13 milijardi eura. Specijalne bolnice u Hrvatskoj raspolažu vrijednim nekretninama. Tako, primjerice, raspolažu s 913.286 četvornih metara zemljišta te 36.945 četvornih metara građevinske površine pod zaštitom.
|
U specijalnim je bolnicama 1655 soba u kojima je 3469 kreveta, od kojih je 23 posto izvan standarda. Naročito se štedjelo na djelatnostima koje nisu medicinske, kao što su pripremanje hrane, održavanje čistoće, korištenje energije, zbrinjavanje otpada te pranje i održavanje bolničkog rublja.
Nužno je što hitnije izraditi dinamiku financijskih ulaganja uz pomoć kojih bi se podigao postojeći standard, koristeći pritom financijsku potporu EU fondova, poručio je dr. sc. Stjepan Turek. U tom pogledu treba izraditi razvojne planove, osobito vodeći računa o privatnosti klijentele. Nužno je obogatiti sadržaje, ali se ne preporuča izgradnja novih smještajnih kapaciteta na postojećim lokacijama pojedinih ustanova.
Izgradnju smještajnih kapaciteta (apartmana) valja prepustiti privatnicima te ih locirati na posjedima okolnog stanovništva. Poželjno je poticati i organizirati proizvodnju ekološke odnosno zdrave hrane. Dr. sc. Stjepan Turek zaključio je kako postojeće stanje u lječilištima nije održivo na dulji rok te je neophodno što prije pristupiti sustavnom rješavanju uočenih problema u ovoj djelatnosti.
O nastavku balneološke službe na Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar izlagao je Damir Andabaka. Balneološka analiza nije normativno regulirana, ali od 70-ih godina djeluje laboratorij za analizu voda. Odjel za vode i baleontologiju osnovan je 2012., a djeluje u prostoru obnovljenom 2006. te se bavi analizom površinskih i otpadnih voda.
Poimanje zdravlja i zdravstvene zaštite posljednjih desetljeća značajno se promijenilo. Briga o dobrom zdravlju i njegovu očuvanju tijekom života u razvijenom svijetu postaje stil življenja. Zdravlje je prepoznato kao kapitalna vrijednost jer ulaganjem u zdravi život i okoliš možemo sačuvati optimalnu radnu sposobnost i kakvoću života.
Sukladno tome produljuje se životni vijek ljudi i potreba očuvanja svih vitalnih funkcija. Prirodni ljekoviti činitelji poznati još u starom vijeku danas doživljavaju renesansu u primjeni za očuvanje dobrog zdravlja, ali i razvoja nove djelatnosti pod nazivom zdravstveni i lječilišni turizam.
Nažalost, unatoč bogatstva prirodnih ljekovitih činitelja kojima raspolažemo, u njihovoj primjeni znatno zaostajemo u usporedbi sa susjednim državama. Postojeća turistička ponuda RH temeljena je na tri mjeseca u godini i nije unosna, a primjenom prirodnih ljekovitih činitelja može se produljiti na cijelu kalendarsku godinu. Za to su nužna ulaganja u tehnologije i zdravstvene sadržaje dostupne što većem broju korisnika.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|