10.04.2013.
Hrvatski obrtnici traže povlačenje prijedloga Zakona o obrtu iz procedure
Novi zakon znači devastaciju obrtničke struke i ugrožavanje zaštite potrošača
Hrvatska obrtnička komora (HOK) zbog niza nelogičnosti zatražila je povlačenje prijedloga Zakona o obrtu iz procedure. Na jučerašnjem Obrtničkom forumu na Zagrebačkom velesajmu predstavnici HOK-a iznijeli su niz primjedbi na nacrt prijedloga Zakona o obrtu.
Posebno ih je zasmetalo što se pozivu na skup nije odazvao ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, čime je jasno dao do znanja obrtnicima da nemaju podršku svog ministarstva, od kojeg su puno očekivali, što se moglo čuti u raspravi.
Prema najavama pomoćnika ministra poduzetništva i obrta Stjepana Koraja, prijedlog Zakona o obrtu trebao bi se naći na sjednici Vlade idućeg tjedna, nakon čega bi trebao biti poslan u redovnu saborsku proceduru, kroz koju će, kako je rekao, u dva čitanja, još biti vremena da se eventualno uvaže neke od tih primjedbi.
Hrvatska obrtnička komora kao zastupnica interesa više od 83 tisuće obrtnika u Hrvatskoj iznijela je osnovne primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu još tijekom javne rasprave, međutim, Ministarstvo poduzetništva i obrta nije ih prihvatilo, pa su se obrtnici sudionici foruma zapitali zašto je to tako i postoje li politički motivi za to.
Prema riječima glavne tajnice HOK-a Violete Jelić, obrtnici traže da se Zakonom o obrtu omogući da obrtnik za poslovanje odgovara imovinom unesenom u obrt, a ne da zakon od ovrhe štiti samo jednu imovinu u kojoj obrtnik stanuje ili obavlja djelatnost, kao i da se iz zakona isključe odredbe kojima se zadire u autonomnost obrtničke komore.
Obrtnici smatraju i da se ovim zakonskim prijedlogom potiče stvaranje nelojalne konkurencije kroz njihovo izjednačavanje sa sporednim zanimanjima i domaćim radinostima, a sve uoči ulaska Hrvatske u EU, što će već samo po sebi povećati konkurenciju.
Nacrt prijedloga Zakona o obrtu, među ostalim, predviđa izravan izbor predsjednika Komore. Ovakvo zakonsko rješenje već postoji u Federaciji BIH, koje je predsjednik Obrtničke komore Mensur Bektić ocijenio lošim i neprovedivim te je najavio ponovne izmjene Zakona o obrtu u Federaciji.
|
Mi obrtnici trpimo posljedice ovakvog jednog zakona. Zakon treba biti učinkovit i primjenjiv, a ovaj zakon nameće nam dodatne obaveze. Hrvatski prijedlog zakona gotovo je prepisan, a što se tiče odredbi o izborima za komorski sustav, smatramo ih skupima i neprovedivima, iako Federacija ima manje ustrojbenih jedinica i dvostruko manji broj obrtnika nego što je to u Hrvatskoj.
Kao i u Hrvatskoj, i u Federaciji obrtnici rade u svojim radionicama i ne bave se politikom. Ovo je izravan uplitaj politike u rad strukovne asocijacije – rekao je Mensur Bektić.
Temeljni problem ovog zakonskog prijedloga, smatra prof. dr. Drago Jakovčević sa Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, jest da Hrvatska još nema jasnu strategiju razvoja gospodarstva, Strategija razvoja poduzetništva još nije donesena, pa bi logičan slijed trebao biti da Zakon o obrtu bude zakon koji proizlazi iz Strategije.
Međutim, rekao je, u nacrtu Strategije koja je na javnoj raspravi, obrtništvo se ne spominje, kao ni Hrvatska obrtnička komora kao najznačajnija potporna institucija obrtnika.
Hrvatsko gospodarstvo nije više u recesiji, nego u depresiji. U zadnje četiri godine zabilježen je pad BDP-a od 11 posto, a negativna stopa rasta očekuje se i ove godine.
Obrtnici čine 48,8 posto ukupnog broja malih i srednjih poduzetnika, koji svi zajedno čine udio u BDP-u veći od 50 posto. Zajedno s trgovačkim društvima zapošljavaju oko 186 tisuća radnika.
Da svaki obrtnik, mali i srednji poduzetnik zaposli dva radnika, došli bi na razinu nezaposlenosti Europske unije, koja iznosi 12 posto – istaknuo je prof. Jakovčević.
Ako zakoni ne služe ljudima, onda nam ni ne trebaju – istaknuo je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, naglasivši da poduzetnici mogu bez države, ali država ne može bez poduzetnika.
Ministarstvo poduzetništva i obrta u godini dana postojanja se izgubilo, možda bolje da ga ni nismo tražili, ovakvo Ministarstvo nam ne treba.
U državi vlada antipoduzetnička klima. Neshvatljivo je da obrtnici koji dobrovoljno uče djecu i ulažu u konkurentnu radnu snagu nemaju podršku te da se ruši sustav koji dobro funkcionira – rekao je Lovrić.
Cilj donošenja ovakvog zakonskog rješenja nije jasan, kao ni učinci, a zaobiđena je procedura prethodne procjene učinaka propisa. Ne vidi se smisao reforme komore, a posebno je štetno što se ona provodi bez uvažavanja mišljenja struke – rekla je Violeta Jelić, Glavna tajnica HOK-a.
Hrvatska obrtnička komora razočarana je što nije dobila podršku resornog Ministarstva poduzetništva i obrta, čije je osnivanje tražila. Ovakav zakon, istaknuto je, znači devastaciju obrtničke struke i ugrožavanje zaštite potrošača. Pitamo se hoće li sutra obrtništva uopće biti.
Vjerujemo da će ova Vlada i Ministarstvo biti dovoljno mudri, nastaviti dijalog i poslušati struku, u cilju zaštite i unapređenja položaja obrtnika, zaključili su obrtnici na Forumu.
|
|
 |
|