|
|
 |
|
|
 |
|
Zvonimir Viduka, direktor
|
Tvrtka ALTPRO nastala je 1994. u Tehnološkom parku Zagreb primjenom koncepta ekonomije vlastitoga znanja, stalnih inovacija, jasnom izvoznom orijentacijom i ustrajne borbe za prodor na svjetska tržišta. Takav pristup omogućio je mladoj tvrtki da se ubrzo probije u red uspješnih, svjetski priznatih poduzeća.
Bavi se isključivo razvojem i proizvodnjom opreme za željeznička vozila i infrastrukturu. Oko tvrtke se okupio željezničko inovacijsko-proizvodni klaster koji uspješno djeluje. Od listopada 2011. posluje u vlastitom razvojno-inovacijskom centru u Buzinu.
Iste godine poduzeće je dobilo prestižnu nagradu ZLATNA KUNA kao najbolja mala tvrtka u Hrvatskoj, što je bila kruna uspješnih nastojanja da kvalitetom i konkurentnošću osvoje svoje mjesto na tržištu i logičan nastavak brojnih ranijih priznanja za najbolje inovacije i najinovativnijeg poduzeća u Hrvatskoj.
Uspješno poslovanje i u uvjetima ozbiljne gospodarske krize koja je prisutna na gotovo svim područjima, ponukali su nas za razgovor s direktorom tvrtke ALTPRO inž. Zvonimirom Vidukom, čovjekom koji je svoju viziju pretvorio u zbilju. Od one-man showa stvorio je poduzeće sa blizu 70 zaposlenih sa mogućnošću da se to dalje širi.
Imali smo od samog početka jasan cilj: vlastitim znanjem i stalnim inovacijama stvarati kvalitetne proizvode u specifičnoj niši proizvodnje opreme za željeznička vozila i infrastrukturu, dokazati da možemo postići i uspostaviti konkurentnost tih proizvoda i od samoga početka djelovati na globalnom tržištu. Početna ideja je bila kako na najbolji način osigurati vlastitu proizvodnju koja će služiti kao supstitucija uvoza.
Smatramo, naime, da hrvatska industrija ima snage i znanja da upravo na području supstitucije uvoza kroz vlastitu proizvodnju uvelike uravnoteži vanjskotrgovinsku bilancu i stvori preduvjete za daljnji vlastiti razvoj. Ako hoćete prodor na svjetska tržišta prvo pitanje potencijalnih partnera je vezano uz reference. Ako ih nemate na domicilnom tržištu, odmah ste isključeni iz igre.
|
Usporedno s takvim jasnim pristupom odmah ste usmjerili svoje aktivnosti i prema svijetu. Zar se niste bojali brojnih prepreka na tom zaista mukotrpnom putu?
Smatrali smo da je to jedini ispravan put za mlado, novostvoreno poduzeće koje danas mora u samom startu biti orijentirano na plasman svojih proizvoda na međunarodno tržište. Shvatili smo, naime, da uspješnost tvrtke leži u našoj sposobnosti da se nametnemo stranim partnerima. Bez stalnog izvoza i čvrste suradnje sa stranim partnerima uspjeha ne bi bilo. Domaće tržište je premalo, a godinama i dosta podinvestirano da bismo se mogli osloniti samo na njega.
Danas, 20 godina nakon osnivanja, stvari izgledaju sasvim drukčije: renomirana ste i uspješna proizvodna i izvozna tvrtka. Što je dovelo do toga?
Prije svega, sam početni pristup koji se nije suštinski mijenjao, ali se stalno prilagođavao potrebama tržišta i partnerima. Naša snaga zapravo leži u inovativnosti i konkurentnosti, ali i sposobnosti da se stalno prilagođavamo novim i sve zahtjevnijim potrebama naših kupaca. Čini nam se da je upravo to slabost mnogih naših tvrtki koje nisu spremne na to stalno prilagođavanje i zbog toga teže dolaze do kupaca, pa time i slabijih izvoznih rezultata.
Kako biste opisali sadašnju poziciju tvrtke ALTPRO na tržištu?
Konkretno, sa dvije niše kompletnih sigurnosnih sustava za željeznička vozila i infrastrukturu ALTPRO trenutno je jedan od četiri proizvođača takvih uređaja u svijetu. Na osnovu vlastitoga razvoja usvojena je proizvodnja više od 700 raznih uređaja i pozicija. Dovoljno je reći da se proizvodi tvrtke ALTPRO nalaze u velikom broju država na svim kontinentima, konkretno u njih 35.
Možda je najbolji pokazatelj činjenica da surađujemo sa svih „sedam veličanstvenih“ na ovom području i aktivno smo prisutni i uključeni u raznim željezničkim projektima širom svijeta. Da spomenem, to su General Electric, Westinghouse, Siemens, Alstom, Ansaldo, Bombardier i Thales.
|
U nastojanjima da izađete na međunarodna tržišta prošli ste mukotrpan put s mnogo prepreka. Kako ste ga prošli?
Najveći utjecaj na to su imali međunarodno priznati certifikati. Tako od 2002. imamo certifikat ISO 9001 za sustav upravljanja kvalitetom, a od 2007.g ISO 9001 za sigurnosne uređaje za željeznicu. Za glavne proizvode imamo certifikate o usklađenosti s EU normama za sigurnosne uređaje, i to su jedini certifikati prema direktivama EU izdani proizvođačima izvan Europske unije.
Već 10 godina, od 2004., punopravni smo član UNIFE, zajednice željezničke proizvodne industrije EU, kao prva tvrtka koja je primljena u tu organizaciju izvan EU. Stalni smo članovi raznih radnih grupa pri UNIFE-u i CENELEC-u. Ukratko, nastojimo biti prisutni i zapaženi – na stručnim sajmovima i skupovima željezničke tehnologije, našom aktivnošću u raznim tenderima, stalnim inovacijama vlastitih proizvoda. Pokazalo se to dobitnom kombinacijom.
Naša je logika: biti prisutan! To svakako predstavlja svakodnevnu borbu za opstanak, ali pruža i nove mogućnosti i izazove na koje moramo stalno davati nove odgovore.
Često se u nas ističe teza kako nemamo dovoljno potrebnih proizvoda za izvoza. Kako iz Vašeg iskustva gledate na takav pristup?
On je potpuno pogrešan. Sve ovisi o našoj ukupnoj spremnosti da vratimo pravo mjesto i ulogu industriji u ukupnom našem gospodarskom životu. Moramo shvatiti da bez proizvodnje i vlastitog razvoja, posebno u specifičnim nišama, nema napretka ni izlaza iz postojeće učmalosti i krize.
Danas se na globalnom tržištu može doći do svega što industrijski svijet proizvodi. Svijet je prepun vrhunskih i kvalitetnih tehničkih proizvoda. Što možemo u tim uvjetima uopće prodati svijetu?
Za opstanak na tržištu potreban je, prije svega, konkurentan proizvod. Ako se ne razvija vlastiti proizvod i izgubi domaće tržište hrvatska proizvodno-inovativna tvrtka ne može ni postojati. To znači da sve počinje na domaćem tržištu i da samo kroz reindustrijalizaciju hrvatske tehnološke industrije možemo stvarati preduvjete za priključivanje svjetskim partnerima.
|
Vaš je stav da Hrvatsku u gospodarstvu znanja može pokrenuti samo rast novih poduzeća u industriji s visokom dodanom vrijednošću?
Konkurentska prednost stječe se isključivo pomoću inovacija i velikog ulaganja u znanje. Osobno smatram da Hrvatska ima ljudi i tvrtki s izvanrednim idejama, ali mora imati sistemske preduvjete da ih ostvari. U tome je velikim dijelom važna uloga države i njena sustavna podrška.
Zalažem se konkretno za podršku projektu supstitucije uvoza, koji donosi brojne ekonomske, ali i šire društvene koristi - od zapošljavanja, povećanog izvoza, uravnoteženja trgovinske bilance do povećanog samopouzdanja i proširenog stupnja vlastitog razvoja.
Ima li uopće prostora na svjetskim tržištima za hrvatske proizvode?
Sve se može prodati. Ovisi samo o menadžmentu, o stvarnoj orijentaciji proizvođača na izvoz i pronalaženje odgovarajuće niše, o tehnološkom marketingu i prisutnosti. Konkretno, mi smo prodali naše odljevke i strojnu obradu i nitko još nije kopirao naše proizvode. Neki su nam otvoreni rekli da im se to jednostavno ne isplati. Naši kooperanti su zadovoljni postignutom cijenom, a mi imamo konkurentne proizvode.
Smatrate da zapostavljamo industriju i da su nam mogućnosti izvoza daleko veće od onoga što postižemo. Otkuda te disproporcije?
U Hrvatskoj moramo shvatiti da ne možemo proizvoditi sve i u svemu biti uspješni. Stoga je važno utvrditi neke prioritete, neke niše i područja proizvodnje koje nam stoje na raspolaganju, i prema njima usmjeravati mjere ekonomske i financijske politike odnosno poticajne mjere za proizvodnju i izvoz. Osobno čvrsto stojim na stajalištu da naša elektro-strojarska proizvodnja ima velike mogućnosti na svjetskim tržištima.
Samo, važan je odabir proizvoda i niša u kojima imamo te šanse. Moramo konačno znati koji su to proizvodi na kojima možemo postići najveću dodanu vrijednost, a da zadržimo konkurentnost i kvalitetu. Naše realne šanse su svakako u specijalizaciji na uskim segmentima gdje možemo prodavati našu pamet, vlastiti razvoj i inovativnost.
|
Predstavnici inovativnih izvoznih poduzeća uputili su, koliko znamo, određene prijedloge i preporuke Vladi i nadležnim ministarstvima u pogledu izlaska iz krize te povećanja izvoza?
Upozorili smo, prije svega, na ulogu države u izvozu. Svaka država svojom regulativom i posebice ulaganjima osigurava impresivan niz referenci vlastitoj industriji.
Nemojmo se zavaravati, nacionalna državna poduzeća unutar EU vješto štite domicilnu industriju posebnim zahtjevima u tenderskoj dokumentaciji za velike infrastrukturne objekte. U Hrvatskoj to jednostavno nije slučaj. Također ne znamo za ni jedan slučaj da je država svojom aktivnom politikom osigurala neki kompenzacijski offset posao za našu proizvodnju u zemlje iz kojih uvozimo.
Zaboravljamo pritom da je dinamika globalizacije pridonijela tome da gubimo industrijski i tehnološki priključak čak i na tzv. tranzicijske zemlje što je pogubno za buduća industrijska kretanja u nas.
U prijedlozima spominjete i barijere za izvozne proizvodnje. Poseban naglasak stavljate na ideju „Hrvatske izvozne agencije“. Što bi to značilo?
Osobno smatram da bi Hrvatska pod hitno trebala formirati ministarstvo izvoza ili jedinstvenu izvoznu agenciju u kojoj bi se objedinilo sve što treba hrvatskom proizvođaču za izvoz. Moramo smanjiti broj raznih agencija i institucija i udruga koje se 'brinu' o izvozu, a stvarati učinkovit mehanizam koji može istinski pomoći izvozniku u proizvodnoj orijentaciji i prodoru na svjetska tržišta.
Izvoz i razvoj novih inovativnih proizvoda treba postati glavna briga Vlade i sve državne institucije trebale bi biti u funkciji povećanja izvoza kao dugoročne ekonomske i društvene potrebe Hrvatske – zaključuje direktor Viduka.
A.G.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|